Nije tačna konstatacija da Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore nije bila u saznanju da je neko spriječen u ostvarivanju biračkog prava, što se lako može provjeriti uvidom u naš dopis DIK-u, koji je postao dostupan i na društvenim mrežama, a po potrebi može biti i medijima koji mogu dobiti potpuniju informaciju, saopšteno je iz ove institucije.
“Dakle, odgovor institucije je da nismo znali kome je tačno povrijeđeno pravo (odnosno nismo imali konkretnu žrtvu povrede), niti se iko individualno obratio instituciji Ombudsmana sa zahtjevom za zaštitom biračkog prava, što je bitno drugačije od navoda iznešenih u tekstu. To naravno ne znači da je ombudsman bio indiferentan prema ovom događaju. Naprotiv, institucija se najmanje dva puta obraćala javnosti jasno ističući stav o značaju biračkog prava i posljedicama nepoštovanja istog”, ističe se u reagovanju.
Poslije ovih obraćanja javnosti, Zaštitnik je, dodaju, dobio informaciju o radnjama nadležnog tužilaštva, koje je u dva navrata podnijelo ukupno sedam optužnih predloga protiv 11 lica, dostavljanjem neposredno sudu i to po sljedećim optužnim aktima koji su dostupni čak i na linkovima: https://tuzilastvo.me/otpv/sadrzaj/MWkk i https://tuzilastvo.me/otpv/sadrzaj/dzmz
“Za pravilno razumijevanje cijelog konteksta, važno je naglasiti da, prema Zakonu o Zaštitniku, nemamo nadležnost da postupamo kada Sud odlučuje o povredi prava, odnosno ne možemo voditi paralelan postupak zaštite oštećenih. Dakle, u konkretnom slučaju nije ni moglo biti riječi o vođenju postupka ovim povodom, a uz to postoji i jasno iznijet stav institucije koji ne ostavlja nikakvu dilemu, pogotovo ako se zna šta su ovlašćenja Ombudsmana u Crnoj Gori u promociji i zaštiti ljudskih prava”, saopšteno je iz Institucije Zaštitnika.
Prema informacijama dostupnim javnosti, donijete su i prve pravosnažne presude protiv dva lica i to novčane kazne od po 600 eura, odnosno prvostepena presuda u odnosu na tri lica koja su nepravosnažno kažnjenja zatvorom u trajanju od po tri mjeseca.
“Na kraju, vjerujemo da niko u Crnoj Gori ne očekuje da Zaštitnik goni i procesuira delikte i radi ono što je posao drugih institucija, pogotovo kad se radi o poštovanju zakonitosti. Pritom, čl.32 Zakona o izboru odbornika i poslanika, kao prvo ovlašćenje (i odgovornost) Državne izborne komisije navodi da se ona stara o zakonitom sprovođenju izbora i jedinstvenoj primjeni odredaba ovog zakona, uključujući i odgovornost za izazivanje nereda i posljedice takvog ponašanja (čl.116 Zakona). Isto tako, organi nadležni za sprovođenje izbora dužni su da u toku izbornog postupka obavještavaju birače o njihovim biračkim pravima i o načinu zaštite tih prava. Nadamo se da je sada i prosječno informisanom građaninu jasniji odnos Zaštitnika prema ovom pitanju”, poručuje Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.