U Sudu Bosne i Hercegovine danas je čitanjem optužnice, nakon više prolongiranja, počelo suđenje Miloradu Dodiku, aktuelnom predsjedniku bh. entiteta RS, koji se tereti za neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.
Inače, otvaranje glavnog pretresa protiv Dodika i Miloša Lukića, v. d. direktora Službenog glasnika RS-a trebalo je uslijediti u decembru prošle godine, ali je prolongirano zbog zahtjeva odbrane, koja je insistirala na izmještanju suđenja iz Sarajeva u Banja Luku, potom na izuzeću sudija i tužitelja, a što je Sud u konačnici odbio kao neosnovane ili nedopuštene.
Dodikova odbrana je i danas zastupala stanovište da se nisu stekli procesni uslovi za početak suđenja, prigovarajući kako nije obaviještena o izmjeni sudije u ovom predmetu. Istovremeno je zatražila izuzeće sutkinje Sene Uzunović koja je u ovom predmetu angažoana umjesto sudije Mirsada Strike, koji uskoro ide u penziju.
Tužiteljica Gordana Bosiljčić je pročitala optužnicu, fokusirajući se na tužbene navode koji se odnose na optuženog, a što je propraćeno negodovanjem publike u kojoj su bili najbliži Dodikovi saradnici, nakon čega je sutkinja naredila da se spusti zastor koji odvaja sudnicu od dijela u kojem sjede osobe koje prate suđenje, odnosno da se udalje svi koji ometaju red.
Optužnica Dodika tereti za krivično djelo – neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.
U vezi s tim, zastupnica optužbe podsjetila je na hronologiju i dinamiku dešavanjam uključujući izglasavanje u NSRS dva zakona u junu 2023. godine, kojima je propisano da se u ovom bh. entitetu neće izvršavati odluke Ustavnog suda BiH, niti u entitetskom Služenom glasniku objavljivati odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
U optužnici se navodi da je Dodik potpisao ukaze “iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika u BiH obavezujuće”.
Tužilaštvo je u optužnici navelo i da je Dodik to učinio “u namjeri da se navedene odluke OHR-a u BiH ne primjene i ne provedu”.
Nakon čitanja optužnice, data je riječ optuženom Dodiku, koji je kazao kako ništa nije razumio, te ponovio već poznate tvrdnje „kako se radi o političkom procesu te da to nema nikakve veze s pravom ni sa zakonom“.
U nastavku je branitelj optuženog, advokat Goran Bubić u sklopu uvodnih riječi iznio koncept odbrane, navodeći kako će se odbrana fokusirati na sadržaj Dejtonskog sporazuma, posebno na Aneks 10, odnosno ne (ne)legitimnost visokog predstavnika, ustvrdivši kako “Christian Schmidt nije visoki predstavnik zato što imenovanje nije potvrđeno rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a.
Suđenje u ovom predmetu biće nastavljeno 6. marta.