Srpska državljanka oslobađa Nikšić?!

Pokret “Ne damo Nikšić” na čijem je čelu savjetnica premijera za ekonomska pitanja Gordana Radović, na predstojećim izborima u Nikšiću nastupiće u koaliciji sa Demokratama, što je bilo i logično za očekivati budući da je ona srpska državljanka, a da Demokrate imaju veliko iskustvo sa svojim poslanicima i odbornicima koji imaju dvojno državljanstvo.

Podsjetimo na slučaj predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića, protiv kojeg je 2017. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo postupak za gubitak crnogorskog državljanstva, jer su u javnost isplivali dokumenti na osnovu kojih je postojala sumnja da je državljanstvo Republike Srbije dobijeno poslije 3. juna 2006. godine.

Postupak je pokrenut po sili zakona, jer je Jokić u trenutku kada je bio kandidat na odborničkoj listi za lokalne izbore u Kotoru imao oba državljanstva, odnosno samo srpsko, jer se crnogorsko gubi po sili zakona uzimanjem državljanstva zemlje s kojom Crna Gora nema sporazum.

Kod Jokića su barem državni organi intervenisali i provjeravali dokumentaciju, dok se u slučaju Gordane Radović ćuti, iako ona po crnogorskim zakonima ne može učestvovati na izborima ukoliko je državljanka Srbije.

U članu 2 Zakona o izboru odbornika i poslanika “odbornike i poslanike biraju i pravo da budu birani imaju građani koji imaju crnogorsko državljanstvo i koji su upisani u birački spisak u skladu sa zakonom kojim se uređuje birački spisak”. Takođe, Zakon o crnogorskom državljanstvu ne omogućava dvojno državljanstvo sa Srbijom, a u članu 24 jasno stoji da punoljetni crnogorski državljanin koji ima i državljanstvo druge države po sili zakona gubi crnogorsko.

Interesantno je da je Zdravko Krivokapić imenovao Radović za savjetnicu 22. januara, a samo četiri dana kasnije je objelodanjeno da će biti na čelu političkog pokreta “Ne damo Nikšić”, koji će učestvovati na lokalnim izborima.

U svom prvom obraćanju javnosti Radović je kazala da “kreću iz Nikšića”, što god to značilo, te da je njihov cilj “nestanak Demokratske partije socijalista”. A da ne bi ostavila nikakvu dilemu ko stoji u pozadini, čiji je izdanak, Radović je poručila da “ne daju Nikšić” kao što “nijesu dali ni svetinje”. U intervjuima za Vijesti, Objektiv i Sputnjik, pohvalila se da joj premijer daje punu slobodu, da se ne miješa u njen angažman mimo radnog vremena, ali da je puno zahtjevan kad je na poslu?! Još je dodala da nije u konfliktu interesa jer su se “izborili za slobodno društvo”, tvrdeći da se vratio slobodarski duh Nikšiću, te da će oni napraviti ekspertski tim u Nikšiću kao što je Krivokapić napravio u Vladi.

Tako je srpska državljanka jasno poručila što im je namjera potpuno sigurna da je niko ništa neće pitati niti provjeravati u čije ime se obraća Nikšićanima, od koga ih brani, čije interese zastupa kao državljanka Srbije ne samo u Nikšiću, nego i u Krivokapićevoj Vladi na mjestu njegove savjetnice. Možda u njenom slučaju, sa strane propisa, nema ništa sporno, ali bi njen slučaj sigurno trebalo da zasluži pažnju nadležnih organa, da crnogorska javnost zna kada je braniteljica Nikšića dobila srpsko državljanstvo, da li na njen lični zahtjev, da li je to bilo poslije juna 2006, po kom osnovu, da li i dalje ima crnogorsko državljanstvo, ako ima, je li pokrenut ispis iz evidencije državljana Srbije… Sve bi to moralo da se zna s obzirom na njen politički angažman i slovo zakona po kojem “punoljetni crnogorski državljanin koji ima i državljanstvo druge države, ako je dobrovoljno stekao državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo”. Dakle, ima pitanja za nadležne i samu Gordanu Radović, koja bi trebalo razjasniti prije nego što “oslobodi” Nikšić.