Nedjelja, 28 Aprila, 2024
Rubrika:

Picula i Resler koizvjestioci Evropskog parlamenta o Planu rasta za Zapadni Balkan

Svrha Plana rasta za Zapadni Balkan jeste donošenje konkretnih koristi prije punog članstva putem jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebne socioekonomske konvergencije

Na današnjoj zajedničkoj sjednici Odbora za vanjske poslove i Odbora za proračune Evropskog parlamenta zastupnik Tonino Picula (SD/SDP) i zastupnik Karlo Ressler (EPP/HDZ), kao koizvjestioci Parlamenta za novi predlog Komisije o Planu rasta za Zapadni Balkan, sudjelovali su u razmjeni mišljenja povodom predstavljanja reformskog paketa predviđene vrijednosti od šest milijardi eura.

Svrha Plana rasta za Zapadni Balkan jeste donošenje konkretnih koristi prije punog članstva putem jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebne socioekonomske konvergencije. Cilj je omogućiti državama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija.

“Proširenje EU, kao i svi predlozi koji će tom procesu doprinijeti, uvijek su bili jedan od prioriteta Evropskog parlamenta. Vjerujem da ćemo ovaj zakonodavni proces uspješno voditi ka usvajanju uz veliku podršku kolega. Podržavamo dodatna sredstva za zemlje zapadnog Balkana kako bi se kroz usvajanje ekonomskih i socijalnih reformi što više i što skorije približile punopravnom članstvu u EU. Jednako tako, vjerujemo da temeljne reforme u području vladavine prava trebaju biti jedan od glavnih uslova za napredak u pretpristupnom procesu i povlačenje dodatnih finansijskih sredstava, kao i da novi Plan rasta treba biti usklađen s postojećim IPA III finansijskim instrumentom”, izjavio je Picula.

Integracija s jedinstvenim evropskim tržištem glavni je pokretač ekonomskog rasta za sve zemlje koje su pristupile Uniji. Jasno je vidljiv pozitivan uticaj na BDP i visinu prihoda određene zemlje nastalog kao rezultat integracije sa jedinstvenim tržištem.

“Inovativni investiciono-reformski paket s predviđenih šest milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova ima potencijal biti presudna prevaga u približavanju šest država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Temeljna razlika u odnosu na trenutne podrške je u tome da bi isplate bile usko vezane uz sprovođenje dogovorenih reformi. Kao što je još jednom naglašeno i posjetom predsjednice Evropske komisije s premijerom Plenkovićem i Ruteom Bosni i Hercegovini, riječ je o području od strateškog značaja za Evropsku uniju koje treba konkretnu podršku i podsticaj razvoju,” istakao je Resler.

Evropski parlament i Vijeće trebaju razmotriti predlog u okviru revizije višegodišnjeg finansijskog okvira. Uporedo s planiranim zakonodavnim procesom usvajanja ovog Predloga u Evropskom parlamentu i Vijeću, šest partnerskih zemalja – Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Srbija i Sjeverna Makedonija – pozvane su da podnesu svoje pojedinačne planove reformi sa razrađenim socioekonomskim i fundamentalnim reformama koje će provesti.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve