Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter na današnjoj sjednici parlamenta ukazao je na više propusta Ombudsmana Siniše Bjekovića posebno ističući događaje na Cetinju. On je poručio da nije usamljen u uvjerenju da je Bjeković svoje angažmane sveo na apele i da mu to najviše i zamjera.
– Dovoljno je prisjetiti se reakcije institucije koju predstavljate u odnosu na monstruozan zločin kada je ubijeno gotovo jedno naselje u Prijestonici Cetinje. Govorim o zločinu u Medovini, nezapamćenoj tragediji koja je zadesila grad iz kojeg dolazim, ali i cijelu Crnu Goru. Tu je bilo prostora da budete glasni, najglasnija je tišina kojoj svi svjedočimo gdje smo svi svojim činjenjem ili nečinjenjem odgovorni za tragediju i bol porodica koja je zbog zaborava i naše ćutnje samo veća i teža – naveo je Huter tokom današnje sjednice parlamenta na čijem dnevnom redu je izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2022. godinu.
Posebno je istakao i dešavanja na Belvederu 5. i 6. septembra 2021. godine.
– Kako ste tek reagovali povodom belvederskih dešavanja prilikom desanta popova Crkve Srbije pred cetinjskim manastirom, bolje da se nijeste ni oglašavali. Podsjetiću Vas da su se tada otvoreno gazila ljudska prava, da su duge cijevi u manastiru bile izvan vašeg interesovanja, da je zloupotreba Vojske Crne Gore vjerovatno bila izvan Vaših nadležnosti… – podvukao je Huter.
Bjekoviću je poručio da se nije ni proslavio onda kad je presudio profesorici istorije sa Cetinja da je politički zloupotrijebila djecu jer je uz saglasnost roditelja povela djecu da se pridruže antifašističkoj šetnji u organizaciji UBNOR-a.
– Nijeste bili ni pravični kad ste pozivali na toleranciju onda kad su na sjeveru Crne Gore ljudi bdjeli noćima uplašeni za bezbjednost svojih porodica dok su im pod prozorima pjevane pjesme sa jezivim porukama a na zidovima njihovih domova bili ispisani grafiti mržnje. I danas dok traje ova sjednica imate djelovanje odnosno određene poruke u Budvi, pa bi možda dobro bilo da se tim povodom oglasite – dodao je Huter aludirajući na ratnohuškački natpis „Kad se vojska na Kosovo vrati“ koji je danas osvanuo na ulaz u prijestonicu turizma.
Od Ombudsmana se, kako je istakao, očekuje da pravovremeno zahtijeva od državnih organa da pruže zaštittu svojim građanima, kao i da se obezbijede mir i sigurnost građana, da zaštitnički reaguje bez zadrške.
– A nijesam usamljen u uvjerenju da ste svoj angažman sveli na apele, i to Vam najviše zamjeram – zaključio je Huter.
„Uradili sve – i pet dana prije“
Bjeković mu je odgovorio da su pet dana prije događaja na Cetinju pokušali da obave sastanke i spuste tenzije.
– Što se tiče događaja na Cetinju, evo po ko zna koji put da kažem: uradili smo sve, ne na dan događaja na Cetinju, već pet dana prije toga: da obavimo sastanke, sa svima da pokušamo da spustimo tenzije da vidimo kako izaći iz te situacije, ako ja ne govorim istinu pokušajte da razgovarate sa tadašnjim gradonačelnikom Cetinja i njegovim saradnicima pa će vam oni reći o čemu se radi – naveo je Bjeković.
Tvrdi da je dan prije dešavanja na Cetinju u funkciji bila kompletna struktura Ombudsmana koji je bavi zaštitom od torture.
– Pošto su me mnogi kritikovali zašto sam držao stražu pred Hramom u Podgorici – da pojasnim: jer smo dobili informacije da može biti incidenata i polaska iz Podgorice ka Cetinju što bi moglo da proizvede nove tenzije u društvu. Nakon što smo pokušali da dođemo do Cetinja taj dan bili smo blokirani i čekali 12 sati na odgovor da li je tačno da ne možemo bezbjedno da dođemo do Cetinja. Odgovor je bio: ne možemo vam garantovati nikakvu bezbjednost. Moguće je, da bi neko ko je perspektivniji ili hrabriji, uputio svoje ljude u nepoznato i nesigurno, ja na sebe nijesam mogao da preuzmem takav rizik. Sa druge strane smo molili da se shvati da postoje dva oprečna prava koja su bila u konkurenciji u to vrijeme: pravo na slobodu vjeroispovijesti, odnosno pravo na manifestaciju tog čina kroz vjersko ustoličenje u to vrijeme, i pravo na slobodu okupljanja građana. I u jednom i drugom slučaju je bilo predmet našeg postupanja gdje smo konstatovali da takav način blokade, a da pritom nijesu preduzeti svi koraci da se definiše karakter građanskog okupljanja – mirno ili nemirno ili nekako drugo – u tom smislu smo donijeli svoj stav da je povrijeđeno pravo na slobodu mirnog okupljanja – rekao je Bjeković.
Zloupotreba sredstava VCG nije nadležnost Ombudsmana
Što se tiče zloupotrebe korišćenja sredstava koja su u posjedu Vojske Crne Gore, kaže da Ombudsman nije nadležan za to.
– Zloupotrebu treba da procijeni onaj ko je nadležan za to. Mi nijesmo za to – dodao je Bjeković.
Imali su, kaže, dugo vremena sam postupak.
– A već u 19 sati na Cetinju su bili svi naši ljudi praktično. Sve ovo od blokade na kružnom toku u Donjoj Gorici – pa do tih događaja do 19 sati, sve je bilo ispraćeno koliko je bilo u našoj moći – uključujući i konstantno korišćenje društvenih mreža iz kojih smo crpili informacije. Da smo bili na terenu, vjerovatno bi stvar bila drugačija, pošto nijesmo informacije smo crpili od svih – uključujući primarno od građana Cetinja – dodao je on.
Što se tiče posljedica postupanja policije na Cetinju rekao je da su dobili nezavisnog eksperta koji je procijenio određene navode iz kojih je sve rečeno.
– Neću da budem toliko pretenciozan pa da kažem da je na osnovu uslijedila reakcija tužilaštva, jer mislim da je već bilo preduzelo mjere. Obzirom da je tužilačka istraga tajna, reći ću samo da je materijal koji je u posjedu Ombudsmana stavljen na raspolaganje i tužilaštvu i svim ljudima koji su nam se obraćali – naveo je Bjeković.
Više od ovoga što su do sada uradili, tvrdi da nije moglo.
– Neke od špekulacija nijesu mogle biti potvrđene u nalazu vještaka eksperta iz Hrvatske koja je vještak i specijalista sudske medicine koje u Crnoj Gori nemamo, ili ja nijesam znao da imamo. Postupak ne samo da je okončan, nego je u rukama tužilaštva – istakao je Bjeković.
Što se tiče incidenata u Pljevljima, kaže da je jedna od prvih inicijativa bila da okupi sve političke aktere.
– Da okupim sve političke aktere, da zatvorimo vrata i razgovaramo o situaciji u Pljevljima. Taj razgovor je bio jedan od mojih najboljih životnih iskustava – da li smo se svi držali dogovora, nijesam siguran. Nikada nigdje nijesam izostao sa mjesta gdje je trebalo poturiti leđa, ali nemojte očekivati da ću na insinuacije i ono što mi se spočitava reagovati i dati nekome prostor da može sa mnom može da raspravlja preko medija a da nikada nije došao u instituciju Zaštitnika – naveo je Bjeković.
Status prosvjetara obavezujuća priča
On je poručio da su status prosvjetnih radnika i ono što će se dešavati sa njima priča itekako obavezujuća za sve nas.
Istakao je da misli da će nešto morati da se uradi na jednakom ostvarivanju zarade za sve one koji platu dobijaju iz javnog sektora.
– Najmanje toliko – poručio je Bjeković.