Radna grupa Odbora za reformu izbornog zakonodavstva pripremila je Nacrt novog zakona o izboru poslanika i odbornika kojim je profesionalizovana Državna izborna komisija i omogućeno individualno kandidovanje, saopštio je član tog skupštinskog tijela i poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša.
On je kazao da su se, iako je zadatak Radne grupe, bio rad na izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, svi članovi saglasili da je potrebno pripremiti novi zakonski tekst, imajući u vidu da je na važeći usvojen veliki broj izmjena i dopuna od donošenja 1998. godine.
“Dogovorili smo se i da nije cjelishodno u ovoj fazi, odnosno u postojećem izbornom ciklusu koji se završava sa održavanjem sljedećih parlamentarnih izbora krajem naredne godine, mijenjati važeća rješenja kada je u pitanju tip izbornog sistema i liste za izbor, a da se u narednom periodu radi na kreiranju zakonskih rješenja u pravcu uvođenja otvorenih lista za izbor sa preferencijalnim glasanjem“, rekao je Mugoša u intervjuu agenciji Mina.
On je rekao da, nakon pola godine odgovornog i veoma intenzivnog rada u Radnoj grupi, u kojoj su pored predstavnika vladajuće koalicije učestvovali i predstavnici nevladine organizacije CDT i Đorđije Blažić i Boris Bastijančić u ime akademske zajednice, vjeruju da su pripremili kvalitetna rješenja u Nacrtu zakona o izboru poslanika i odbornika.
Prema riječima Mugoše, Nacrtom zakona u potpunosti je profesionalizovan sastav Državne (Centralne) izborne komisije i opštinskih izbornih komisija.
“Omogućeno je individualno kandidovanje kroz ukidanje ograničenja minimalnog broja kandidata potrebnih na listama za izbor“, saopštio je Mugoša.
Kako je naveo, u cilju jačanja političkog pluralizma smanjen je broj potpisa potrebnih za podršku listama za izbor sa 0,8 na 0,3 odsto.
Mugoša je objasnio da je uređeno da birač može, svojim potpisom, podržati jednu ili više lista za izbor poslanika, odnosno odbornika, kao i da svaki potpis mora biti ovjeren u skladu sa zakonom kojim se uređuje ovjera potpisa, rukopisa i prepisa.
“U cilju ostvarivanja principa rodne ravnopravnosti, na listi za izbor treba da bude najmanje 40 odsto kandidata manje zastupljenog pola, kao i da na listi za izbor među svaka tri kandidata prema redosljedu na listi mora biti najmanje po jedan kandidat pripadnik manje zastupljenog pola“, precizirao je Mugoša.
On je dodao da je predviđeno da je prilikom određivanja biračkih mjesta, opštinska izborna komisija dužna da obezbijedi pristup biračkom mjestu osobama sa invaliditetom.
Govoreći o rješenjima koja se tiču profesionalizacije Državne izborne komisije, Mugoša je kazao da je u tom dijelu zakona napravljen ogroman iskorak u odnosu na važeće rješenje u kojem se gotovo svi članovi imenuju na predlog političkih partija, odnosno parlamentarne većine i opozicije.
“U našem predlogu, definisano je da Centralna (nekadašnja Državna) izborna komisija ima pet članova koji se biraju nakon sprovedenog javnog konkursa“, rekao je Mugoša.
Članovi Centralne izborne komisije, dodao je on, biraju se na period od pet godina i najviše dva puta.