Opšti utisak o preizbornoj kampanji je da nije bila naročito interesantna sve do pred sam kraj, kazao je advokat i član Tužilačkog savjeta, Siniša Gazivoda.
“Bilo je zakazivanje Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Ne znamo šta se na toj sjednici dešavalo, jer su njihove sjednice zatvorene za javnost. Ukoliko je zaista bilo neophodno da se u odnosu na sve ove aktivnosti, sazove Vijeće i ako nije moglo da se odloži održavanje, sigurno je moglo da se održi tiše, da se ne bi moglo reći da se o tome priča pred izbore, kako bi se uticalo na njihov ishod. To za jedno demokratsko društvo uopšte nije dobro”, kazao je Gazivoda.
Prema njegovom mišljenju, pitanje Zakona o predsjedniku, za koji postoji ozbiljna sumnja da su pojedine odredbe u suprotnosti sa Ustavom, ostavlja brojne dileme.
Norme važe dok Ustavni sud ne odluči i objavi da nisu u skladu sa Ustavom, ali svakako je situacija interesantna, ističe Gazivoda.
“Privremene rezultate izbore očekujemo ubrzo, u narednih nekoliko dana očekujemo i konačne. Nakon toga slijedi konstitutivna sjednica parlamenta, a potom slijedi rok od 30 dana u okviru kojih predsjednik treba da predloži mandatara. Tu će se primjenjivati Zakon o predsjedniku koji je kritikovan. Ako neko bude imao većinu od 41 poslanika ili više taj neko će biti predložen za mandatara. Ako to ne bude jasno, taj Zakon daje mogućnost predsjedniku da predloži mandatara na bazi njegovog uvjerenja da će neko moći da postigne tu većinu u roku od 90 dana. Sve su to interesantna pitanja”, rekao je Gazivoda.
Gazivoda je dodao da će biti interesantna situacija, a koju smo imali ranije, kada je Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) zaključila da je kršenje Zakona o sprječavanju korupcije ukoliko se nakon 30 dana od konstituisanja parlamenta aktuelni članovi Vlade zadrže na tim funkcijama, a pritom budu i članovi parlamenta.
On je zaključio da sva pitanja iz izborne reforme još nijesu riješena, te da se sa tim mora početi sa radom što je prije moguće.