U drugom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju građani Crne Gore odlučuju ko će u narednih pet godina voditi ovu politički i nacionalno duboko podijeljenu državu, piše Avaz.ba
Iako je u prvom krugu najviše glasova, blizu 120.000 ili 35,37 posto, dobio aktuelni predsjednik Crne Gore i predsjednik DPS-a Milo Đukanović, blaga prednost u procjenama daje se njegovom protukandidatu Jakovu Milatoviću iz Pokreta “Evropa sad”.
Za njega je glasalo manje od 98.000 ili 28,92 posto birača, ali je nakon prvog kruga dobio podršku poraženih kandidata iz prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata, URA-e …
Vitalni interesi države
Uoči drugog kruga izbora dr. Srđa Pavlović, profesor na Katedri za historiju i klasične studije Univerziteta Alberta u Edmontonu u Kanadi, kaže da je u društvima poput crnogorskog, koja “svakog jutra doručkuju sjećanje na prošla, junačka vremena”, simbolička vrijednost, mobilizacioni potencijal i politička upotrebljivost termina “istorijski” izuzetno značajna. Podsjeća da su se političke partije na svim izborima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije trudile da ih predstave kao historijske.
„Svi politički akteri su glasačima predočavali jednostavnu binarnu opoziciju svojih verzija prosperiteta, slobode, razvoja i blagostanja, nasuprot političkim ponudama suparnika koje vode ka društvenoj stagnaciji, ekonomskoj i kulturnoj regresiji i klerikalizovanom jednoumlju. Predstojeći predsjednički izbori nijesu izuzetak po pitanju uokviravanja predizbornih narativa i nuđenja jedino ove dvije pomenute opcije. Ovo, naravno, ne znači da se na njima ne odlučuje o vitalnim interesima države Crne Gore“, kaže Pavlović.
Vjeruje da su ovaj put vitalni interesi države zaista ugroženi, te da bi njihova zaštita ubrzala put Crne Gore ka članstvu u EU. Pavlović smatra da je jedna strane medalje apsolutna dominacija dviju političkih ponuda i da njihov kameleonski karakter i konstantni napori da onemoguće konstituiranje političkih opcija izvan ova dva “partitokratska šatora”, ne doprinose daljnjem demokratskom iskoraku Crne Gore.
„Druga strana te medalje je realnost srpskog velikodržavnog projekta, čija se ideološka, mitska i istorijska “kičma” oslanja na viđenje Crne Gore kao integralnog dijela Velike Srbije. Iz te vizure su crnogorska suverenost i nezavisnost privremeno stanje i samo je pitanje vremena i političkog inženjeringa kada će se i kako ovo stanje korigovati, a Crna Gora vratiti u “topli bratski zagrljaj”. Uspjeh na predsjedničkim izborima je, za promotere i vojnike tog ideološkog projekta, važan korak ka pomenutom zagrljaju“, ističe dr Pavlović.
Trenutni odnos snaga je takav da se ni naš sagovornik ne usuđuje prognozirati pobjednika. Kaže da je za uspjeh Đukanovića važno da se animira dio birača koji ne glasa, a za uspjeh Milatovića da apstinente obeshrabri kako ponovo ne bi izašli na birališta.
„S obzirom na karakter političke i izborne trgovine između kandidata “Evropa sad” i prosrpskog Demokratskog fronta, nije sigurno da će njihova kampanja daljnjeg obeshrabrivanja glasača takozvane suverenističke opcije uroditi plodom“, dodaje Pavlović.
Građansko društvo
Pobjednik predsjedničkih izbora imaće lakši posao na parlamentarnim, koji će biti održani 11. juna, kaže Pavlović, te konstatuje da su građani Crne Gore ponovo dovedeni do tačke kada “moraju začepiti svoj politički nos i još jednom odabrati “đavola kojeg dobro poznaju”.
„Poraz kleronacionalističkog kandidata, koji se lažno predstavlja kao mladi, obrazovani i ekonomski potkovan post-nacionalni spasitelj, morao bi označiti početak građenja istinskog građanskog društva i istinskih nezavisnih i snažnih institucija, da nam se ne bi ponovilo ovo trogodišnje razgrađivanje institucionalne “kule od karata”. Ova izgradnja se može i mora raditi s nekim novim i mlađim ljudima. Ako bi Đukanović mogao da obezbijedi tu i takvu polaznu tačku, onda bi njegov politički legat bio donekle stabilan“, naglašava Pavlović.
Izbori u Crnoj Gori s velikom pažnjom se prate i u regionu, a uprkos domaćim problemima i u BiH.
Prijetnja regionu
Na pitanje hoće li se rezultati crnogorskih izbora odraziti na region, Pavlović kaže da je Crna Gora svojevrsni politički front na kojem se odlučuje da li će oživjeti srpski velikodržavni projekt i tako iznova postati prijetnja regionu.
„Ishodi predsjedničkih i najavljenih parlamentarnih izbora su važni testovi na koje svi u BiH, ali i regionu, treba da obrate pažnju, iz najmanje tri razloga. Prvi je činjenica da, ako na izborima prevagne opcija koju zagovaraju Crkva Srbije, kao i srbijanska politička i kulturna elita, “srpski Svet” će se ukotviti uz granicu BiH i biće neuporedivo efektniji u daljem destabilizovanju te države. Drugi razlog je svijest o tome da je ono što se naziva “srpski Svet” integralni dio šireg ruskog neo-imperijalnog dizajna koji se godinama kreirao u Moskvi i koji ne može donijeti ništa dobro našem regionu. Konačno, ne smijemo zaboraviti činjenicu da politički daltonizam Zapada hrani nezajažljive autoritarne apetite Aleksandra Vučića u infantilnoj nadi da će ga okrenuti od Crvenog trga ka Vestminsteru i Pensilvanija aveniji. Taj politički daltonizam i ostaci hladnoratovske real-politike danas nameću Crnoj Gori, Kosovu i BiH hegemonu verziju regionalnih udruživanja, kakav je Otvoreni Balkan“, zaključuje dr Srđa Pavlović, profesor Univerziteta Alberta u kanadskom Edmontonu.