Dodikov poker protiv Zapada: Koliko je tu blefa?

Zvučalo je kao konačni obračun. „Vi niste visoki predstavnik“, napisao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Kristijanu Šmitu u četvrtak (14.9.) u otvorenom pismu.

Za slučaj da Šmit, kako je najavljeno, iz Sarajeva odluči da putuje u Banjaluku, Dodik je čak izrekao konkretnu prijetnju njemačkom političaru i upozorio ga da mora računati na „hapšenje i protjerivanje“. I najavio da se upravo radi na odgovarajućem dekretu.

Otkad je 66-godišnji Šmit, bavarski konzervativac i bivši ministar poljoprivrede u vladi Angele Merkel, preuzeo dužnost, sve se preokrenulo u maloj balkanskoj državi.

Od trojice moćnih i korumpiranih vođa nacionalnih stranaka Bošnjaka, Srba i Hrvata samo je jedan još na vlasti: Dodik. Jer, strogim uredbama, podržanima od strane Berlina i prije svega Vašingtona, Šmit je uspio da progura nove izbore koji su godinama bili blokirani.

Rezultat: bošnjačka Stranka demokratske akcije na čijem je čelu Bakir Izetbegović, sin legendarnog ratnog predsjednika Alije, nije ušla u vladu. Njegov hrvatski kolega Dragan Čović, koji je već tri puta optužen za korupciju i svaki put se jedva uspio izvući, politički je gurnut u drugi plan i pitom je kao nikada do sada.

Federacija BiH, entitet u kojem žive Bošnjaci i Hrvati, nakon četvorogodišnje blokade opet ima djelotvorne institucije.

Prijeteći gestovi kao specijalitet

Kao što se moglo očekivati, Milorad Dodik se pokazao kao najtvrđi orah. Nakon što je visokom predstavniku zaprijetio hapšenjem, ovaj je privremeno odgodio svoje putovanje.

Uprkos povlačenju, Šmit je ležerno komentarisao da se ovjde radi „o Balkanu“ gdje se „ne vaga svaka riječ“. Odmah se i Dodik povukao i više nije izricao prijetnje.

Umjesto toga je još samo policija Republike Srpske saopštila da ne može „garantovati Šmitovu bezbjednost“.

Prijeteći gestovi su Dodikov specijalitet. On već godinama redovno najavljuje referendum na kojem bi bosanski Srbi trebalo da odluče o otcjepljenju od BiH. No to se još nije dogodilo.

Dodik zapravo nema baš najbolje karte za konačni obračun. U susjednoj Srbiji ovaj neuglađeni političar za svoje ispade u najboljem slučaju dobija verbalnu podršku. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić se trudi da održava balans između EU i Rusije. To je pozicija koja je nakon ruskog napada na Ukrajinu postala još teža.

Nije tako čvrsto u sedlu kako se čini

Ni ekonomska situacija u Republici Srpskoj nije sjajna: Rusija, na koju se Dodik već godinama oslanja, više nema šta da ponudi. Njemačka je zbog najnovijih svađa blokirala infrastrukturne projekte vrijedne 105 miliona eura.

Ovaj moćnik ni na unutrašnjem planu više nije tako čvrsto u sedlu kao što bi htio da se vjeruje. Zakon protiv „klevete“, kojim je htio da obuzda medije, naišao je na velike proteste. Ni izbore uvijek ne dobija, a ako i pobijedi, onda je to tijesno.

Otkad je Bosna i Hercegovina prošle godine postala kandidatkinja za članstvo u EU, Dodik sve manje može da stiče bodove na račun bliskosti s Rusijom. Mladi iz njegovog carstva masovno odlaze – u smjeru Zapada, ne u smjeru Istoka.

Već je Šmitova nominacija bila poraz za Dodika. Taj je Njemac izabran od strane devet država plus EU, koje vode Vijeće za implementaciju mira sastavljeno od 55 članova. Zato što je Rusija prijetila vetom, zapadne sile ovo imenovanje nisu, kao u ranijim slučajevima, stavile na dnevni red Savjeta bezbjednosti UN. Zato se Rusija povukla iz Vijeća.

Šmit koristi ovlašćenja

A Šmit se odmah energično prihvatio posla. Za razliku od većine prethodnika, intenzivno je koristio ogromna bonska ovlašćenja.

Dodik je dvije godine kao asa u rukavu držao to da ne priznaje Šmitovu nominaciju jer o njoj nije odlučivao Savjet bezbjednosti. Tek ovog juna  se usudio da odmjeri snage i odlučio da se odluke Visokog predstavnika u Republici Srpskoj više neće sprovoditi ni objavljivati.

Šmit se suprotstavio i zaprijetio funkcionerima koji ignorišu njegove odluke zatvorskom kaznom od pet godina, koja se temelji na jednom zakonu koji je on donio. Nakon toga je državno tužilaštvo u Sarajevu podiglo optužnicu protiv Dodika, koju je sud potvrdio.

Kada je Dodik u otvorenom pismu opovrgnuo legitimnost Šmitove nominacije, nabrojao je i ranije visoke predstavnike koji su, kako je istakao, na legalan način došli na tu dužnost.

Dodik se posebno sa čežnjom prisjeća Šmitovog direktnog prethodnika – iako ga je prije toga godinama nepristojno vrijeđao. U pitanju je pristupačni Austrijanac Valentin Incko, diplomata koji je u dvanaest godina na dužnosti jedva izazvao Dodika i druge bosanske političare.

Nasuprot tome, Šmit, političar, koristi ovlašćenja koja nudi položaj Visokog predstavnika.

Ni u Sarajevu ni u Banjaluci se ne smatra vjerovatnim da će se rat nerava predsjednika RS i Visokog predstavnika pretvoriti u rat s pravim oružjem.

Dodik, koji je u mladosti u Jugoslaviji odbio da služi vojsku i od rata 1992-95. pobjegao u Beograd, uvijek se suzdržavao od konkretnih vojnih prijetnji.

U zemlji se još uvijek nalazi mirovna misija EU. Čak i ako, kako se pribojavaju neki, Savjet bezbjednosti zbog ruskog veta ne produži njen mandat, misija će vjerovatno jednostavno ostati u zemlji – s legitimacijom vlade u Sarajevu.