Očigledno, od EU u početku je pozdravljena promjena vlasti u Crnoj Gori, ali sada situaciju vide iz drugoga ugla i počinju da brinu. Stoga je crnogorski potpredśednik vlade (Dritan Abazović) morao da ubijedi evropske poslanike da trenutna Vlada nije proruska – tvrdi danas portal „Evropeyskaya pravda”. Analiza je naslovljena: „Polu-revanš u Crnoj Gori: U kom pravcu zemlju vodi vlast orijentisana ka Srbiji i Rusiji”.
Abazović je prekjuče pokušao u Briselu da otkloni bojazan „da smo proruska vlada”, ali je, navodi autorka Natalja Iščenko – ekspertkinja za balkanska pitanja – „nepoznato da li su evropski poslanici povjerovali izjavama crnogorskoga zvaničnika”.
„Borba protiv korupcije zaista je od vitalnoga značaja za Crnu Goru, uključujući borbu protiv korumpiranih zvaničnika iz ‘stare vlade’. Ipak, nedavni događaji u zemlji pokazuju da postoje namjere da se antikorupcijski slogani i izjave o evropskim integracijama koriste kao ‘dimna zavjesa’ za prikrivanje pokreta u sasvim drugome smjeru”.
„Prvo ‘zvono’ koje je signaliziralo da zemlja mijenja kurs nakon izbora bila je izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti”, a potom „odmah je oglašen drugi, to je bio pokušaj ‘sahranjivanja’ slučaja sudskoga postupka u predmetu državni udar”, navodi ukrajinski portal.
„Jedno od najnovijih ‘zvona za uzbunu’ je sukob između Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Vlade oko pitanja finansiranja i podređivanja. Profesori i studenti su organizovali protest koji se umalo završio sukobima. Zanimljivo je da pitanje ove institucije kao nezvaničnoga predstavnika Vlade javno komentariše ili nadzire poznati prosrpski političar Dragan Koprivica, koji je svojevremeno podržao Slobodana Miloševića i otvorio ruski kulturni centar u Nikšiću”.
„Ni ova situacija, kao ni sukob oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili slučaj sudskoga procesa za državni udar, ne mogu se pripisati temi ‘korupcije’. Umjesto toga, radi se o geopolitičkom rivalstvu velikih sila – o ruskome uticaju na Balkanu, o izgradnji ’srpskoga sveta’ – najnovije verzije Velike Srbije”, piše „Evropeyskaya pravda”.
„Da li će članstvo Crne Gore u NATO-u i statusu kandidata za EU biti dovoljni da spriječi zemlju da se vrati u situaciju raspada Jugoslavije? Najverovatnije – da. Međutim, rizici ‘najgorega scenarija’ postepeno se povećavaju”.
Zdravka Krivokapića portal opisuje kao „gotovo fanatika po privrženosti SPC, koji se uz to kategorično protivio priznanju nezavisnosti Kosova i uvođenju sankcija Rusiji”, a vladina većina, od svega jednoga poslanika više u odnosu na opoziciju, visi o koncu i zavisi od šačice „proevropskoga i centrističkoga pokreta URA”, koji su, tvrdi se, jedini „euro-optimisti”.
„Bez glasova ‘euro-optimista’ većina koja podržava aktuelnu Vladu Crne Gore će se srušiti, a bez podrške zapadnih zemalja srušiće se ekonomija, pa sadašnja vlada Crne Gore neće pribjegavati ‘revanšističkim’ geopolitičkim koracima. Ali u zemlji je situacija drugačija – ‘meka sila’ iz ‘srpskoga sveta’ je vidljivija, kao i ‘ruka Moskve’“.