Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije mora da bude u fokusu i ove Vlade, ali ne rušenjem uspostavljenog zakonodavnog okvira, uglavnom usklađenog sa standardima Evropske unije, urušavanjem institucija i populističkim pristupom, već djelotvornim rješenjima, postignutim širokim konsenzusom. Ove ocjene iznijeli su sagovornici Pobjede, komentarišući najavu premijera Zdravka Krivokapića da u Vladi planiraju da u većini ministarstava formiraju posebna odjeljenja zadužena za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a čiji bi zadatak bio da prikupljaju dokumenta koja bi upućivali nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije.
”Nova Vlada na čelu sa premijerom Krivokapićem nam je u ovih mjesec i nešto dana uputila mnogo političkih poruka i planova koji su bili toliko ”dobro” promišljeni da su od mnogih odustajali gotovo u istom danu u kojem su ih saopštavali javnosti. Bilo bi zaista dobro kada bi se ovako ozbiljna pitanja odgovornije tretirala, a državna politika vodila na način da se ne saopštava javnosti nešto što premijeru i ministrima prvo padne na pamet”, ističe poslanica i univerzitetska profesorica Draginja Vuksanović-Stanković.
Ona se pribojava da je i sa ”temom borbe protiv korupcije i kriminala slična situacija”.
”Imamo i ovdje olako obećanu brzinu i ”inventivna” rješenja koja će valjda sama po sebi da nam riješe problem deficita vladavine prava. Premijer Krivokapić bi trebalo da zna da su ovo veoma osjetljiva pitanja koja zadiru u najsloženiji dio naših evropskih obaveza. Normativni i institucionalni okvir borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala smo uvijek dogovarali sa EU. Znamo da su i ustavne promjene 2013. koje je vodio SDP bile uslov za otvaranje pregovora o poglavljima 23 i 24, potom i zakoni vezano za osnivanje Specijalnog tužilaštva i mnoge druge stvari”, podsjeća poslanica Socijaldemokratske partije.
Univerzitetski profesor i član Tužilačkog savjeta prof. dr Velimir Rakočević ukazuje na činjenicu da se savremeno društvo suočava sa novim oblicima korupcije i organizovanog kriminala i da države, ali i najveće svjetske organizacije godinama traže najefikasnije načine da se suprotstave ovim fenomenima, kako kroz zakone, tako i obavezujuće konvencije.
”Države se na različite načine bore sa ovim pojavama. Tako je u Italiji krajem devedesetih godina prošlog vijeka osnovan Odbor za sprečavanje korupcije i uspostavljen Visoki komesar za borbu protiv korupcije koji je, između ostalog, imao ovlašćenja da sprovodi administrativne istrage. Kasnije je u Italiji formirana Služba za transparentnost i borbu protiv korupcije u okviru Ministarstva javne uprave i inovacija. U Njemačkoj je uveden nacionalni registar korupcije u cilju efikasnije borbe protiv privrednog kriminaliteta i korupcije. Izvršeno je proširenje istražnih ovlašćenja državnih tužilaca i Savezne kancelarije kriminalističke policije osim za teška djela privrednog kriminaliteta i na slučajeve gdje je sumnja usmjerena i na članove savezne vlade ili pokrajinske vlade, kao i na krivična djela primanja mita i prihvatanja naknada”, pojašnjava Rakočević.
U velikom broju država, dodaje naš sagovornik, osnovana su specijalizovana tijela za borbu protiv korupcije sa različitim ovlašćenjima, a neke su formirale višenamjenske agencije koje imaju policijska ovlašćenja, kao što su specijalne istražne službe i biroi ili nezavisne komisije.
”U susjednoj Hrvatskoj postoji Kancelarija za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta (USKOK) koji je klasična policijska struktura. U SAD je formirana Kancelarija za etiku vlasti koja ima preventivnu funkciju”, navodi Rakočević.
Premijer je u izjavi kojom je najavio formiranje u ministarstvima odjeljenja za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, saopštio i kako je njemu ”najbliže rješenje USKOK-a u Hrvatskoj”.
Interesantno je da je upravo Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – USKOK, bio jedan od modela za formiranje Specijalnog tužilaštva u Crnoj Gori, a u fokusu ove institucije su – korupcija, kriminal, pranje novca, terorizam i ratni zločini.
Krivokapić nije pojašnjavao je li mu namjera da inicira ukidanje Specijalnog tužilaštva.
”Svaka promjena strukture, svaka institucionalna ili normativna promjena mora biti dobro promišljena i poželjno je da bude plod određenog političkog konsenzusa, a svakako dogovorena i sa našim evropskim partnerima. U konkretnom slučaju, vidjeli smo da su premijera i oko ove ideje žestoko kritikovali iz njegove parlamentarne većine, pa bi bilo uputno da oko ovog pitanja, a i svih ostalih, prvo dogovor pronađe u sopstvenim redovima, pa da onda ide dalje u moguću realizaciju”, poručuje Draginja Vuksanović-Stanković.
SDP, ističe ona, oko ovog pitanja, kao i oko svih ostalih važnih tema, želi da bude partner, ali samo na bazi ozbiljnog pristupa kojega, kategorična je, do sada makar, nije bilo kada je riječ o aktuelnoj vlasti.
”Za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala nije problem u formalnom okviru, već više u implementaciji i ostvarivanju konkretnih rezultata, što nam i najčešće sugerišu naši evropski partneri. Zato bi i buduća rješenja i poboljšanja primarno trebalo tražiti u ovoj sferi”, zaključila je Vuksanović-Stanković.
U promjene na bolje u ovoj oblasti ne vjeruju ni u opozicionoj Demokratskoj partiji socijalista, koja je bila na vlasti protekle tri decenije.
”Najavu Krivokapića sam shvatio kao ideju nove Vlade da ima nešto poput samoregulatornog odjeljenja unutar većine ministarstava, koje će pomoći da se eventualna korupcija u okviru državnih organa locira i spriječi. Namjera da se Vlada uspješno izbori sa korupcijom mora naići na odobravanje svih činilaca u društvu, ali ukoliko je namjera nove Vlade da neustavnim rješenjima pribjegne uvođenju novih modela to ne zaslužuje poseban komentar”, kaže za Pobjedu član skupštinskog Odbora za antikorupciju Nikola Rakočević (DPS).
Podjela vlasti je, naglašava on, Ustavom garantovana i definisana.
”Novu većinu to nije u dosadašnjem djelovanju pretjerano obavezivalo, međutim, siguran sam da će institucije države pokazati efikasnost, ukoliko za to bude potrebe”, zaključio je Nikola Rakočević.
Prvi utisak na premijerovu najavu mr Aleksandru Saši Zekoviću, bivšem državnom sekretaru Ministarstva za ljudska i manjinska prava, je da nova Vlada želi da pokaže, na svakom koraku i po svaku cijenu, da je za proaktivni pristup u borbi protiv korupcije.
”Međutim, snažnu političku volju je dovoljno pokazati i potvrditi kroz smislene, opravdane i što je najvažnije funkcionalne inicijative”, poručuje on.
Upozorava da bi za građane, a posebno za naše evropske partnere, bilo razočaravajuće ukoliko iza ove najave, zapravo, samo stoje nova uhljebljenja kadrova iz partija koje obrazuju novu crnogorsku Vladu.
”Imajući u vidu stvarnu nadležnost institucija, bojim se da ima i toga. Važno je da se građani ne dovode u zabludu ko je odgovoran za suzbijanje i procesuiranje korupcije. Krivične prijave se ne mogu podnositi odjeljenjima ili direktoratima po ministarstvima ili Savjetu za borbu protiv visoke korupcije. Krivične prijave, to mora biti nedvosmisleno i jasno, i u slučaju izvršne vlasti, bez obzira da li govorimo o službenicima ili funkcionerima, se podnose nadležnim državnim tužilaštvima ili Upravi policije koja je obavezna da odmah o tome obavijesti državno tužilaštvo i postupi po odgovarajućim instrukcijama”, ukazuje Zeković.
Identifikovanje i protjerivanje korupcije iz državnih organa je, kategoričan je on, moguće sprovoditi i bez osnivanja posebnih odjeljenja.
”Starješine državnih organa, kao i svaki službenik, mogu direktno komunicirati sa tužilaštvom i policijom i pomoći da efikasno provjere da li iza određene situacije ili pojave stoji korupcija. Kompletno društvo, na čelu sa Vladom, može pomoći da službenicima u državnim organima, kao i građanima u cjelini, policija i nadležna tužilaštva budu vidljivija i dostupnija za saradnju”, rekao je Zeković.
Pristupanje naše zemlje Evropskoj uniji nije počela aktuelna Vlada, već su na tome radili i svi raniji kabineti, dodaje on, ističući da je EU zadovoljna crnogorskim zakonodavnim okvirom za borbu protiv korupcije koji je usklađen sa aktuelnim direktivama.
”Važno je uspostaviti jasan strateški okvir i razviti djelotvornu politiku u borbi protiv korupcije. Zato je, podvlačim, neophodno da se ne dozvole nedostaci, bilo koje vrste, kao i da se ne dogode bilo kakva preklapanja odgovornosti. Bojim se da ovo što se predlaže upravo vodi tome, kao i pretjeranoj i nepotrebnoj birokratizaciji borbe protiv korupcije. Rješenja moraju biti komplementarna kako ne bismo urušili sistem ili degradirali primarni značaj državnih tužilaca”, zaključio je Zeković.
Premijer nije najavio kada i u kojim ministarstvima Vlada planira da formira odjeljenja za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a sudeći prema onome što je rekao, ta odjeljenja sarađivala bi isključivo sa nacionalnim savjetom za borbu protiv korupcije, tijelom čije je formiranje najavio potpredsjednik Krivokapićeve Vlade – Dritan Abazović. Prema dostupnim informacijama, u tom tijelu bili bi angažovani aktivisti iz civilnog sektora.
Prof. dr Velimir Rakočević ističe da kao kriminolog mora da podrži sve aktivnosti koje doprinose suzbijanju i prevenciji organizovanog kriminala i korupcije.
”Crnogorski pravni okvir u ovoj oblasti gotovo u cjelosti je kompatibilan sa međunarodnim standardima. Da budem precizan, nadležnosti ključnih organa u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije kao što su policija, tužilaštvo, sudovi, agencije i slično ne mogu se dovesti u pitanje. Ovaj prijedlog mogu razumjeti jedino kao podršku postojećim državnim organima i to u dijelu prikupljanja podataka u smislu ranog otkrivanja ovih pojava u ministarstvima i dostavljanja tih informacija organima otkrivanja i progona, kao i u preventivnom djelovanju”, ističe Rakočević.
Istraživanje i dokumentovanje slučajeva organizovanog kriminala i korupcije koje bi radili zaposleni u institucijama, smatra on, može imati značajne operativne prednosti u smislu dostupnosti izvora radi bržeg obezbjeđivanja dokaza za potrebe krivičnog postupka.
”Veoma je važno da se novac poreskih obveznika troši na zakonit način, da se eliminišu diskreciona ovlašćenja, odnosno da se korupcija u javnom i privatnom sektoru pokuša iskorijeniti”, istakao je on.
Novac za NVO i ušemljeni pojedinci
Aleksandar Saša Zeković nekoliko mjeseci bio je državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava i ističe da je za to kratko vrijeme prepoznao prostor koji je pogodan za opstanak i razvoj korupcije.
”Recimo, to su, biću otvoren, aktivnosti svih ministarstava za podršku prema organizacijama civilnog društva. Organizovani i ušemljeni pojedinci, koje u osnovi angažuje ova država, kompromituju značajnu finansijsku podršku države prema NVO. Tu su potrebna unapređenja, ali ne treba zbog toga osnivati nove službe po državnim organima. Dovoljno je pažljivije čitati dokumentaciju, povezati određene podatke, kvalitetnije komunicirati sa NVO sa dugogodišnjim iskustvom, a koje su istinski specijalizovane za određena problemska i programska područja. I konačno efikasnije podržati rad policije i tužilaštva”, predlaže on.