Nedjelja, 28 Aprila, 2024
Rubrika:

Ovo su 17 uslova DPS-a koje je neophodno ispuniti za održavanje popisa

Demokratska partija socijalista (DPS) ispostavila je 17 preduslova koje je, smatraju, neophodno ispuniti kako rezultati popisa koji predstavljaju najvažni statistički presjek jedne države, ne bi bili predmet osporavanja ni u domaćim ni u međunarodnim krugovima, te kako bi rezultati istog predstavljali istinit i validan statistički presjek navedenih kategorija

Demokratska partija socijalista (DPS) ispostavila je 17 preduslova koje je, smatraju, neophodno ispuniti kako rezultati popisa koji predstavljaju najvažni statistički presjek jedne države, ne bi bili predmet osporavanja ni u domaćim ni u međunarodnim krugovima, te kako bi rezultati istog predstavljali istinit i validan statistički presjek navedenih kategorija.

Zahtjeve DPS-a koji bi trebalo biti zadovoljeni da bi rezultati popisa bili priznati od svih važnih društveno političkih aktera, prenosimo integralno:

  1. Odlaganje Popisa stanovništva, za period od najmanje šest mjeseci, odnosno dok se ne steknu svi formalno-pravni, administrativni i tehničko-bezbjednosni uslovi, za uspješno sprovođenje Popisa stanovništva, čiji rezultati ne bi bili osporavani ni u domaćim, ni u međunarodnim krugovima.
  2. Zatražiti ocjenu Ustavnosti Zakona o Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, te izvršiti njegovo usklađivanje sa drugim pravim aktima Crne Gore, istog ranga, kao i sa međunarodnim standardima i propisima koji tangiraju predstojeći Popis stanovništva.
  3. Ispunjavanje preporuka Evropske komisije UN za Evropu (UNECE), koja je u svom dokumentu 2020. godine definisala jasne stavke, u cilju organizovanja transparentnog i otvorenog procesa popisa stanovništva za svaku zemlju. Naročito je neophodno imati u obzir preporuku broj 77, koja navodi da popis treba izbjegavati u izbornim godinama, kao i u periodu političke nestabilnosti. Podsjećanja radi, izborni proces ne može se smatrati okončanim do izbora nove Vlade Crne Gore, kao ni do okončanja lokalnih izbora u Šavniku, dok se politička nestabilnost ogleda u činjenici da Crnom Gorom rukovodi Vlada u tehničkom mandatu, koja nema legitimitet za uspješno obavljanje ovako važnog državnog posla.
  4. Član 37 Zakona o popisu stanovništva jasno definiše da je sve podzakonske akte, dakle Metodologiju o sprovođenju popisa i Uputstvo za popisivače, neophodno donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona. Zakon je usvojen prije gotovo godinu dana, a podzakonska akta još uvijek nisu donijeta ili sa njima javnost nije upoznata. Uprava za statistiku Crne Gore, sa drugim nadležnim Vladinim institucijama, u obavezi je da zainteresovanu javnost (građane Crne Gore, civilni sektor, političke a naročito parlamerntarne partije) blagovrmeno informiše o Metodologiji sprovođenja Popisa stanovništva, te da blagovremeno objelodani navedeni dokument, kako bi se formirala javna rasprava na temu kvaliteta, svrsishodnosti, usklađenosti i sprovodivosti aktivnosti predviđenih samom Metodologijom, a sve u cilju kreiranja demokratičnog pristupa inkluzivnosti svih zainteresovanih subjekata, u unaprijeđenju navedenog dokumenta. Ovo posebno imajući u vidu da Metodologija definiše pripremu, organizaciju i sprovođenje popisa, kao i obradu i diseminaciju podataka prikupljenih popisom, što znači da navedeni dokument predstavlja polaznu i završnu osnovu kvalitetnog sprovođenja procesa.
  5. Pristupiti realizaciji preduslova za obuku popisivača, što u ovom trenutku nije izvodivo niti se obuci pristupilo, uslijed činjenice da Metodologija za sprovođenje popisa i Uputstvo za popisivače, još uvijek nisu objelodanjeni, što u konačnom onemogućava adekvatno vrijeme za pripremu lica koja sprovode popis, a isto predstavlja kršenje člana 37 Zakona o popisu stanovništva.
  6. Ispunjavanje člana 22 Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, koji navodi da je Uprava za katastar i državnu imovinu, u saradnji sa Upravom za statistiku Crne Gore, dužna da blagovremeno, a najkasnije do tri mjeseca prije početka realizacije popisa, pripremi svu statistiko-tehničku dokumentaciju neophodnu za sprovođenje popisa. Podsjećanja radi, granice između Podgorice, Tuzi i Zete, još uvijek nisu jasno utvrđene, što podrazumijeva nemogućnost donošenja odluka skupština opština o granicama naselja, kao osnovnog elementa na osnovu kojeg se formiraju statistički krugovi. Posebno treba uzeti u obzir Sprovedbenu uredbu komisije EU 2018/1799 kojom se nameću obavezne direktne statističke akcije za diseminaciju odabranih tema popisa stanovništva i stanova 2021. geokodiranih na mrežu od 1 km kvadratnog (Tuzi, Zeta, Podgorica, Nikšić, Danilovgrad itd.). U ovom trenutku, primjena navedenog Standarda nije moguća u značajnom dijelu Crne Gore.
  7. Donošenje jasnog stava u dijelu neophodnog broja popisivača za nesmetano sprovođenje procesa, posebno imajući u vidu da je Uprava za statistiku Crne Gore, objavila Javni oglas za ugovorno angažovanje blizu 4.000 popisivača, te da se u prvom krugu nije prijavio dovoljan broj lica, zbog čega je Javni oglas produžen na nivou svih jedinica lokalnih samouprava do 09.10.2023.godine. Uprkos prvom produženju roka, broj prijavljenih kandidata u određenom broju opština, još uvijek nije dovoljan, te je Javni oglas produžen po drugi put. Nedovoljan broj popisivača dovodi u pitanje relevantnost i validnost samog procesa Popisa stanovništva, s obzirom da je Zakonom definisano njegovo sprovođenje u svega 15 dana, što dosadašnji broj prijavljenih popisivača ne može sprovesti kvalitetno, u definisanom vremenskom periodu.
  8. Uvođenje obaveznog internog i eksternog monitoringa procesa Popisa, uz unutrašnu kontrolu svih opozicionih (naročio parlamentarnih) partija, kao i eksternu kontrolu EUROSTAT-a. Podsjećanja radi, popisi iz 2003. i 2011. godine, održani su uz puno uvažavanje međunarodnih standarda i preporuka, ali i uz unutrašnju kontrolu tadašnjih opozicionih partija, što sada nije omogućeno.
  9. Omogućiti predstavnicima opozicionih partija paritetno učešće u sprovođenu popisa stanovništva, kroz njihovo članstvo u popisnim komisijama (najmanje dva predstavnika opozicije), na mjestu preuzimanja rezultata na nivou lokalnih uprava, kao i na nivou Uprave za statistiku Crne Gore, ali i kroz njihovo prisustvo prilikom unošenja i brojanja rezultata popisa.
  10. Omogućiti učešće opozicionih partija u izboru instruktora i popisivača, kao i prisustvo predstavnika opozicije prilikom obilaska domaćinstava pri vršenju popisa. Demokratska partija socijalista raspolaže informacijom da ni jedan član opozicionih partija, koji ispunjava uslove propisane Javnim oglasom, a koji je konkurisao za instruktora, nije prihvaćen za vršenje poslova instruktaže, uprkos činjenici da shodno Zakonu, ne smije da postoji diskriminacija ni po jednom osnovu, pa ni po osnovu nečije političke pripadnosti.
  11. Ponovno štampanje popisnih listića uz prisustvo jasnog internog i eksternog monitoringa, s obzirom da je javnost informisana da je oštampano oko 2 miliona popisnih listića, dok je MONSTAT definisao broj od 617.000 lica koja se obuhvataju popisom.
  12. Definisati jasan iskaz zdravstvenog sistema u odnosu na rizične grupe i najugroženije bolesnike oboljele od COVID 19, te definisati način obavljanja popisa stanovništva i ostvarenja prava ovih građana, što je standard u svim realizovanim popisima u zemljama Evropske unije počev od 2019. godine.
  13. Obavezna izrada Plana rizika popisa 2023. godine, što je obaveza Uprave za statistiku Crne Gore, a koji je postojao u svim prethodnim popisnim procesima, o čemu su upoznati i predstavnici EUROSTAT.
  14. Obavezna izrada Marketing plana kampanje za popis stanovništva, s obzirom da je Uprava za statistiku shodno Zakonu i statističkim standardima, dužna edukovati građane Crne Gore o pravima i načinu realizacije popisa.
  15. Vladine institucije i nadležna ministarstva hitno da pristupe zaštiti građana od političkog uticaja u javnosti, od strane različitih organizacija, na njihovo opredjeljenje tokom sprovođenja samog popisa stanovništva, čime bi se zaštitila objektivnost pružanja informacija tokom popisa i obezbijedila validnost popisnih rezultata.
  16. Uputiti zahtjev Agenciji za zaštitu ličnih podataka, za aktivno uključivanje u cjelokupni proces, a u cilju obezbjeđivanja tajnosti podataka građana koji su predmet popisa, posebno imajući u vidu da Zakon o popisu nije usklađen sa drugim sistemskim zakonima, kao na primjer sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, kao i imajući u vidu da lokalne samouprave nemaju adekvatne tehničko-bezbjednosne preduslove za čuvanje podataka prikupljenih po osnovu samog popisa.
  17. Pristupiti kreiranju softverskog rješenja koje omogućava digitalni unos podataka na licu mjesta, kao i njihovu centralizaciju koja se vrši direktnim unosom od strane popisivača, prilikom razgovora sa građanima, a ujedno predstavlja i dodatni kontrolni mehanizam u smislu da građani nakon sprovedenog popisa, mogu da unosom svog matičnog broja, provjere validnost podataka koji se odnose na njih, a koji su obuhvaćeni popisom.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve