Aktualna srbijanska garnitura na vlasti svoje unutrašnje političke dubioze i nerealizovane velikodržavne projekte pokušava prenijeti izvan vlastitih granica, odnosno u one dijelove svog susjedstva gdje već postoji adekvatna politička infrastruktura, kazao je u intervjuu Pobjedi izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula.
Ocijenio je da je i bez dubljeg poznavanja prilika jasno da je politika Beograda prema Podgorici jedno od matičnih mjesta kojima se generiše nestabilnost u Crnoj Gori.
Picula je nakon ustoličenja mitropolita Joanikija oštro osudio nasilje koje se desilo. Nakon sedam dana od tih dešavanja kaže da je to zasluživalo oštru osudu navodeći da takav tip političke instrumentalizacije ili, bolje reći zloupotrebe vjerskih manifestacija koje se pretvore u nasilje nikako ne priliči zemlji koja je već ostvarila neke važne i relevantne ambicije na dosadašnjim etapama puta prema članstvu u EU.
Dodaje i da sve što se dešavalo na Cetinju otežava dokazivanje kapaciteta Crne Gore u procesu pristupanja.
Oštro ste osudili nasilje tokom ustoličenja mitropolita SPC Joanikija. Ocijenili ste da treba poštovati slobodu djelovanja vjerskih organizacija i osjećaje vjernika, ali i da vjerske manifestacije ne smiju biti zloupotrebljavane u političke svrhe. Ko, prema Vašem mišljenju, zloupotrebljava takve događaje danas u Crnoj Gori?
PICULA: Za početak, smatram da su ovi događaji zaista zaslužili oštru osudu u punom smislu. Ovakav tip političke instrumentalizacije ili, bolje reći, zloupotrebe vjerskih manifestacija koje se pretvore u nasilje nikako ne priliči zemlji koja je već ostvarila neke važne i relevantne ambicije na dosadašnjim etapama puta prema članstvu u EU.
Ustoličenje mitropolita Joanikija nadraslo je vjerski karakter tog događaja. No, nije riječ samo o izoliranom slučaju, neredi koji su pratili procesiju zapravo su dio procesa za koje možemo reći da traju više od godinu dana. Preciznije, od početka prve tranzicije vlasti nakon 30 godina jer se u međuvremenu nije efikasno konsolidirala nova vladajuća struktura.
Sukob dijelova vladajuće koalicije prečesto negativno djeluje na demokratske afinitete moderne Crne Gore. U svemu tome ne ohrabruje ni što je crnogorska politika, kao i njeno društvo, kronično i zabrinjavajuće sučeljena. Dakle, budući da je teško govoriti o punoj kompaktnosti vladajuće koalicije, pronalaženje ekskluzivnog krivca za ove događaje, koji su u principu eskalacija neriješenih stanja, bilo bi moguće samo nepristranim uvidom u korjene polarizacije. Važno je reći da politizirana Crkva i klerikalizirana politika ne mogu biti iskreni promotori vrijednosti koje javno zagovaraju.
U zajedničkoj izjavi sa Vladimirom Bilčikom osudili ste nasilje koje je viđeno na ulicama Cetinja dodajući da sve što se dešavalo nije kompatibilno sa reformskim procesom i evropskim integracijama. Koliko sve što ste vidjeli može usporiti ionako loš tempo neophodnih reformi za članstvo, ne samo ove vlasti?
PICULA: U kontekstu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, sve donedavno bilo je moguće potvrditi kako je zemlja, otvaranjem svih pregovaračkih poglavlja potrebnih za finalizaciju članstva, nesumnjivo usmjerena ka europskim vrijednostima vladavine prava, demokracije, pravde i inkluzivnosti. Nažalost, ovaj je događaj indikator odstupanja od tog cilja. Dakle, Crnu Goru se poticalo da počne zatvarati poglavlja brže nego što ih je otvarala kako bi članstvom u EU zaokružila reformske napore.
Ovako je, osim što trpi reputacijsku štetu, ipak otežala dokazivanje svojih kapaciteta u procesu. S druge strane i sama Europska unija se posljednje dvije godine suočava s vrlo teškim problemima. Politika proširenja je neposredno prije pandemije ponovno dobila određeni zamah koji, nažalost, u međuvremenu opet usporava. EU neće dopustiti da njena sve osjetljivija ravnoteža bude dodatno ugrožena uključenjem nestabilnih zemlja kandidatkinja.
Nije nikakva tajna da Unija ima svoje centrifugalne faktore i centre nestabilnosti u članicama s neliberalnim, autoritarnim vlastima. Jedna od najvećih vrijednosti Crne Gore nalazi se u njenoj multietničkoj i multikonfesionalnoj figuraciji te u dugoj povijesti mirnog suživota ljudi različitih uvjerenja. To je uostalom i premisa same Europske unije. Takva baština treba ostati crnogorski adut, a ne prostor za autosabotažu.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je kako mu se nakon posljednjih dešavanja čini da u Crnoj Gori nema vlasti. Da li i Vi dijelite takav dojam?
PICULA: Linije podjela u Crnoj Gori ne protežu se samo između vlasti i opozicije nego i između različitih dijelova aktualne vlasti koja sve manje ostavlja dojam funkcionalne i vrijednosne usklađenosti. Politička scena je sve turbulentnija, u javnosti se šire dezinformacije i nedovoljno provjerene informacije što dodatno destabilizira.
Međutim, smatram da je pretjerano konstatirati da se Crna Gora trenutno nalazi u stanju bezvlađa. S obzirom na ozbiljnost nedavnih događanja, Crna Gora može očekivati dosta kritika, što od vlastitih građana, medija, a što od europske i međunarodne zajednice, ali prilikom ocjenjivanja stanja u zemlji treba zadržati političku i analitičku odmjerenost.
Vidite li opasnost od dalje destabilizacije prilika i smatrate li da bi se međunarodna zajednica, koja za sada stidljivo posmatra, morala aktivnije uključiti kako bi se prevazišla kriza u Crnoj Gori, koja se prema brojnim procjenama lako može prenijeti i u zemlje regiona?
PICULA: Nadam se da su sukobljavanja dosegla svoj vrhunac. Smatram da ovaj incident ujedno predstavlja i naučenu tešku lekciju te da će odgovorni doprinijeti smanjivanju tenzija i otvaranju prostora za dijalog. Međunarodna zajednica svakako mora još pažljivije pratiti razvoj situacije u Crnoj Gori. U ovom je slučaju riječ o događanjima od itekakvog utjecaja na politike i procese za koje Europska unija mora biti vitalno zainteresirana.
Politikom proširenja Brisel vodi računa o stanju u zemljama s kojima je tom politikom povezan. To se pogotovo odnosi na zemlje kandidatkinje za članstvo. Zapadni Balkan je prostor sa svih strana okružen EU, ali EU nije jedini geopolitički faktor prisutan u regiji. Crna Gora kao zemlja kandidatkinja koja je najdalje napredovala prema članstvu, s dokazanom infrastrukturom za uspješan nastavak pregovaranja i proaktivnom regionalnom suradnjom, tu poziciju ne smije dovesti u pitanje regresivnom unutarnjom političkom dinamikom.
Kako, u svjetlu novih dešavanja, ocjenjujete djelovanje zvaničnog Beograda prema Crnoj Gori? Da li osim Srbije, koja se više puta otvoreno miješala u dešavanja u Crnoj Gori, vidite i upliv nekih trećih zemalja?
PICULA: Čak i bez dubljeg poznavanja povijesnih relacija i događaja, već samim praćenjem današnjih srbijanskih medija i istupa najodgovornijih srbijanskih političara lako se dolazi do zaključka kako je politika Beograda prema Crnoj Gori jedno od matičnih mjesta kojima se generira nestabilnost u zemlji. Aktualna srbijanska garnitura na vlasti svoje unutarnje političke dubioze i nerealizirane velikodržavne projekte pokušava prenijeti izvan vlastitih granica, odnosno u one dijelove svog susjedstva gdje već postoji adekvatna politička infrastruktura. Osim toga, analizirajući procese na jugoistoku Europe bit će potrebno identificirati tko sve još ima maligni utjecaj u ovom području bremenitom nerješenim sporovima i demokratskim deficitima. EU treba daleko ozbiljnije tretirati izvore nestabilnosti u našoj regiji. Ne samo zbog održivosti politike proširenja nego i zbog vlastite budućnosti.
Za smanjivanje podjela odgovorna vlast
Naveli ste i da politički i vjerski lideri imaju posebnu odgovornost kako bi opravdali povjerenje građana koji su im pružili podršku i izrazili veliku ambiciju za članstvo u Evropskoj uniji. Ko ima najveću odgovornost za trenutne, nikad veće podjele u crnogorskom društvu?
PICULA: Važno je odgovoriti na pitanje koliko unutrašnjih političkih razlika Crna Gora može podnijeti, a da one ne blokiraju razvoj zemlje, odnosno put prema članstvu u EU. Odgovornost i briga prema svojim građanima temelj su svake uspješne zemlje. U Crnoj Gori čak je 76 odsto građanstva na istraživanjima javnog mnijenja potvrdilo kako žele priključenje Europskoj uniji. Pa čak i da se radilo o manjem postotku, sasvim je očito kako Crna Gora mora vući odlučne poteze da bi iskorijenila nepravdu, korupciju, organizirani kriminal i druge oblike društvene patologije. Jedino se tako mogu otključati potencijali za njen razvoj.
Danas najveću odgovornost za ublažavanje endemskih podjela u crnogorskom društvu svakako ima vladajuća većina. U praktičnim potezima i javnim istupima treba izbjegavati polarizaciju i zagovaranje revizionističkih ideja.
Odgovorni su i svi koji dosad nisu shvatili da su za razvoj i prosperitet države potrebni transparentni i demokratični procesi umjesto galame, srdžbe, prozivanja i nekonstruktivnih argumentacija. U tom smislu iskreno se nadam kako će odgovorni akteri na političkoj i javnoj sceni prepoznati vrijednosti modernog demokratskog društva te opravdati očekivanja građana, ali i prijatelja Crne Gore u EU.