Jedan je način da ne dođe do podjele na Balkanu, a to je da čitav Balkan ide u Evropsku uniju, poručio je predsjednik Slovenije Borut Pahor na 2BS Forumu, na panelu sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem.
Kada je pitanju proširenje EU, Pahor napominje da je postojao optimizam neko vrijeme, ali da je opao, napominjući i da je manje volje bilo u Briselu.
– Zbog rata u Ukraijini mir i stabilnost na Balkanu je krhka. To smo pokušali objasniti i EU. Mi smo 2016. tokom razgovora u Sarajevu, rekli da proširenje nije tehnički problem nego geopolitički i treba biti fleksibliniji u Briselu – kazao je Pahor na 2BS Forumu, na panelu sa predsjednikom Milom Đukanovićem.
On je izrazio nadanje Nadam da će pripremiti Brisel da napravi nekoliko koraka.
– To su vizna liberaluacija, davanje statusa BiH, i davanje da signal da evropska zajednica čini sve da bi Balkan uvela u članstvo – istakao je Pahor.
Smatra i da će, ako dođe do proširenje, sve zemlje Balkana pristupiti u manje više istom periodu.
Da bi došlo do proširenja Balkana, da li je potreban rat – pita se Pahor.
– Mislim da je odgovornost svih nas u regionu da učunimo sve da Balkan uđe u EU kao stabilna regija. Mislim da će biti jedna od posljedica rata u Ukrajini nova podjela u Evropi koja je nestala sa padom Berlinskog zida. Jedan je način da ne dođe do podjele na Balkanu, a to je da čitav Balkan ide u EU. To u punoj mjeri zavisi od toga kako će Vučić i Srbija regulisati stratešku situaciju u kojoj je – ističe Pahor.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vjeruje da je karakteristika regiona u cjelini da imamo konfrontaciju između dva pogleda na budućnost.
– Jedan je entuzijazam koji je podsticao sve društvene strukture na reforme koje su trebale da dovede do usvajanja standarda. Nasuprot toj politici postoji snažan front optora onih koji su za status quuo i koji misle da je EU trula organizacija i da je bolje da Balkan ostane na svojim stranputicama, i smjesti se pod kišobran rusije – kazao je Đukanović.
On ističeda je to primijetno i u Crnoj Gori.
– Posljednjih šest sedam godina mi, na tragu prethodno lansirane teze o zamoru EU od proširenja, imamo najprije zastoj, pa paralizu politike proširenja. U geopolitici nema vakuuma, tamo gdje nema EU ulaze drugi. Kandiovale su se makar tri zemlje da popune taj vakuum, a najmalignija je politika Rusije prema Balkanu – naglasio je Đukanović.
On je naglasio da stanje na Balkanu lošije nego prije šest – sedam godina.
– Dva su razloga – prvi je da imamo razočarenje u zapdnobalkanskoj javnosti, manje je onih koj ivjeruju u doglednu budućnost EU i o tome svjedoče informacije koje nam saopštaaju lideri regiona, npr. predsjednici Sjeverne Makedonije i Srbije, da evropska politika više nema većinsku politiku u tim zemljama – rekao je Đukanović.
“OB inicijativa razočaranih evropejaca”
Đukanović je, komentarišući Otvoreni Balkan, kazao da ima racionalan razlog otpora prema toj inicijativi.
– Sve regionalne inicijative su dobrodošle, posebno one koje nam popločavaju put ka evropskom cilju. Open Balkan je inicijativa razočaranih evropejaca, ta inicijativa je lansirana onda kada su ljudi od političkog značaja u regionu zaključili da nema realne evropske perspektive za njihove zemlje. Ja se protivim alternativi regionalne saradnje na evropskim standardima koje nam nudi Berlinski proces – ocijenio je Đukanović.