Univerzitetski profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović za Portal Analitika komentarisao je proces formiranja nove Vlade i trenutnu poziciju mandatara Milojka Spajića.
Stava je da se mandatar, pored zahtjeva da u roku iz čl. 92 Ustava sastavi i Skupštini predloži novi saziv kabineta i prezentira program, nalazi i između dva snažna i jasno izražena spoljna uticaja, sa centrima u Briselu i Beogradu.
„Ova dva centra očito imaju vrlo suprotstavljen pogled na programsku orijentaciju i strukturu buduće 44. crnogorske Vlade. Brisel (EU) bi više volio da u Podgorici dođe do formiranja tzv. “vlade centra”, sa jasnom prozapadnom, tj. evro-atlantskom orijentacijom i koja bi imala nedvosmislen odnos prema izvršenoj agresiji na Ukrajnu i time usaglašenu politiku sa EU“, ukazuje Radulović.
Na drugoj strani, kako dodaje, zvanični Beograd teži vladi koju bi kontrolisao srpski predsjednik i koja bi vodila spoljnju i unutrašnju politiku u skladu sa njegovom potrebom izigravanja nacionalnog “pater familijasa” u regionu.
Analitika: Za koju opciju očekujete da će se opredijeliti Spajić?
Radulović: To će biti poznato kada mandatar, saglasno čl. 103. Ustava, u Skupštini predloži sastav i program nove Vlade. Međutim, ono šta se sada sa sigurnošću može reći je da i sam mandatar i njegov tim znaju da program “Evropa sad 2” nema baš nikakve šanse za uspjeh bez podrške zapadnih finansijskih institucija i fondova EU.
S obzirom na to da se u periodu kampanje uglavnom distancirao od “nacionalnih tema” njegov primaran “dug prema biračima” su obećanja vezana za ekonomiju i socijalnu politiku, tako da su ekonomska i politička podrška Brisela i Vašingtona presudni.
Dodatno, obavezuje ga i sam naziv liste koju je predvodio.
Analitika: Dio javnosti tvrdi da većina za izbor vlade “mora biti jednaka” većini za izbor VDT ili sudije US i da je to uslov “njene stabilnosti”?
Radulović: Većina za izbor Vlade i većina za izbor VDT ne moraju se podudarati, jer je npr. u periodu aktuelne manjinske – “tehničke” Vlade izvršen izbor sudija Ustavnog suda.
Međutim, kakav god bio epilog u pogledu većine za izbor 44. Vlade ona neće opstati pun četvorogodišnji mandat. Njena “Ahilova peta” je izuzetno velika fragmentacija subjekata i programska raznorodnost među njima.
Po definiciji, vlade su stabilne u onoj mjeri koliko je ona programski homogena i podržana od subjekata koji imaju visok stepen saglasja oko temeljnih programskih odrednica iprioriteta za njen rad.
Stoga su velike “koncentracione vlade” po pravilu “ad hock” vlade sa kratkim rokom trajanja i ograničenim brojem programskih zadataka.
U svakom slučaju, postojeća programska razuđenost i pozicija “ni na istok ni na zapad” moraće biti prevaziđena bilo kroz prijevremene izbore ili kroz rekonstrukciju. Tim prije što je Crna Gora, po pitanju reformi i EU integracija već duže “ukopana” u mjesto. To najbolje potvrđuje činjenica da je na Solunskom samitu ne samo stavljena u “liniju” sa zaostajućim državama regiona u procesu pridruživanja EU, već i sa Moldavijom i Ukrajinom.
Analitika: Ko je kriv što je Crna Gora od “lidera u procesu integracija” sada spuštena u liniji sa npr. Moldavijom ili BiH ?
Radulović: Unutrašnju i spoljnu politiku, u skladu sa Ustavom, vodi Vlada. Dakle, odgovornost (krivac) za gubitak pozicije u procesu EU integracija je u 42. i 43. Vladi.
Umjesto saniranja ranije vidljivih grešaka u unutrašnjoj politici i da se iskoristi mirna tranzicija vlasti i spoljno politički momenat vezan za agresiju na Ukrajinu, nastupila je konfuzija u vođenju spoljne politike, zagovaranje već sada propalog projekta “Otvoreni Balkan”, vođena je unutrašnja politika bez jasnih prioriteta i programa sa izrazitim populizmom i manjkom kompetencija, predlagana su neustavna i nezakonita rješenja, razorena je pregovaračka struktura, zavladala je još veća i otvorenija partitokratija …
Rezultat toga sada je više nego vidljiv i samo je pitanje da li će se nastaviti putem “unazad” ili će započeti proces oporavka.
Analitika: Kakav očekujete da će biti izvještaj EK sredinom oktobra posebno u poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava ?
Radulović: Izvjesno je da će dominirati konstatacija – stagnacija. U vremenu koje neumitno teče stajati na mjestu (stagnirati) znači zaostajati.
Stoga, prethodni period koji su “pojeli skakavci” treba nadomjestiti kako bi se Crna Gora umjesto zaostajanja u mraku kleronacionalizma i populizma vratila u institucionalnu i funkcionalnu demokratiju i osposobila da ponovo pokrene točak svog evropskog puta.