U 2020. godini nije bilo napretka u rješavanju sporova između Srpske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve u vezi sa vlasništvom nad 750 lokaliteta, od kojih je većina u posjedu SPC, dok su ove dvije grupe nastavile da slave vjerske praznike na odvojenim lokacijama pod policijskom zaštitom.
To je navedeno u najnovijem Izvještaju Stejt Departmenta o religijskim slobodama, koji je danas predstavio državni sekretar SAD Entoni Blinken.
U izvještaju se navodi da su vjerske grupe, posebno Srpska pravoslavna crkva (SPC), nastavile da tvrde da su zakoni koji uređuju njihov pravni status neadekvatni.
SPC je organizovala masovne proteste širom zemlje i litije protiv vjerskog zakona – i posebno njegovih imovinskih odredbi – koji su stupili na snagu u januaru. Novi zakon zahtijevao je od vjerskih grupa da dostave dokaz o vlasništvu nad određenom vjerskom imovinom ili će izgubiti pravo na nju – piše u Izvještaju.
Stejt Department podsjeća da je Parlament 29. decembra usvojio revidirani zakon o vjerskim slobodama koji je, kako navode, zahtijevao potpis predsjednika i objavljivanje u službenom listu prije stupanja na snagu.
-Na kraju godine, predsjednik Đukanović nije potpisao zakon i on nije stupio na snagu – piše u dokumentu za 2020. godinu.
Novoizabrani parlament usvojio je 29. decembra amandmane na zakon koji će ukloniti odredbe o dokazu o vlasništvu imovine i izmijeniti zahtjev da se postojeće vjerske grupe registruju za sticanje pravnog statusa – ističe se u izvještaju.
U dokumentu se navodi da su vlasti u više navrata hapsile i zadržavale sveštenstvo SPC zbog, kako su rekli, kršenja ograničenja mjera uvedenih protiv širenja koronavirusa.
Podsjeća se i na slučaj učiteljice Rade Višnjić koja je, kako se navodi u dokumentu, otpuštena zbog poziva svojim učenicima da prisustvuju molebanu u Hramu Svetog Jovana Vladimira u Baru.
SPC je saopštila da je Ministarstvo unutrašnjih poslova nastavilo da uskraćuje vize svom sveštenstvu – piše Stejt Department .
Stejt Department podsjeća da su nakon parlamentarnih izbora u avgustu, zabilježeni slučajevi nasilja nad vjerskim zajednicama i njihovim članovima. Podsjećaju na pucnjavu u blizini kuće člana Islamske zajednice Crne Gore, razbijanje prozora na objektima Islamske zajednice i prijeteće poruke i djela zastrašivanja usmjerene na Bošnjake i muslimane u Pljevljima i drugim gradovima sa vjerski raznolikim stanovništvom.
Vjerski i politički lideri osudili su napade i dali izjave podrške. Nakon kritike zbog sporog napretka u istrazi slučajeva, policija je uhapsila tri osumnjičena za pisanje antibošnjačkih grafita u napadima na Pljevlja 30. oktobra – piše u dokumentu.
U Izvještaju se navodi da su se protesti protiv novog zakona o religiji, nastavili svakodnevno do 14. januara.
SPC je takođe protestovala zbog novih postupaka registracije, tvrdeći da će se registracijom SPC pravno priznati kao novoosnovana vjerska grupa, a ne ona koja je postojala prije usvajanja novog zakona. SPC je 10. januara organizovala protestne litije. Tada je SPC organizovala novi oblik mirnog protesta: litije ili manifestacije pobožnosti u vidu molitvenih marševa ili skupova. Litije su se najčešće održavale u mjestima sa velikim brojem stanovništva, poput Podgorice, Nikšića, Berana i Bara, kao i u zajednicama snažno povezanim sa opozicionim strankama, uključujući primorski grad Budvu, i sa većinskim stanovništvom etničkih Srba, uključujući sjeverne gradove Bijelo Polje, Žabljak i Plužine – piše u izvještaju, navodeći da su procjene SPC govorile da je na litijama bilo i do 200.000 ljudi.
Dodaje se i da su “zvaničnici tada vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) izjavili su da su mnogi učesnici stranci, posebno Srbi iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Prema navodima iz dokumenta, nakon izborne pobjede opozicionih koalicija “Za budućnost Crne Gore”, “Mir je naša nacija” i “Crno na bijelo”, “uglavnom pro-DPS mediji izjavili su da postoji blizak odnos između tadašnjeg kandidata za premijera Zdravka Krivokapića i SPC”.
Prema pojedinim izvještajima, pojavile su se glasine da je mitropolit Amfilohije izabrao Krivokapića, profesora bez političke pozadine, za nosioca liste “Za budućnost Crne Gore”. Krivokapić je porekao poseban odnos sa mitropolitom i rekao da zemlju vidi kao sekularnu državu – ocijenjeno je u dokumentu.