Potpredsjednik Skupštine, predsjednik Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, funkcioner vladajućeg DPS-a Branimir Gvozdenović, u intervjuu CdM-u, između ostalog, poručuje da je Demokratska partija socijalista puno truda, dobre volje i tolerancije uložila u uspjeh Odbora. U tom radu su, kako dodaje, vidjeli šansu ne samo da poboljšaju izborno zakonodavstvo, nego i da demonstriraju poliičku zrelost Crne Gore i njen demokratski kapacitet. Gvozdenović za CdM kaže da očekuju odličan rezultat na narednim izborima, što će biti prilika da, zahvaljujuć politici DPS-a, realizuju sve ekonomske, socijalne, naučne i druge programe koje su definisali, i koje će pripremiti za naredni četvorogodišnji mandat.
CdM: Da li ste zadovoljni učinkom i doprinosom DPS-a kada je u pitanju sveobuhvatna reforma izbornog i drugog zakonodavstva?
Gvozdenović: Nezavisno od moje političke pripadnosti, nezadovoljan sam zbog činjenice da Odbor nije završio posao. Do toga je, jasno je, došlo do opstrukcije koju to skupštinsko tijelo nije moglo prevazići, s obzirom da se radi o materiji koja nikakve veze nema sa nadležnošću Odbora. Neću komentarisati zašto je Demokratama trebalo. Ponavljam puno smo truda, dobre volje i tolerancije uložili u uspjeh Odbora. U tom radu smo vidjeli šansu ne samo da poboljšamo izborno zakonodavstvo, nego i da demonstriramo političku zrelost Crne Gore i njen demokratski kapacitet. Oba pomenuta motiva u prilog su Crnoj Gori. Zbog čega ih, onda, rušiti po svaku cijenu i nanositi opštu štetu samo da bi se demonstrirala moć partijske opstrukcije.
Ja sam siguran da je onaj dio javnosti koji je pažljivo pratio proces poboljšanja izbornog zakonodavstva vidio i razumio da, u odnosu DPS-a prema ovoj problematici, nema nikakve rezerve ni politikanstva i da smo bili apsolutno posvećeni pozitivnom ishodu. Ovdje ne mislim samo na naše simpatizere, nego i na sve racionalne posmatrače, bez obzira na političku opredijeljenost. Na žalost, jedan dio javnosti je ovaj proces posmatrao površno, kao konfliktni poligon u kome se traži prostor za kvazipolitičko stranačko nadgornjavanje. U toj zoni, pojedini politički subjekti demonstriraju tobožnju opozicionu dosljednost, što je, svakako, umanjivalo efikasnost rada Odbora i zamaglilo njegov primarni zadatak da izborno zakonodavstvo Crne Gore učini boljim.
Zato ću podsjetiti da smo, 2017. godine, inicirali izmjene zakonodavnog okvira koji se odnosi na izborni proces. Između ostalog, to je rezultiralo usvajanjem izmjenjenih, Zakona o biračkom spisku, zatim Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i Zakona o elektronskim medijima. Šteta je što, već tada, opozicija nije željela da u tome učestvuje, pa je donošenje izmijenjenog Zakona o izboru odbornika i poslanika blokirano jer je za njegovu promjenu potrebna dvotrećinska većina. Valjda je bilo važnije negirati inicijativnost DPS-a, nego zapaziti da su tada predložene izmjene izbornog zakonodavstva obuhvatale i značajan dio opozicionih zahtjeva. Čini mi se da je tek na osnovu posljednjeg Izvještaja posmatračke misije ODIHR-a iz 2018. godine, našim kolegama u opoziciji postalo jasno da sve političke snage treba da daju doprinos unapređenju povjerenja u izborni proces.
Naš globalni stav je da ništa nije dovoljno dobro i da treba stalno raditi na poboljšanjima za koja uvijek ima prostora. Taj pristup je posebno značajan u segmentima koji se odnose na homogenizovanje demokratskog prostora i izgradnju političkog povjerenja, a izborno zakonodavstvo svakako jeste takav poligon. Zato je i naš poslanički klub, još u julu 2018. uputio Skupštini odgovarajuću Inicijativu. Posredni rezultat je formiranja Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.
Od samog aktiviranja Odbora nastojali smo da definišemo odgovarajuće mehanizme kojima ćemo doći do kvalitetnih i primjenljivih rješenja. Formulisali smo procedure, ustanovili Sekretarijat Odbora, definisali postupak revizija predloga od strane relevantnih međunarodnih organizacija i eksperata, etablirali konsultativne sastanke sa nadležnim državnim institucijama, uključili civilno društvo, NVO sektor i akademsku zajednicu… Dakle, željeli smo da reforma ima obuhvatno idejno polazište, da bude “iz glave cijelog naroda”, da uvaži raznovrsnost političkih koncepata – riječju da bude istinski iskorak, ne samo u poboljšanju legislativnog okvira, nego i u smjeru punog povjerenja u izborni proces. Posredno, na primjeru izbornog zakonodavstva, potvrdili bismo demokratsku perspektivnost crnogorskog društva.
CdM: U javnosti se iz opozicionih krugova moglo čuti da DPS vrši opstrukciju te da želi odugovlačiti proces sa krajnjim ciljem da do reforme uopšte ne dođe?
Gvozdenović: Čak i ako se teza iz Vašeg pitanja posmatra kroz ogoljeni partijski interes, jasno je da je neodrživa. Ni u jednom kontekstu, DPS-u ne može da ide u prilog opstruiranje rokova i eventualni neuspjeh Odbora. Upravo suprotno. Čak i oni koji ne vjeruju u našu punu posvećenost ciljevima reforme izbornog zakonodavstva treba da se zapitaju zbog čega bismo mi željeli da propustimo novu priliku za obesmišljavanje argumentacije onima koji osporavaju dosadašnje izborne pobjede naše partije. Dovoljno je da se sjete da smo, 2016. kada je ključna primjedba naših oponenata bila tobožnja zloupotreba državnih resursa, upravo mi sami inicirali prepuštanje kontrole nad tim resursima predstavnicima opozicije. Podsjetiću, tada su četiri ključna ministarska resora i jedno potpredsjedničko mjesto “predata” opoziciji, uz još nekoliko desetina izvršnih i upravljačkih funkcija u državnim ustanovama i javnim preduzećima. Sjetićete se – takva Vlada je nazvana Vladom izbornog povjerenja. Naravno, to nije ugrozilo našu izbornu supremaciju – opet smo pobijedili.
Uslovljavanje rada u Odboru povlačenjem tada Prijedloga Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica je, kako rekoh, bio školski primjer opstrukcije koja je trebalo da proizvede štetu, po svaku cijenu. Naime, Zakon nije tematski vezan za Odbor. Dalje – nije ga Odbor stavio u skupštinsku proceduru nego Vlada. Najzad, oni koji nisu bili saglasni sa tim prijedlogom zakona imali su načina da se bore protiv njegovog usvajanja. Ništa ta borba ne može biti uspješnija ako napuštate Odbor, naglašavam, čija je tema izborno zakonodavstrvo.
Iako smo svjesni štete koja se Odboru nanosi na ovaj način, vrlo smo bili umjereni u reakcijama na te pojave, upravo da ne bismo dolivali ulje na vatru. No, kako bi ovaj proces bio uspješno završen, i naše kolege iz opozicije morale su pokazati posvećenost i kapacitet za postizanje kompromisa, gdje god je on neophodan.
CdM: Više puta ste odbacivali prijedlog za formiranjem tehničke vlade. U međuvremenu su Demokrate predstavile i Zakon o Vladi, koji između ostalog predviđa da se 300 dana prije svakih parlamentarnih izbora formira “Vlada građanskog jedinstva” u kojoj bi bili i vlast i opozicija. Kakav je Vaš stav povodom ovih pitanja?
Gvozdenović: DPS osjeća posebnu odgovornost za sve reformske procese u zemlji, ali svakako i za njihovo odvijanje u ustavnim okvirima i u skladu sa međunarodnim principima i uzunsima, u oblasti na koju se odnose. U tom kontekstu, pomenuti prijedlog Zakona o Vladi, sa prekidanjem mandata Vlade na 300 dana pred izbore, radi uspostavljanja “Vlade građanskog jedinstva” je, najblaže rečeno, improvizorijum.
Čak i nezavisno od ovog prijedloga, tehnički modeli vlade nijesu prihvatljiva opcija, ne samo po osnovu političke oportunosti za DPS, već i sa aspekta ustavnosti i zakonitosti. Izvršna vlast je operativni iskaz izbornog rezultata. Formira je onaj ko je, kandidujući svoj program, od građana dobio najveće povjerenje, odnosno ko uvjeri Predsjednika države da može formirati skupštinsku većinu. Već na ovom koraku imamo sukobljenost pomenutog prijedloga sa Ustavom. Dalje, prekid mandata zbog drugačijeg principa formiranja Vlade, zvala se ona “Vlada građanskog jedinstva” ili kako god, jeste zanemarivanje legitimiteta, odnosno obesmišljavanje i negiranje izborne volje građana. Uostalom, bili bismo jedina država na svijetu čija se vlada bira na tri godine, sa obaveznim prekidom svake četvrte godine, radi egzekucije izbora. Najzad, šta je sa kontinuitetom izvršne vlasti u takvom modelu?
Birajući riječi, reći ću da pomenuti prijedlog Zakona o Vladi, predstavlja kamuflirani pokušaj da se u izvršnu vlast uđe na “mala vrata”, mimo regularne demokratske procedure. U prilog ovakvoj ocjeni govori i činjenica da je, prilikom predstavljanja ovog prijedloga, akcenat stavljen na partijske kvote u tzv. “Vladi građanskog jedinstva”, a ne na suštinsko strukturno segmentiranje izvršne vlasti.
Usuđujem se reći da je ponižavajuće prema crnogorskoj, kako stručnoj, tako i laičkoj javnosti predlagati da se, pred svaki izborni ciklus, formira tzv. “Vlada građanskog jedinstva”, jer se time implicira da je Crna Gora nestabilno društvo, koje iziskuje fiksne vanredne mjere, svake četvrte godine. Još je problematičnije to što se uporište za formiranje prve “Vlada građanskog jedinstva” pronalazi u tzv. “Sporazumu o budućnosti” koji je nastao kao rezultat protesta. A isti ti protesti su se, sami od sebe, ugasili, zbog uskraćene podrške od strane građana! Zasnivati prijedloge na takvoj osnovi jeste vid avanturizma i potvrda nerazumijevanja osnova pravnog sistema države.
Takođe, primjetna je tendencija da u samom finišu rada Odbora bivamo zatrpani prijedlozima za koje je jasno da ili ne mogu biti završeni u skladu sa definisanim rokom ili su potpuno neodrživi i neprilagođeni crnogorskom pravnom sistemu i ambijentu. Čini se da se na taj način ciljano opstruira dogovor i rad u Odboru, ali sam siguran da građani to jasno i prepoznaju.
Ipak, ostajući opredijeljeni da nova rješenja budu održiva i primjenjiva, intenzivno radimo na definisanju najboljeg modela za njihovu implementaciju i nadzor. U fokusu nam je i uspostavljanje nezavisnog nadzornog tijela za praćenje primjene usvojenih zakona i podzakonskih akata.
CdM: Iako na kraju Odbor nije postigao krajnji rezultat, šta je za sve vrijeme njegovog postojanja uspjelo da se uradi?
Gvozdenović: Mi smo, kao vladajuća koalicija i jedini koji su sve vrijeme postojanja Odbora bili aktivni u istom, pripremili određene Prijedloge zakona koje smo predali u skupštinksu proceduru i svi su, osim Zakona o izboru poslanika i odbornika za koji je potrebna dvotrećinska većina, izglasani.
Dakle pored ovog prijedloga, to su i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o biračkom spisku, Prijedlog Zakona o teritorijalnoj organizaciji, Prijedlog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Prijedlog Zakonao izmjenama i dopunama krivičnog zakonika.
U Odboru smo radili i na medijskim zakonima, u vezi sa kojima smo imali komunikaciju sa Savjetom Evrope. Dogovoreno je da nas njihovi eksperti u januaru posjete kako bismo zajednički radili na dilemama koje imamo u ovom dijelu i nakon toga iste proslijedili u skupštinsku proceduru.
CdM: Na koji način ćete voditi kampanju, i da li nam možete reći Vaša očekivanja na sljedećim izborima?
Gvozdenović: Mogu slobodno reći da očekujemo odličan rezultat na narednim izborima, što će biti prilika da, zahvaljujući našoj politici, realizujemo sve ekonomske, socijalne, naučne i druge programe koje smo definisali, i koje ćemo pripremiti za naredni četvorogodišnji mandat.
Trenutna situacija, kao i naš Kongres, pokazuju da je DPS partija koja u potpunosti realizuje svoje programe i koja se vodi pravim vrijednostima, a sve u cilju podizanja nivoa standarda života naših građana. Dokazali smo, takođe, da smo partija koja ima jasnu viziju i koja tu viziju realizuje.
Imamo ozbiljnu političku infrastrukturu koje je rezultat naše politike, a koja nam daje mogućnost da o našim rezultatima direktno komuniciramo sa građanima. Kampanju za naredne izbore ćemo voditi inspirisani tradicionalnim vrijednostima, na moderan i savremen način.