Skupština Crne Gore počela je danas zasijedanje, a ne dnevnom redu su dvije tačke. Poslanici će raspravljati o Predlogu zakona o dopuni Zakona o poreskoj administraciji, kao i o izboru novih članova Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva.
Sjednici, koja je počela uz primjedbe opozicije na način zakazivanja pri čemu, po njihovom mišljenju nije poštovan Poslovnik, prisustvuju predstavnici vladajuće koalicije i predstavnici dijela opozicionih partija: Demokratskog fronta, Socijaldemokratske partije i Kluba nezavisnih poslanika.
Administrativni odbor je, tokom jučerašnje sjednice, predložio da Danilo Šaranović i Momo Koprivica iz Demokratske Crne Gore budu dio Odbora za izborne reforme.
O prijedlogu Posebnog kluba poslanika da dio tog tijela bude Aleksandar Damjanović nije se raspravljalo.
Obrazlažući zašto je odbijen prijedlog Posebnog kluba poslanika, predsjednik Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja je rekao da je taj predlog kasno dostavljen, nakon čega su, poslanici Demokratskog fronta i nezavisni poslanik Janko Vučinić napustili sjednicu.
Rasprava o predlogu zakona o poreskoj administraciji
Predlog dopune zakona o poreskoj administraciji će, prema riječima predlagača, doprinijeti boljoj naplati poreza na nepokretnost, dok su iz opozicije ocijenili najvećim problemom države selektivnu primjenu poreske politike, utaju poreza i poreski dug.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Jovanka Laličić koja je jedan od podnosilaca predloženog zakonskog rješenja, kazala je da je to rješenje inicirala Zajednica opština, koja je artikulisala interese lokalnih samouprava, nakon čega se pristupilo dopuni zakona.
„Osnova za predlaganje dopune leži u članu Zakona o upravnom postupku kojim je propisano da odredbe posebnih zakona zbog svoje specifične prirode mogu propisati neophodna odstupanja od pravila upravnog postupka, ali da ta pravila ne mogu biti u suprotnosti sa načelima i ciljem Zakona o upravnom postupku“, rekla je Laličić u Skupštini.
Predložene dopune su, pored Laličić, podnijele njene partijske kolege Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Miloš Nikolić i Marta Šćepanović.
Laličić je rekla da se pristupilo dopuni dva člana, kojim se na drugačiji način reguliše način dostavljanja poreskih akata.
„Pored onih osnovnih, odnosno da se on dostavlja poreskom obvezniku ili njegovom zakonskom zastupniku ili punomoćniku, zakonskim rješenjem se omogućava da se taj poreski akt može dostaviti kada je u pitanju pojedinac i punoljetnom članu njegovog domaćinstva, a kada je u ptianju preduzeće, onda zaposlenom u toj firmi“, objasnila je Laličić.
Ona je ocijenila da je na taj način pokrivena situacija koja se dešava u praksi kada poreski obveznik odbije da primi poreski akt. Zakonskim rješenjem se propisuje kada će se smatrati da mu je uručen, pod uslovom da se o tome vodi službena zabilješka.
„Takođe, predviđeno je da ako bilo koji od tih načina ne uspije, poreskom organu stoji na raspolaganju jedan način koji takođe poznaje Zakon o upravnom postupku, a to je javnim obavještavanjem”, rekla je Laličić.
Prema njenim riječima, ponuđena rješenja su na fonu bolje evidencije, uručivanja i naplate poreza na nepokretnost, koja je veoma važan sopstveni prihod svih lokalnih samouprava.
Ona je navela primjer Opštine Tivat, u kojoj je od planiranih 4,5 miliona eura poreza na nepokretnost naplaćeno preko pet miliona, kao i da taj udio u ukupnom budžetu iznosi 30,4 odsto.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević podsjetio je da je ta partija prethodnih mjeseci više puta ukazivala na akcije Klap i Vardar koje se odnose na poreske malverzacije i pranje novca.
„Tolika vrsta pranja novca i takva pljačka nije mogla da funkcioniše bez podrške vrlo visokih funkcionera u Porekoj upravi (PU), policiji, Agenciji za nacionalnu bezbjednost, stečajnih upavnika i Privrednog suda“, tvrdi Medojević.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević kazao je da radi o propisu koji bi u određenom smislu mogao da unaprijedi stanje u oblasti naplate poreza. On je, međutim, poručio da je važno da poreski zakoni važe jednako za sve.
„Nemam ništa protiv što na svaki mogući način želimo da naplatimo porez od građana, ali ima protiv toga da se porez ne naplaćuje od kompanija koje su na crnoj listi PU“, dodao je Konjević.
On je saopštio da postoje zakoni i za ove firme koje ne plaćaju porez, ali da se oni ne poštuju.
„Ako mislite da zakone jednako primjenjujemo, ajde da krenemo sa debljeg, a ne sa tanjeg kraja da vršimo neku vrstu poreskog mobinga prema običnog građaninu, dok ove kompanije koje su dužne stotinu miliona niko ne dira“, poručio je Konjević.
Šćepanović je, komentarišući službenu zabilješku, kazala da je to nešto što je dio svakog procesnog zakona, odnosno zakona o upravnom i parničnom postupku.
„Ovdje ništa nije sporno. Ono što se postavilo kao pitanje jeste krivično djelo ukoliko bi dostavljač poreskog akta nezakonito sačinio službenu zabilješku. Naravno da bi odgovarao za to“, rekla je Šćepanović.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša ocijenio je da su predložene dopune opravdane, jer se izašlo u susret lokalnim samoupravama da se jasnije definiše procedura dostavljanja poreskog rješenja poreskom obvezniku.
„Ovo je dobro rješenje, ali ono pojačava odgovornost onih koji ih prave da ona budu kvalitetna“, ocijenio je Mugoša.
SD će, kako je najavio, podržati taj Predlog zakona ali će istrajavati na pozivanju lokalnih samouprava da pojačaju njihov stepen odgovornosti kako bi imali što kvalitetnija rješenja.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović ocijenio je da postoji enormna utaja poreza u državi, s najnovijom aferom Klap, gdje je ogroman broj preduzeća utajio porez.
„Ove dvije dopune se tiču vraćanja na staro, na 2015. godinu, kada je norma koja se sada predlaže izbrisana, sa obrazloženjem da će Zakon o upravnom postupku to definisati na sistemski način“, rekao je Damjanović.
Damjanović je naveo i da je takozvana Crna lista nepotpuna, jer se tu nalaze samo oni dužnici gdje je završen postupak i gdje je porez obračunat.
„Šta je sa svima onima koji su po žalbama predmeti i gdje dobijamo neke firme koje odjednom kad se taj postupak završi duguju po 1,5 miliona ili dva miliona eura. Ni taj dio nije završen“, rekao je Damjanović.
On smatra da Zakon o poreskoj administraciji treba pretresti do kraja, jer je iz 2001. godine i ne prati potrebe vremena, elektronsko poslovanje i obračun poreza, odnosno uvid u realno stanje prometa u raznim djelanostima.
On smatra da se selektivnom primjenom poreske politike stvara problem gdje će se obeshrabriti oni koji bi platili uredno porez.
On je ocijenio da je ključno rješenje tih problema politička volja da se uredi poreski postupak, a teško da će se to riješiti samo time što će na vratiti staro rješenje izbrisano 2015. i tako regulisati uručivanje poreskih rješenja.