Danas smo ovdje da pokažemo svijetu, a posebno Ukrajini, da smo tu da pomognemo Ukrajincima ne samo sada, dok traje agresija, već i po njenom završetku, u rekonstrukciji i podizanju Ukrajine na noge, poručila je potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Jovana Marović na Forumu o globalnom ekonomskom uticaju agresije na Ukrajinu koji je održan u Istanbulu.
Govoreći na otvaranju Foruma, Marović je kazala da je agresija Rusije na Ukrajinu dovela do brojnih civilnih žrtava, uništenja infrastrukture, ali i primorala ljude da napuste svoje domove tražeći pomoć, zaštitu i prije svega bezbjednost.
Podsjetila je da je, prema zvaničnim podacima agencija UN-a, širom Evrope evidentirano više od 5,8 miliona izbeglica iz Ukrajine, dok se procenjuje da je više od 7,1 miliona ljudi interno raseljeno u Ukrajini.
Marović je, takođe, učestvovala i na panelu “Razumijevanje nove globalne ekonomske stvarnosti”, na kom su učesnici razmijenili mišljenje u vezi sa prevazilaženjem izazova koje su posljedica agresije Rusije na Ukrajinu i koje se održavaju na svjetsku ekonomiju u pogledu sporijeg rasta i brže inflacije, rasta cijena proizvoda, povećanja nezaposlenosti i smanjenja povjerenja investitora.
Ona je istakla da, osim dubokih humanitarnih posljedica, agresija na Ukrajinu ima i dugoročne negativne ekonomske efekte, te da će najveći teret krize osjetiti tržišta i zemlje u razvoju, poput onih na Zapadnom Balkanu.
U tom kontekstu, Marović je istakla da je u aktuelnim geopolitičkim okolnostima, uloga EU i politike proširenja postala veoma važna za ukupnu stabilnost i prosperitet Evrope, kao i da je posljednje istraživanje javnog mnjenja u EU pokazalo da 74 odsto građana EU podržava proširenje, što je značajno povećanje u odnosu na predratni odnos prema proširenju.
“Agresija Rusije na Ukrajinu bi mogla da „pogura” EU da učvrsti partnerstvo sa onim zemljama čija je vanjska politika usklađena sa politikom EU i ubrza njihovo pristupanje Uniji. Crna Gora je definitivno među tim zemljama i može se pohvaliti stoprocentnom usklađenošću sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Ovo nije uvijek bila laka odluka i imala je posljedice na crnogorsku ekonomiju, prije svega na našu turističku privredu. Međutim, polazeći od toga da je naš cilj pristupanje EU, Crna Gora nastavlja da slijedi svoju evropsku agendu i usklađuje se sa vrijednostima i odlukama EU.