Podgorica je i dalje antifašistički grad, ali je u narednom periodu s promjenom vlasti, očekuje borba za očuvanje vrijednosti antifašizma, poručio je istoričar Miloš Vukanović, gostujući u emisiji “Tema” na TV E.
“Najopsežniji temelji grada nastali su na temeljima antifašističke ideje. Ako bismo uporedili s onim što se desilo na primjer Splitu, Podgorica je i dalje antifašistički grad. Međutim, ono što čeka Podgoricu jeste borba za svoj antifašizam, jer ono što smo vidjeli na državnom nivou, što treba da se prenese na lokalni nivo, njihove vrijednosti će biti populistički antifašizam, jeftino svetosavlje, prizemno pravoslavlje i oni će smatrati da grad treba da oblikuju na taj način. Mislim da neće uspjeti, ali da nam predstoji broba. Moja neka procjena je da će novi gradonačelnik vući ka tom pravcu, ali se nadam da neće uspjeti”, kazao je Vukanović.
Ipak, kako je dodao Vukanović, Crna Gora je, na sreću, i dalje antifašističko društvo, ali su te vrijednosti pod pritiskom elemenata koji nikako drugačije ne mogu biti nazvani, već kao sastavne komponente fašizma.
“Naravno, treba se ograditi, fašizam je složena ideologija koja ima svoje oblike u određenom vremenu i prostoru, ali to ne znači da djelovi fašizma nisu opstali i evoluirali i da ne postoje i danas. Ništa danas u Evropi i svijetu nema oblik fašizma kakav je bio u 20. vijeku, ali postoje novi elementi koji nagrizaju naše društvo. On se javlja u kriznim vremenima, a Crna Gora je već dvije godine u krizi, pa je bilo očekivano da će se pojaviti”, kazao je Vukanović.
Ivan Mijanović iz udruženja “Antifašisti Cetina”, mišljenja je da je pojam antifašizma posljednjih nekoliko godina u Crnoj Gori zloupotrijebljen i obesmišljen.
“Kada bismo definisali antifašizam, on bi bio tolerancija prema svim oblicima različitosti, dok je ključna riječ fašizma diskriminacija. Mi u Crnoj Gori smo generalno jedno netolerantno društvo, društvo isključivosti, ostrašćenosti, spremno da linčuje svakog ko misli drugačije. Teško je danas reći da smo i dalje antifašističko društvo, ne bih se složio u potpunosti”, rekao je Mijanović.
Ističe da danas u Crnoj Gori postoje antifašisti, ali i kvaziantifašisti, koji su to, kako kaže, samo deklarativno.
“Imamo i strukture u našem društvu koje otvoreno zagovaraju fašističke ideje. Crkva je u posljednih 20 godina prema svim istraživanjima institucija kojoj građani najviše vjeruju, nažalost, a znamo kakve stavove ona ima, da je isključiva prema svemu”, dodao je on.
Kada je riječ o tome ko su sljedbenici fašističke ideologije, Vukanović kaže da smo i kroz istoriju imali imitacije fašističkog pokreta, ali da to ne znači da ne postoje ekstremno desne radiklane organizacije, političke, kao i vjerske organizacije koje baštine elemente fašizma.
Takođe je istakao da nijedna politička partija u svojoj suštini nije antifašistička.
“Suština fašizma je militarizacija, upotreba diskriminacije za postizanje političke i ekonomske dobiti. Ko ima ekstremne stavove i ko politički i ekonomski profitira od tih stavova ,tu nalazimo temelje fašizma, a to su iz moje perspektive Srpska pravoslavna crkva (SPC) i političke strukture koje podržavaju narativ te organizacije. Zašto je problematično SPC deklarisati kao takvu, jer je to kompleksna organizacija sa raznim sferama uticaja. Međutim, onaj svetosavski aspekt je po svim svojim elementima suštinski fašistički”, ispričao je Vukanović.
Mijanović, pak, smatra da sa svih strana postoje ekstremni pojedinci, ali da za razliku od srpskog nacionalizma, crnogorski, kako kaže, ne prepoznaje institucionalno.
“Logično je da, ako imate jednu ekstremnu stranu, da će se s druge strane pojaviti ekstremne reakcije. Spuštanje tenzija u Crnoj Gori će se desiti kada svi prihvatimo i priznamo greške naših predaka iz prošlosti i ono šta je ko radio u Drugom svjetskom ratu. Strukture koje podržavaju SPC i koje su dominante u Crnoj Gori baštine vrijednosti Ravnogorskog pokreta. To znači da ne želimo da se suočimo sa prošlošću. Treba da vidimo šta smo mi radili u ime svoje ideologije, vjere, a onda šta su drugi”, kazao je Mijanović.
Vukanović je u odnosu na pitanje o izjednavačavanju srpskog i crnogorskog nacionalizma, kazao da se crnogorski svede na par izjava na Fejsbuku, dok je za srpski ustvrdio da ima svoje predstavnike u svim institucijama i parlamentu.
Takođe, istakao je da u Crnoj Gori još postoji kolektivno kulturno sjećanje i da je antifašističko nasljeđe u našoj zemlji jedno od najzastupljenijih na prostoru bivše Jugoslavije, jer su borci sa ovih prostora dali nemjerljiv doprinos Narodnooslobodilačkoj borbi.
Imao je komentar i na veličanje lika i djela Krsta Zrnovog Popovića.
“Uz sve dušno poštovanje i zasluge, savremena Evropa i savremeno crnogorsko društvo nije samo izgrađeno na anitfašizmu, već na odbacivanju svih kolaboracionističkih snaga sa fašizmom. Nažalost on je odabrao kolaboraciju sa fašističkom Italijom i to istorija ne prašta. Jedna uzvišena ideja obnove crnogorske nezavisnosti je ukaljana kolaboracijom sa fašizmom, iako se većina članova Zelenaškog pokreta priključila partiznaima, i iako nisu ostavili za sobom nasljeđe kao četnici”, rekao je Vukanović.
Sličnog mišljenja je i Mijanović.
“Njegove zasluge su jasne i za 1918. i 1919. godinu, međutim, ušao je u kolaboraciju sa okupatorom. S tim što vojna jedinica kojom je komandovao nikada nije počinila zločine nad civilnom populacijom. Ali, da li ga treba slaviti, mislim da ne”, kazao je.