Petak, 26 Aprila, 2024
Rubrika:

Đukanović: Što je manje Evrope na Balkanu to je više trećih strana

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović govorio je na Samitu šefova država i vlada Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) koji se održava u Antaliji

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović govorio je na Samitu šefova država i vlada Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) koji se održava u Antaliji.

Govor predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića prenosimo u cjelosti

Zadovoljstvo mi je da Vas pozdravim u ime Crne Gore. Želim da zahvalim domaćinu Samita, predsjedniku Erdoganu i cijelom timu turskog predsjedavanja na dinamičnom i vrijednom radu uprkos neizvjesnostima i izazovima pandemije, kao i na tradicionalno srdačnom gostoprimstvu naših turskih prijatelja. (Održavanje sastanka na najvišem nivou u uslovima pandemije je veliki uspjeh, i na tome, predsjedniče Erdogan, iskreno čestitam.)

Ove godine obilježavamo 25 godina djelovanja inicijative, tokom kojih je Proces: dao dragocjen doprinos snaženju regionalne saradnje; pokretao brojne projekte i programe podižući nivo međusobnog razumijevanja i povjerenja; i podsticao regionalno vlasništvo u rješavanju onoga što su i danas izazovi i posljedice u sve kompleksnijim regionalnim i globalnim odnosima. Kao što je predsjednik Erdogan naveo u pozivu za današnji skup – četvrt vijeka u kojem SEECP pokušava da pronađe zajednička rješenja za zajedničke izazove.

Nesumnjivo je da je Proces ostvario rezultat, i to naročito na planu socio-ekonomskog razvoja. Ipak, pred nama je dosta nedovršenog posla na putu ka zajedničkim ciljevima – punoj integraciji u evropske i euroatlantske strukture, izgradnji ekonomski razvijenih i otpornih društava, i dostizanju evropskog kvaliteta života za sve naše građane. Skupovi poput današnjeg, potvrđuju političku volju i opredjeljenje da radimo za zajedničku, sigurniju i svjetliju budućnost.

Dame i gospodo,

Dvije godine nakon Samita u Sarajevu, u maju 2019, situacija u regionu je jednako složena, ako ne i komplikovanija. Na političkom planu, bilježimo ozbiljnu defanzivu politike proširenja, zamor i pad euroentuzijazma i povjerenja na obje strane, a neriješena pitanja i dalje ograničavaju domete saradnje unutar regiona. Čini se da je na ekonomskom planu stanje dodatno složeno, uzrokovano prije svega pandemijom i njenim negativnim efektima. Sve ovo ukazuje na neophodnost ofanzivnijeg i proaktivnijeg djelovanja koje će, opet ponavljamo, evropsku perspektivu za sve zemlje regiona činiti doglednom i jasnom.

Kada ovo govorim, posebno mislim na zemlje Zapadnog Balkana. Nedavno sam kazao u Briselu, i sada želim da ponovim. Svi zastoji na relaciji EU-ZB imaju veoma loše posljedice na ZB.

Mi moramo posmatrati naše odnose iz dvije perspektive. Jedna se tiče infrastrukturnog povezivanja sa ostatkom Evrope i podsticanja ekonomskog razvoja. Drugi aspekt je geopolitički. I tu nema dileme. Što je manje Evrope na Balkanu to je više trećih strana. Integracija je preduslov stabilnosti i garancija ekonomskog i demokratskog prosperiteta.

Djelovanja u oba aspekta moraju se međusobno prožimati i posticati. A da bismo u tome uspjeli moramo djelovati posvećeno i angažovano. Politička konfuzija koju imamo priliku da gledamo tome ne doprinosi. Kao partneri u procesu imamo odgovornost da na to ukažemo.

Vjerujem da dijelimo uvjerenje o geopolitičkoj važnosti regiona Jugoistoka Evrope, i da EU kao globalni igrač ima primarnu odgovornost za njegovu stabilnost, ekonomski i demokratski prosperitet. Jednako tako vjerujem da na nacionalnom nivou imamo potencijal i želju da kroz dinamiziranje reformi, podršku i saradnju, dovedemo društva do standarda i vrijednosti koje baštini savremena evropska civilizacija. U tome svoje ulogu kao važan mehanizam ima i Proces saradnje.

Inkluzivna regionalna saradnja zahtijeva jaku posvećenost implementaciji preuzetih obaveza kako bi se: nastavilo produbljivanje integracije u regionu kao koraka ka punopravnom članstvu u EU i pristupanju evropskom jedinstvenom tržištu; omogućio razvoj zasnovan na pravilima i standardima EU; a oporavak iskoristio kao prilika za ekološku i digitalnu tranziciju koja će dovesti do održivijeg razvoja i pružiti više mogućnosti posebno mlađim generacijama. Stoga podržavamo usvajanje Strategije razvoja Jugoistočne Evrope do kraja 2030. godine, čija bi implementacija region učinila konkurentnijim i bližim evropskoj porodici.

Taj zajednički cilj potvrđuje i Deklaracija koju ćemo danas usvojiti i koja će biti podsticaj za dalji rad na unapređenju regionalnog dijaloga i saradnje.

Crna Gora ostaje trajno opredijeljenja za odgovorno djelovanje u okviru Procesa saradnje, da svojim primjerom nastavi da promoviše dijalog, dobrosusjedske odnose, da bude kontributor bezbjednosti i stabilnosti regiona, i ide putem snažnije demokratizacije, afirmacije univerzalnih vrijednosti, razvoja i napretka.

Na kraju, čestitam Republici Grčkoj na preuzimanju jednogodišnjeg predsjedavanja i želim im uspjeh u budućem radu.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve