Nova metodologija u pristupnim pregovorima utemeljena je na naučenim lekcijama koje su proizveli pregovori u Crnoj Gori i Srbiji. Njen cilj je da izoštri pravila pregovaranja i učini klauzulu balansa primjenjivijom, kazala je za emisiju “Znam da znaš”, Gradskog radija, profesorka Ekonomskog fakulteta u Podgorici Gordana Đurović.
“Novom tehnologijom nastoji se “izoštriti” važnost klauzule balansa i da sa većim političkim nadgledanjem i zainteresovanošću, država članica može lakše aktivitati. Pregovori se mogu prekinuti, ukoliko demokratske reforme krenu unazad i ako dolazi do degradacije kvaliteta života, odnosno demokratskog ugodnog ambijenta u zemlji”, smatra Đurović.
Korektivne mjere, kaže Đurović, mogu se odraziti i na pristup programima mobilnosti u oblasti nauke i obrazovanja i konkretizovati na ekonomskom planu, kroz uskraćivanje pristupa pojedinim fondovima.
Đurović ocjenjuje da se u nezvaničnom izvještaju o napretku Crne Gore, koji će uskoro biti objavljen, ne mogu očekivati dobre ocjene u vezi ispunjavanja obaveza iz poglavlja 23. Ona ističe da će biti važno mišljenje Venecijanske komisije o izmjeni takozvaih tužilačkih zakona.
“Evropska komisija analizira razlog za donošenje novog zakona i dobićemo zvaničnu ocjenu kroz nijansirano mišljenje venecijanske komisije. Neke stvari će biti apostrofirane, a glavna poruka je da se institucije ne gase već unapređuju. EU je dala značajan novac da se reforme, koje traju godinama, sprovedu i osnuju institucije. Za njih nije racionalno gasiti jednu instituciju da bi se osnovala druga. Postoji problem funkcionisanja rezultatima koje treba osnažiti”, poručuje Đurović.
Iako se nova metodologija primjenjuje na Crnu Goru i Srbiju, svaka od zemalja, kaže Đurović, ocjenjivaće se na osnovu sopstvenog napretka, ističući da je taj pristup jedan od temeljnih pravila pregovaranja.
Đurović podsjeća da su Evropska komisija i Ujedinjene nacije značajni partneri Crne Gore u prevazilaženju problema bezbjednosti u zemlji i regionu jer, kako naglašava, pravila pregovaranja nalažu prvo stabilizaciju pa pridruživanje.
“Crnu Goru posmatraju kao nezavisnu državu i analiziraju ukupan kontekst ozbiljne zdravstvene krize sa sumornim podacima i neizvjesnošću dužine njenog trajanja. Imamo izraženu ekonomsku krizu, najveći pad u regionu, jer smo najviše bazirani na uslugama. Očekujem da će poruke prema Crnoj Gori uvijek biti kao prema jednoj državi i nadam se da će EU sve brže reagovati na promjene kod nas”,zaključila je Đurović.