U Crnoj Gori ima još prostora da se napreduje, kada je riječ o mogućnosti građana da učestvuju u demokratskom procesu i imaju funkcionalnu vladu, ali je definitivno na putu poboljšanja, ukazala je američka organizacija Freedom House FH. Crna Gora je ove godine na 81. mjestu po listi Freedom House-a, organizacije sa sjedištem u Njujorku, piše Glas Amerike VoA.
”Crna Gora je zanimljiva, zapravo je jedna od zemalja sa najvećim poboljšanjima u Evropi ove godine, uz Češku, i dobila je dva dodatna poena”, rekla je za Glas Amerike ekspertkinja FH za Balkan, Aleksandra Karpi.
Najveći pad u zemljama regiona zabilježen je u Srbiji. Slobode u Srbiji opadaju uzastopno 10 godina, te je ove godine Srbija na 114. mjestu po listi FH. I ove godine pala je za tri poena, što je sveukupno stavlja u prvu polovinu zemalja u kojima je demokratija u konstantnom padu tokom posljednje decenije.
Glas Amerike: Da li je zabilježen uspon ili pad u Crnoj Gori i koji su izazovi sa kojima se suočava?
Karpi: Crna Gora je zanimljiva, zapravo je jedna od zemalja sa najvećim poboljšanjima u Evropi ove godine, uz Češku, i dobila je dva dodatna poena. Vidjeli smo poboljšanje u kapacitetu opozicije da skine sa vlasti DPS, koja je decenijama vladala, kao i njen lider Milo Đukanović. Ne treba da zaboravimo da se to desilo na početku i primjetno je jer pomjera zemlju ka demokratičnijem okruženju.
Uočili smo i pokušaje nove vlade da se izvuče iz ustavne krize u kojoj se nalazila godinu-dvije, Ustavni sud ponovo funkcioniše i to je dovelo do poboljšanja kada je riječ o procesima koji se vode, pomaže da manji broj sudskih slučajeva ostaje zaglavljen i da građani brže stižu do pravde.
Iako ima još prostora da se napreduje, kada je riječ o mogućnosti građana da učestvuju u demokratskom procesu i imaju funkcionalnu vladu – definitivno smo na putu poboljšanja. Mislim da, barem kada je riječ o iskustvima građana u ovoj zemlji, vidimo razvoj u pozitivnom smjeru u 2023.
Glas Amerike: Budući da izvještaj FH navodi da je manipulacija izborima bila jedan od vodećih uzroka globalnog pada slobode prije 2023. godine, što je smanjilo rezultate u 26 zemalja, da li je Srbija među tim zemljama i da li su izbori doprinijeli padu sloboda u Srbiji?
Karpi: Izbori su dio priče. Znate, vidjeli smo pad u toj kategoriji zbog pokradenih izbora i mogućnosti da su uticali na rezultate u ključnim izbornim trkama kao što je Beograd. Ali zaista, imajte na umu da je cijena ovakvih manipulacija to što je ugrožena sposobnost građana da izraze svoje probleme i učestvuju u demokratskim procesima. I to je bio jedan od razloga za pad, ali je Srbija izgubila ukupno tri boda, što je prilično značajno.
Neki od drugih faktora uključuju opadajuću transparentnost u posljednjih nekoliko godina. Dakle, javnost sve više nije u mogućnosti da pristupi informacijama o nabavkama, infrastrukturnim projektima i drugim politikama ekonomskog razvoja. Čak i relevantnim zainteresovanim stranama je sve teže da dođu do informacija o donošenju odluka vlade u ovom pogledu.
I na kraju, kao treću tačku samo ću pomenuti pad indikatora privatnih debata, koji je bio rezultat brutalnog omalovažavanja opozicionih političara kao i drugih kritičara režima, otkrića o praćenju opozicionih ličnosti i to ukazuje na zaoštravanje situacije za ljude iz raznih sektora, pa čak i obične građane, kojima je sve teže da otvoreno učestvuju u javnim raspravama, privatnim diskusijama o vladi i njenom donošenju odluka, i da zaista učestvuju u slobodnom i otvorenom demokratskom diskursu.
Znate, sada postoji stvarni strah da li će doći do neke vrste odmazde, ako se oštro suprotstavite ovoj vlasti. Dakle, generalno, slika koja se pogoršava, zar ne? I zaista se rapidno pogoršava situacija za politička prava, građanske slobode i slobode u Srbiji.
Glas Amerike: Dakle, kada kažete Srbija ima najgori pad u Evropi u ovoj godini, a takođe je u prvoj polovini zemalja koje su imale najveći pad u prethodnih deset godina, možemo li reći da Srbija prelazi iz djelimično slobodnih u neslobodne zemlje pošto je 2019. prešla iz za slobodih u djelimično slobodne?
Karpi: Još nismo tamo. Kada pogledate naše indekse, još ima prostora prije nego što uopšte uđemo u tu kategoriju. I znate, ne želim da spekulišem o tempu kojim će se u Srbiji nastaviti pad. Prerano je reći. Ali, razmišljam o široj globalnoj slici, mislim da je 2023. bila 18. uzastopni pad globalne slobode. Dakle, kada pogledate svijet u cjelini, kada sagledate širi region o kome govorimo i svuda imamo pogoršanje situacije za građanske slobode i politička prava, govorimo o ozbiljnim prijetnjama pluralizmu svuda. Izbori su dio toga.
Ali takođe vidimo, porast oružanih sukoba i autoritarnih prijetnji koje direktno utiču na bezbjednost građana. I takođe, stvaranje uslova za demokratski razvoj, sa druge strane i za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Dakle, gledano šire, kada pogledate sve slobodne, djelimično slobodne i neslobodne zemlje, mislim da je uvođenje Srbije u kategoriju sa tim neslobodnim zemljama definitivno preuranjeno.
Glas Amerike: Ranijih godina smo imali situaciju da članovi Vlade Srbije ili premijerka negiraju navode u izvještaju. Mislite li da Srbija zapravo vodi računa o kredibilitetu sopstvenog statusa u ovom izvještaju, dok zvaničnici pokušavaju da demantuju stvari o kojima vi trenutno govorite.
Karpi: Mislim da je važna stvar koju treba imati na umu, posebno u ovom izvještaju da smo zaista zabrinuti za iskustvo građana sa demokratijom. Ne bih željela da spekulišem o tome kakva je odluka vlade u ovom trenutku, jer ono što naš izvještaj dokumentuje jeste stvarni uticaj koji ona ima na građane u Srbiji. Oni se sve više bore da se njihov glas čuje, bore se da učestvuju u osnovnim demokratskim procesima. I dodala bih da se bore da dobiju informacije od ove vlade o njenom donošenju odluka.
Kada sve ovo saberete, postavlja se pravo pitanje da li će njihova politička prava i slobode biti dodatno ograničene. Ne želim previše da spekulišem o tome kakav će biti odgovor vlade na sve ovo, jer mislim da je prava priča ovde uticaj na građane i njihova svakodnevna iskustva u zemlji u kojoj sve više vidimo da se prostor za zaštitu ljudskih prava sve više smanjuje, a takođe i slabi funkcionisanje demokratskih institucija. Tako da je ukupna slika, rekla bih, negativna i mi imamo dokaze o tome u izvještaju. Ali da zadržimo fokus na građanima koji zaista snose najveći teret ovih posljedica.
Glas Amerike: Čini se da nije bilo promjena u 2023. kada je riječ o Kosovu, u kojim oblastima Kosovo pokazuje nazadovanje ili napredovanje?
Karpi: Kosovo je u jedinstvenoj situaciji u regionu. I ranije sam o tome govorila za Glas Amerike, uvijek postoji jedinstvena dinamika između Srbije i Kosova koja otežava da o razvoju u toj zemlji govorimo u vakuumu. Ono što možemo da kažemo je da, iako je Kosovo napredovalo u proteklim godinama, što pokazuju i rezultati kada je riječ o zaštiti ljudskih prava i sloboda, efikasnijim političkim procesima koji podstiču učešće građana, pomoći civilnom društvu da bude aktivnije – sve to se definitivno poboljšalo u prethodnim godinama, ali ova godina je bila zaista teška.
Vidjeli smo povećano nasilje u opštinama na sjeveru što mnoge procese dovodi u pitanje, i stavlja dodatni pritisak na vladu da pruži zaštitu svim građanima Kosova, a sve ovo su dugogodišnji procesi, dugoročne situacije. Iako postoje zabrinutosti u vezi sa slobodnom medija, bezbjednošću novinara, ima mnogo napretka po pitanju poštovanja prava manjina, verskih prava i Kosovo je u tom smislu lider na Zapadnom Balkanu, po pitanju tih važnih demokratskih tendencija.
Situacija u svijetu
Kako se navodi u izveštaju, globalna sloboda je opala 18. godinu zaredom 2023. Obim i razmjera pogoršanja bili su veliki, pogađajući jednu petinu svjetske populacije. Skoro svuda je pad prava nastao usljed napada na pluralizam – mirnu koegzistenciju ljudi različitih političkih ideja, religija ili etničkih identiteta – koji su štetili izborima i izazivali nasilje.
Ovi sve intenzivniji napadi na suštinsko obilježje demokratije pojačavaju hitnu potrebu da se podrže grupe i pojedinci, uključujući aktiviste ljudskih prava i novinare, koji su na prvim linijama borbe za slobodu širom svijeta.
Ukupno 52 zemlje pretrpjele su pad tokom prošle godine, dok se samo 21 poboljšala. Manipulacija izborima bila je među vodećim uzrocima globalne erozije slobode. Pored nefer izbora, oružani sukobi doprinijeli su padu slobode, ugrožavajući slobodu i izazivajući teške ljudske patnje, navodi FH.
U izvještaju se napominje kako je invazija Kremlja na Ukrajinu nastavljena drugu godinu, dodatno degradirajući osnovna prava u okupiranim oblastima i izazivajući intenzivniju represiju u samoj Rusiji.
Civili su takođe podnijeli najveći teret sukoba između Izraela i palestinske ekstremističke grupe Hamas, zatim građanskog rata koji je proistekao iz vojnog udara u Mjanmaru 2021. i brutalnih borbi između rivalskih vojnih i paravojnih frakcija u Sudanu, navodi Fridom haus.
“Manipulacija izborima bila je jedan od vodećih uzroka globalnog pada slobode 2023. godine, pada rezultata u 26 zemalja. Daleko je češći slučaj da vlade prave nepravedne prednosti prije samog dana glasanja. Iako će se to najvjerovatnije dogoditi u zemljama gdje je demokratija već degradirana, predizborna manipulacija se može naći u slobodnim, djelimično slobodnim i neslobodnim zemljama. Ima tri glavna oblika: kontrola ko se pojavljuje na glasačkom listiću, promjena izbornih pravila i korišćenje državnih resursa u korist vladajuće stranke”, navodi se u izvještaju.
Ova organizacija dodaje da ako demokratije ne odgovore na ove izazove, većem broju ljudi u svijetu biće uskraćene osnovne slobode 2025.
“Prepoznajući da se prijetnje izborima mogu pojaviti prije, tokom, pa čak i nakon dana glasanja, demokratske vlade bi trebalo da udvostruče posvećenost održavanju slobodnih i poštenih izbora i podržavanju istih u inostranstvu. Namješteno glasanje, vojni udari i političke kampanje ili kampanje dezinformacija koje promovišu isključenost treba brzo i naširoko osuditi. Oni koji tvrde ili dolaze na vlast na ovaj način ne bi trebalo da budu priznati kao legitimni lideri”.
Na međunarodnoj sceni, demokratije treba da izgrade široka partnerstva zasnovana na zajedničkim principima i da reafirmišu norme suvereniteta i samoopredjeljenja koje potkopava autoritarna agresija Kine, Irana, Rusije i drugih.
Kao i decenijama, Sjedinjene Države mogu igrati vitalnu ulogu u širenju globalne slobode. Ali mnogo zavisi od toga da li će predsjednički izbori u novembru 2024. ojačati ili oslabiti američke demokratske vrednosti, procese i institucije, zajedno sa njenom voljom da podrži demokratije širom sveta, upozorava FH.
“U Sjedinjenim Državama, uznemiravanje i zastrašivanje federalnih, državnih i lokalnih političara, izbornih zvaničnika i sudija predstavljaju ozbiljan izazov za sprovođenje predsjedničkih izbora u novembru. Prijetnje nasiljem mogu imati dalekosežne, štetne efekte, potencijalno potkopavajući poštovanje izbornih pravila ili u potpunosti odvraćajući od učešća. Aktovi nasilja povezani sa političkim sporovima mogu i koštali su ljude života. Još pod sjenkom napada na Kapitol u januaru 2021. i sudskim sporovima u vezi sa tim, Amerikanci potpuno podijeljeni idu u odlučujuće izbore, a neki dovode u pitanje samu svrhu osnovnih demokratskih institucija”, navodu se u izvještaju.
Dodaje se da će se u junu će održati izbori za Evropski parlament u 27 država članica, a biraće se novi predstavnici u EP, kao i predsjednik Evropske komisije. Sadašnja predsjednica Ursula fon der Lajen snažno podržava napore Ukrajine u ratu. Velika Britanija će vjerovatno imati svoje prve opšte izbore od kraja Bregzita, odlaska iz Evropske unije 2020.
Kao preporuke da se spriječi dalje opadanje demokratije, FH napominje da je potrebno da se obezbijedi stalna podrška i fleksibilno finansiranje onima na prvim linijama borbe protiv tiranije, da se zaštitite slobodni i pošteni izbori u 2024. godini, da ljudi odgovaraju dosljedno na pokušaje rušenja propisno izabrane vlade, da autokrate odgovaraju za kršenje ljudskih prava i korupciju, i da se ograniči njihova sposobnost da izbegnu vladavinu zakona i potkopaju demokratske institucije, kao da i da se zaštite aktivisti za ljudska prava u egzilu i olakša njihov rad.