Evropska komisija loše je ocijenila situaciju na Kosovu po pitanju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, naročito u slučajevima “na visokom nivou”. Ova institucija smatra da je potrebna snažna politička volja za efikasno rešavanje ovih pitanja.
Skupština Kosova mora dati prioritet reformama vezanim za EU
U redovnom godišnjem izvještaju o napretku država Zapadnog Balkana u pregovorima sa EU, od zvanične Prištine traži se da uloži značajne napore u dijalogu sa Srbijom, a postizanje sporazuma, kako se tvrdi je “hitno i presudno” kako bi Kosovo i Srbija mogle da napreduju na svojim evropskim putevima.
U Kosovskom poglavlju Evropska komisija (EK) nalazi da je cio izvještajni period bio obilježen prijevremenim izborima i promjenama u vladi Kosova.
“Zbog ovog kolebljivog političkog konteksta i neophodnog fokusa na odgovor na pandemiju, postignut je opšte ograničen napredak u reformama vezanim za EU na Kosovu”.
Ozbiljne kritike, EK upućuje radu skupštine Kosova koja kako stoji u izvještaju, “nije poboljšala svoj ukupan učinak kao forum za konstruktivni politički dijalog i predstavljanje”. EK smatra u izvještaju da Skupština mora dati prioritet reformama vezanim za EU, i obezbijediti najbolje parlamentarne prakse.
U dokumentu koji je posvećen Kosovu ocjenjuje se da je pravosuđe u zemlji i “dalje podložno neprimjerenom političkom uticaju”.
Od kosovskih nadležnih vlasti se traži da preduzmu neophodne mjere kako bi osigurale efikasno sprovođenje pravde, bez obzira na ograničenja koja su nastala zbog pandemije COVID-19.
Lošu ocjenu Kosovo ima i u borbi protiv korupcije. U izvještaju stoji da je zemlja postigla samo “ograničen napredak” u istragama i krivičnog gonjenja slučajeva na visokom nivou, te oduzimanju imovine, kao i stvaranju posebnih odeljenja koja se sude u slučajevima koji se tiču korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou.
“Korupcija je široko rasprostranjena i dalje predstavlja problem koji zabrinjava. Potrebna je snažna politička volja za efikasno rešavanje pitanja korupcije, kao i snažan odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou”, poručuje se u izvještaju EK. Sličnu ocjenu EK iznosi i u pitanju borbe protiv organizovanog kriminala gdje se naglašava da postoji mali broj finansijskih istraga, konačnih oduzimanja imovine i pravosnažnih presuda.
Europol odobrio uspostavu saradnje sa Kosovom
“Potrebne su mjere kako bi se striktno osiguralo da nema političkog miješanja u operativne aktivnosti organa za sprovođenje zakona i tužilaštva”, kaže se u dokumentu i podvlači da “situacija na sjeveru Kosova u pogledu organizovanog kriminala i dalje predstavlja izazov za agencije za sprovođenje zakona”.
Na sjeveru Kosova, prema nalazima ovog dokumenta, situacija se ocjenjuje ‘izazovnom’ takođe kada je riječ o korupciji, organizovanom kriminalu i uslovima za slobodu izražavanja.
U poglavlju dobrosusjedske saradanje, EK primjećuje da su kosovske vlasti ukinule odluku o taksama na uvoznu robu iz Srbije i BiH te da su kasnije ukinule i mjere reciprociteta što je omogućilo nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom.
“Kosovo treba da uloži dalje značajne napore i da doprinese postizanju sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma sa Srbijom. Takav sporazum je hitan i presudan kako bi Kosovo i Srbija mogli da napreduju na svojim evropskim putevima”, poručuje se u dokumentu.
EU: Implementacija dogovora o ZSO može obuhvatiti mišljenje Ustavnog suda Kosova
Zaključuje se da slaba centralna i međuministarska koordinacija predstavlja izazov na Kosovu. Spominje se da je u proteklom periodu pronađen broj neregularnih zaspošljavanja dok je inkluzivno i donošenje politike zasnovano na činjenicama bilo otežano “ad hoc odlukama, često pod uticajem posebnih interesa”.
Što se tiče usklađenosti sa evropskim standardima, EK smatra da Kosovo ima ‘neki izvjestan’ nivo pripreme. Usklađivanje zakonodavstva nastavljeno je u nekim oblastima, ali se tvrdi da je primjena često slaba.
U dokumentu se identifikuje da je neka vrsta napretka postignuta u oblasti oporezivanja, slobodnog kretanja roba, usluga i kapitala, kao i na finansijskim uslugama, javnim nabavkama i konkurenciji i energiji. Međutim, prema EK, nema napretka u oblasti obrazovanja i kvaliteta obrazovanja.
“Kosovo treba da poboljša svoj administrativni kapacitet i koordinaciju u svim sektorima kako bi se obezbedilo efikasno sprovođenje pravne tekovine EU”, poručuje se u dokumentu.
BiH bez napretka u oblasti pravosuđa
Tokom većeg dijela izvještajnog perioda, što se tiče političkih kriterija, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bila je blokirana iz političkih razloga, što je rezultiralo zaostatkom u donošenju zakona, a Vijeće ministara BiH radilo je u tehničkom mandatu sve do imenovanja nove Vlade, koja se formirala tek u decembru 2019. godine, 14 mjeseci nakon opštih izbora.
Vlada Federacije BiH je i dalje u tehničkom mandatu.
Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR) u predmetima Sejdić-Finci te sličnim slučajevima.
Nije postignut napredak u poboljšanju Izbornog zakona u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih partija. Izmjene i dopune koje su usvojene u julu 2020. bi trebale omogućiti održavanje lokalnih izbora u Mostaru prvi put od 2008. godine.
U toku su i pripreme za održavanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, kao i izrada i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne zaostavštine EU. Nije postignut napredak u osiguranju povoljnog okruženja za civilno društvo. Značajne i sistematske konsultacije sa civilnim društvom preostaju da se utvrde, navodi se.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme javne uprave (PAR) i nije došlo do napretka u osiguranju profesionalne i depolitizovane državne službe i koordiniranog pristupa u kreiranju politika širom zemlje. Svi nivoi vlasti su usvojili strateški okvir za reformu javne uprave i sada trebaju usvojiti akcioni plan koji se odnosi na to.
Političko tijelo koje upravlja koordinacijom reforme javne uprave još nije uspostavljeno. Da bi se zagarantovala profesionalna državna služba, postupci ove službe moraju se temeljiti na principima zasluga i bez političkog uplitanja.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi planiranja u oblasti pravosuđa. Tokom izvještajnog perioda nije postignut napredak u ovoj oblasti. Nisu poduzete odgovarajuće mjere za rješavanje nalaza izvještaja stručnjaka o pitanjima vladavine prava. Reforme integriteta naišle su na otpor pravosuđa.
Evidentni znakovi pogoršanja zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i povratak povjerenja građana u pravosuđe, počevši od vjerodostojnog i rigoroznog sistema provjere finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija. Prepreke pravosudnim reformama od strane političkih aktera kao i unutar pravosuđa, te loše funkcioniranje pravosuđa narušavaju građanima mogućnost da ostvare svoja prava, kao i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi i kada je u pitanju suzbijanje i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije postignut napredak u pronalaženju ključnih prioriteta mišljenja i preporuka za 2019. godinu u ovoj oblasti, kao i nalaza stručnog izvještaja o pitanjima vladavine prava.
Korupcija je i dalje rasprostranjena i direktno utiče na svakodnevni život građana. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji agencija za provođenje zakona ako i vrlo ograničena razmjena obavještajnih podataka. Finansijske istrage i zaplijena imovine su uglavnom neučinkovite.
Kontakt sa Europolom još uvijek nije operativan. Nisu preduzeti koraci za uspostavljanje saradnje sa Eurojustom. Zemlja mora poboljšati svoj kapacitet i nastaviti napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom.
Što se tiče osnovnih prava, zakonodavni i institucionalni okvir u velikoj mjeri je uspostavljen, dok sveobuhvatan strateški okvir još uvijek treba usvojiti. Poduzeti su neki koraci – Ustavni sud BiH ukinuo je odredbu o smrtnoj kazni u ustavu Republike Srpske, a prva LGBTI parada ponosa održala se mirno u Sarajevu.
Izazovi ostaju u pogledu slobode okupljanja, posebno u Republici Srpskoj.
Potrebne su značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava i kako bi se prevazišla praksa ‘dvije škole pod jednim krovom’ i osiguralo inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve.
Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja medija i zaštiti novinara osiguranjem odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te osiguravanjem finansijske održivosti javnog RTV sistema.
EU je pružila značajnu podršku Bosni i Hercegovini u upravljanju migracijama. EU poziva vlasti Bosne i Hercegovine da hitno poduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile razvoj humanitarne krize.
EU takođe očekuje da se kršenja zakona pravilno istraže. Bosna i Hercegovina mora osigurati efikasnu koordinaciju, na svim nivoima, upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.
Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i nalazi se u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Kvalitet ekonomskog upravljanja trpio je zbog kašnjenja u formiranju vlade i nedovoljne saradnje na entitetskom i državnom nivou, parališući, između ostalog, napredak ka poboljšanju poslovnog okruženja kojeg koče značajne slabosti, uključujući postupke ulaska i izlaska sa tržišta, vladavine zakona i nadzorne i regulatorne institucije.
Ekonomskom rastu pogodovala je snažna domaća potražnja, koja je odražavala znatne prilive doznaka radnika i nisku inflaciju. Javni sektor je ostao prevelik i neefikasan. Financijski sektor je ostao stabilan, a krediti su se povećali, dok je nezaposlenost pala, dijelom i zbog značajnog odljeva radne snage. Međutim, ekonomski utjecaj COVID-19 doveo je do naglog pada ekonomske aktivnosti i značajnog pogoršanja na tržištu rada.
Svjetska banka procjenjuje se da će potrošnja u BiH pasti za 3,5 do 6,7 procenata što će dovesti do povećanja siromaštva u 2020.
Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i još uvijek je u ranoj fazi u smislu kapaciteta da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama u EU. Ukupni kvalitet obrazovanja i dalje je nizak, dok mjere za poboljšanje transportne i energetske infrastrukture ostaju nedovoljne.
Opseg strukturnog prilagođavanja ograničen je, iako je došlo do određene diverzifikacije u trgovinskoj strukturi zemlje. Bosna i Hercegovina je nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose.
Postignut je napredak u usklađivanju sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i treba ga dalje nastaviti. Bosna i Hercegovina je sveukupno u ranoj fazi/ima određeni nivo pripreme s obzirom na nivo pripremljenosti i sposobnosti da preuzme obaveze članstva u EU te treba značajno ubrzati proces usklađivanja s pravnom stečevinom EU i primijeniti i provoditi srodno zakonodavstvo.
Ograničen napredak, ili bez napretka, je postignut u različitim poglavljima pravne stečevine EU tokom izvještajnog perioda. Posebnu pažnju treba obratiti na oblasti slobodnog kretanja robe, prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga, informacionog društva i medija, poljoprivrede i ruralnog razvoja, ribarstva, transportne politike, energetike, ekonomske i monetarne politike, statistike, socijalne politike zapošljavanje, poduzetnička i industrijska politika, regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, obrazovanje i kultura, zaštita potrošača i zdravlja i financijska kontrola, navodi se u izvještaju.
Prokineska i evroskeptična retorika u Srbiji
Srbija nije ostvarila napredak u reformi pravosuđa i stanju u medijima, političku situaciju u državi karakteriše odsustvo održive opozicije u parlamentu što ne pogoduje političkom pluralizmu, a sporazum sa Kosovom je hitan i presudan za evrointegracije, neki su od zaključaka redovnog godišnjeg izvjještaja o napretku država Zapadnog Balkana u pregovorima sa Evropskom unijom, u delu za Srbiju.
U ocjeni izbora u Srbiji održanih 21. juna, Evropska komisija navodi da su poštovane osnovne slobode i da su kandidati imali mogućnost da učestvuju u kampanji. Ali, pozivajući se na izveštaj OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Evropska komisija ističe i da je biračima izbor ograničavala „ogromna prednost vladajuće stranke i promocija vladinih politika od strane većine medija“.
„Brojne preporuke koje je prethodno dao ODIHR nisu uzete u razmatranje. Od ključne je važnosti da se vlasti u Srbiji suoče sa dugotrajnim izbornim nedostacima kroz transparentan i inkluzivan dijalog sa političkim strankama i drugim relevantnim zainteresovanim stranama uoči narednih izbora. Izvestan broj opozicionih partija bojkotovao je izbore“, stoji u redovnom godišnjem izveštaju o napretku država Zapadnog Balkana u pregovorima sa EU.
Takođe, ukazuje se da u novoformiranom parlamentu vladajuća koalicija ima ogromnu većinu, te da novi skupštinski saziv karakteriše „odsustvo održive opozicije, što nije situacija koja pogoduje političkom pluralizmu u zemlji“.
Podsjeća se i na rad prošlog saziva parlamenta, koji je bio obilježen bojkotom dijela opozicionih poslanika i „zapaljivim rečnikom“ protiv političkih protivnika i predstavnika drugih institucija koje su izražavale drugačija politička gledišta. U Evropskoj komisiji ukazuju da treba ojačati efikasnost, nezavisnost i transparentnost rada parlamenta, kao i ulogu parlamentarne opozicije.
“Učesnici novog saziva parlamenta i političke snage treba da nastave da se uključuju u međustranački dijalog koji vodi Evropski parlament, s ciljem poboljšanja parlamentarnih standarda i postizanja širokog međustranačkog i društvenog konsenzusa o reformama povezanim sa evrointegracijama“, ističe se u izveštaju.
Kada je riječ o reformi javne uprave, u EK smatraju da načelno nije postignut napredak, a kao primer navode to što se na čelu javnih institucija i dalje nalazi veliki broj vršilaca dužnosti. Napominju i da sve više zabrinjava nedostatak transparentnosti u izboru direktora u javnom sektoru.
Napretka nema ni u reformi pravosuđa, stoji u izvještaju, uz napomenu da je promena ustavnih amandmana u oblasti pravosuđa odložena zbog izbora.
„Ovo kašnjenje se odražava na usvajanje srodnih zakonskih propisa, koji su potrebni kako bi se poboljšale zaštitne mere za nezavisnost pravosuđa. Opseg kontinuiranog političkog uticaja na pravosuđe po sadašnjem zakonodavstvu ozbiljno zabrinjava“, piše u redovnom godišnjem izveštaju o napretku država Zapadnog Balkana u pregovorima sa EU.
Kada je riječ o borbi protiv korupcije, Srbija je u posmatranom periodu ostvarila ograničen napredak zahvaljujući usvajanju zakonskih propisa, ali pitanje korupcije i dalje izaziva zabrinutost.
„Srbija treba da uveća napore i pojača sprečavanje i suzbijanje korupcije“, piše u izvještaju.
Ograničen napredak ostvaren je i u borbi protiv organizovanog kriminala, zahvaljujući povećanoj saradnji sa Europolom.
„Ali uzimajući sve u obzir, Srbija još uvijek nije postigla uverljive rezultate u efikasnim istragama, krivičnim gonjenjima i pravosnažnim presudama za slučajeve organizovanog kriminala, koji bi doveli do veće količine zaplenjene imovine. Srbija treba da uveća napore u razbijanju velikih i međunarodno aktivnih kriminalnih organizacija“, navodi se.
Kada je riječ o stanju u medijima, u izvještaju se naglašava da nije počela primena nove Medijske strategije, kao i da „nije postignut napredak na terenu za poboljšanje sveukupnog okruženja za slobodu izražavanja“.
„Kao što je identifikovano u medijskoj strategiji, slučajevi pretnji, zastrašivanja i nasilja nad novinarima i dalje su izvor ozbiljne zabrinutosti. Transparentnost vlasništva nad medijima i raspodele javnih sredstava, posebno na lokalnom nivou, tek treba da se uspostavi“, piše u izveštaju.
Pozivaju se i na ODIHR-ov monitoring izbora, koji je utvrdio da je „većina televizijskih kanala sa nacionalnom frekvencijom i štampanih medija promovisala provladinu politiku tokom predizborne kampanje“, a nekoliko medija koji su nudili alternativne poglede „imali su ograničen domet, što nije pružalo efikasnu protivtežu“.
To je „ugrožavalo raznolikost političkih stavova dostupnih u tradicionalnim medijima putem kojih većina glasača dobija informacije“.
Na polju migracione politike, Evropska komisija ističe da Srbija ima aktivnu i konstruktivnu ulogu i da efikasno sarađuje sa svojim susedima i državama članicama EU.
Određeni napredak Srbije zabilježen je na ekonomskom planu, ističe se u izvještaju EK, gdje se kao primjeri navode i visok priliv stranih direktnih investicija, smanjenje budžetskog deficita i stabilnost javnog duga.
Takođe, pominju se projekcije da će pandemija COVID-19 usporiti rast ekonomije, a ističe se i da sporo napreduju strukturne reforme državne administracije i javnih preduzeća.
„Sve investicione odluke moraju slediti EU standarde o javnim nabavkama, državnoj pomoći, proceni uticaja na životnu sredinu i analizi troškova i koristi. Iako su troškovi zaduživanja malih i srednjih preduzeća u poslednje vreme opali, i dalje se suočavaju sa nizom izazova, uključujući nestabilno poslovno okruženje i nelojalnu konkurenciju“, piše u izveštaju.
Kada je riječ o bilateralnim odnosima Srbije sa državama u regionu, u izvještaju se ističe da je Srbija aktivni učesnik u regionalnoj saradnji i da je ostala posvećena razvoju bileateralnih odnosa sa drugim zemljama kandidatima za ulazak u EU, kao i susednim državama članicama.
Kao primjeri dobre prakse pominju se samiti u okviru regionalne inicijative „Mini Šengen“, uz naglasak da je važno da regionalne inicijative uključe sve partnere na Zapadnom Balkanu i da se zansnivaju na pravilima EU.
Međutim, ističe se i da su odnose sa Srbije i Crne Gore obilježile tenzije, uključujući i period oko parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 30. avgusta.
Podsjeća se da je pod pokroviteljstvom Evropske unije nastavljen dijalog sa Kosovom u Briselu.
„Srbija treba da uloži dalje značajne napore i da doprinese postizanju sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma sa Kosovom. Takav sporazum je hitan i presudan kako bi Kosovo i Srbija mogli da napreduju na svojim evropskim putevima“, naglašava se u izveštaju.
Kada je riječ o spoljnoj politici Srbije, u izveštaju se pominje da je Srbija nastavila da razvija intenzivne odnose i strateška partnerstva sa nizom zemalja širom sveta, uključujući Rusiju, Kinu i Sjedinjene Američke Države.
„Saradnja sa Kinom povećala se tokom krize izazvane pandemijom COVID-19 i taj period je obeležila prokineska i evroskeptična retorika visokih državnih zvaničnika. Održavani su česti kontakti na visokom nivou i redovne bilateralne posete Rusiji, kao i vojnotehnička saradnja, uključujući zajedničke vojne vežbe i aranžmane o trgovini oružjem. Predsednik Srbije se obavezao da će ambasadu Srbije u Izraelu preseliti u Jerusalim do jula 2021.godine“, nabraja se u delu izveštaja o usklađenosti spoljne politike Srbije sa EU.
Naglašava se da se Srbija u 2019. godini uskladila sa 60 odsto spoljnopolitičkih stavova EU i da treba da pojača napore „kako bi svoju spoljnu i bezbednosnu politiku progresivno uskladila sa politikom Evropske unije do pristupanja“.
Crna Gora postigla ograničen napredak na području pravosuđa
Na području pravosuđa je Crna Gora je postigla ograničen napredak, a prošlogodišnje preporuke u vezi s pravosuđem, primijenjene su samo djelomično. I dalje ostaju izazovi, posebno u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa.
U Izvještaju Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za 2020., navodi se da su izvještajno razdoblje u pogledu političkih kriterija u Crnoj Gori obilježile napetosti i nepovjerenje između političkih aktera, kao i nizak nivo povjerenja u izborni okvir.
Navodi se da su, prema preliminarnim podacima Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a (OSCE/ODIHR), izbori u Crnoj Gori bili kompetitivni i sprovedeni transparentno i efikasno, ali da su se odvijali u okruženju visoko polarizovano oko pitanja crkve i nacionalnog identiteta.
Kampanja je bila mirna uprkos čestim konfrontiranim tonovima, učesnici izbora su mogli prenijeti svoje poruke, ali je OSCE/ODIHR izrazio niz zabrinutosti u vezi prednosti koju ima vladajuća stranka kao i zbog neuravnoteženog medijskog izvještavanja.
U izvještaju se konstatuje da su izbori po prvi put rezultirali promjenom vladajuće većine, da novi parlament treba pronaći široki međustranački i društveni konsenzus i da u praksi pokaže svoju privrženost crnogorskom programu evropskih reformi, što je ključno za napredak zemlje na putu ka EU.
Ishod parlamentarnih izbora utire put za povratak političke rasprave u Parlament, navodi se u dokumentu i dodaje da je potrebno aktivno i konstruktivno učešće svih strana da bi se poboljšala parlamentarna odgovornost, nadzor izvršne vlasti, demokratska kontrola, bolji kvalitet zakonodavstva i omogućila ključna imenovanja.
Dodaje se da novi Parlament treba da se zauzme za transparentni i inkluzivni dijalog o sprovođenju preporuka OSCE/ODIHR koje se, između ostalog, odnose na profesionalnost, nepristranost i transparentnost izborne administracije, registraciju kandidata i mehanizme za provjeru vjerodostojnosti potpisa birača, nadzor medija tokom izborne kampanje, reviziju biračkog spiska, mjere protiv zloupotrebe državnih resursa.
Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog tumačenja ustavnog i zakonskog okvira, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata, kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti unutar pravosuđa. To nije u skladu s preporukama GRECO-a o nezavisnosti pravosuđa, koje se očekuje da će Crna Gora poštovati, kako ne bi poništila ranija postignuća u pravosudnoj reformi, navodi se u dokumentu.
U Izvještaju Evropske komisije se podsjeća da Parlament u 2019. i prvoj polovini 2020. godine nije mogao obezbijediti potrebnu dvotrećinsku većinu za važna imenovanja sudija, i stoga ključne funkcije pravosudnog sistema obavljaju vršioci dužnosti, a mandat vrhovnog državnog tužioca je istekao u oktobru 2019. godine i ostaje da se imenuje njegov nasljednik.
Navodi se da nije bilo novih političkih i pravosudnih pomaka u praćenju navodne zloupotrebe javnih sredstava u stranačke političke svrhe iz 2012. godine („afera sa audio snimkama“). Kada je riječ o “aferi koverta” iz januara prošle godine, podignute su optužnice zbog pranja novca protiv dvojice optuženika. Ovi slučajevi zahtijevaju kredibilan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor, navodi se u izvještaju.
Crna Gora je postigla određeni nivo pripreme u borbi protiv korupcije, a ostvaren je ograničeni napredak samo djelimičnom primjenom prošlogodišnjih preporuka. Agencija za sprječavanje korupcije, koja ima novo rukovodstvo, nastavila je da jača svoje kapacitete, ali su ostali izazovi vezani za njenu nezavisnost, postavljanje prioriteta, selektivni pristup i kvalitet odluka.
Agencija tek treba pokazati proaktivni pristup u svim oblastima koje potpadaju pod njen mandat, uključujući zaštitu zviždača, kontrolu finansiranja političkih stranaka i izborne kampanje, kao i nadzor lobiranja.
Korupcija je i dalje prisutna u mnogim oblastima i predstavlja ozbiljan problem, za čije efikasno rješavanje je neophodna jaka politička volja, kao i snažan odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou, navodi se u dokumentu.
Crna Gora ima određeni nivo spremnosti/umjereno je pripremljena u borbi protiv organizovanog kriminala. Postignut je određeni napredak, uključujući ispunjavanje prošlogodišnjih preporuka kao što su centralizovani registar bankovnih računa, jači kapaciteti i profesionalnost policije, te povećan broj postupaka o oduzimanju imovine.
Međutim, dodaje se u dokumentu EK, Crna Gora još uvijek mora riješiti neke temeljne i sistemske nedostatke u svom krivično-pravnom sistemu, uključujući način na koji se predmeti organizovanog kriminala vode na sudovima.
Lov na nelegalnu imovinu, izazov buduće vlasti u Crnoj Gori
Tokom izvještajnog perioda Crna Gora nije postigla napredak u pogledu slobode izražavanja, ocjenjuje EK. Iako je postignut napredak u zakonodavstvu o medijima, to je zasijenjeno hapšenjima i postupcima protiv urednika online portala i građana zbog sadržaja koji su objavili ili podijelili na internetu tokom 2020. godine.
Raniji važni slučajevi napada ostaju neriješeni, uključujući ubistvo glavnog urednika dnevnih novina Dan 2004. i pucanje na istraživačkog novinara 2018. godine. I dalje ostaje zabrinutost oko uredničke nezavisnosti i profesionalnih standarda nacionalnog javnog servisa RTCG.
Medijska scena je i dalje je duboko polarizovana, a mehanizmi samoregulacije i dalje slabi. Sve veći obim dezinformacija širom regiona dodatno je polarizovao društvo nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i tokom izborne kampanje, navodi se u Izvještaju. Izvještaj o napretku je prvobitno trebao da bude objavljen u maju ali je pomjeren za jesen.
U Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za prošlu (2019. godinu) konstatovalo se da i pored određenog pomaka reforme u vladavini prava i dalje nijesu na željenom nivou. Crna Gora od Evropske komisije unazad nekoliko godina dobija slične ocjene kojima se ukazuje na iste manjkavosti.
U Izvještaju 2019. Evropska komisija na 100 strana je navela iste probleme na koje je ukazivala i u prethodnom periodu – nedovoljnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, neriješene napade na novinare, zloupotrebe državnih resursa u partijske svrhe…
Crna Gora je u decembru 2010. godine postala kandidat za članstvo u EU apregovore je zvanično počela 29. juna 2012. gdine. Do sada su otvoreni pregovori u sva 33 poglavlja od čega su privremeno zatvorena tri. Iz Brisela je do sada više puta ukazivano da je neophodno početi sa zatvaranjem poglavlja.