Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da je Crnoj Gori potrebna Vlada “jer je sad nemamo” da nastavili proces pridruživanja Evropskoj uniji.
On je na Balkanskom integracionom forumu kazao da zemlje Zapadnog Balkana moraju ozbiljno da obnovimo reformski kapacitet.
– Tačno je da je on gotovo pa nestao, ali ni to nije bez neke. Nijesu evropske vrijednosti urođene na ZB. Mi se ovdje borimo, i dalje se vodi bitka između evropskog političkog kursa i evropskog kursa koji preferira status quo – naveo je Đukanović.
Pokrenut je, kako kaže, neki entuzijazam i njemu je i dalje nužan jak podsticaj.
– Pada povjerenje u kredibilnost evropske perpektive i posredno je pao reformski entuzijazam. Znam da je to prvi zadatak kada je Crna Gora u pitanju. Nama pod broj jedan treba Vlada jer je sad nemamo. Treba nam Vlada koja kao prvi zadatak treba da se organizuje oko pregovaračkog procesa i da isporuči rezultate u poglavljima 23 i 24, koji bi Evropsku uniju doveli pred svršen čin – naglasio je predsjednik države.
Smatra da je jako važno povratiti geopolitički kredibilitet, a na Zapadnom Balkanu se usredsrediti na reformski posao.
– Ako nakon dobijanja Vlade krenemo tim putem ubijeđen sam da ćemo biti prvi na vratima EU – poručio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, EU, pored svojih obaveza prema politici proširenje, ujedinjenja Evrope, ima odgovornost prema podizanju njenog geopolitičkog značaja.
– To je jako važno, ko ne primjećuje da smo pred novim geopolitičkim raspletom, imaćemo novu geopolitičku arhitekturu. Nama je najzanimljivije gdje će tu biti Evrope. Nema sumnje gdje će biti SAD, Kina, Rusija, ali plašim se da je ključno pitanje gdje će biti Evropa. Ako želi da bude geopolitički igrač, moraćemo da prestanemo da glumimo da ne vidimo da se na balkanu i van Balkana događa oddstupanje od temeljnih principa na kojima je zasnovana EU. Ona mora dati odgovor na to pitanje, što ga prije da i što bude čistiji biće svima mnogo lakše, uključujući i nama koji želimo da se uključimo u porodicu razvijene Evrope – poručio je Đukanović.
On je istakao da se naša država nikada nije nikada kolebala kom strateškom krugu treba da pripada.
– Ne bih kazao da se Crna Gora ijednog trenutka u novojoj istoriji nalazila u nedoumici. Treba računati da Rusija vrlo promišljeno ima očekivanja od ruskih sentimenata u našem regionu. Mi smo bili apsolutno otvoreni, mi smo bili zemlja tranzicije i bili smo otvoreni za sve koji su zainteresovani da rade sa nama, pa tako i za ruske investicije, kojih nije bilo u onoj mjeri kako je to međunarodnoj javnosti predstavljeno. Samo je jedna ozbiljna investicija bila iz Rusije, a to je bila investicija u aluminijumsku industriju – rekao je Đukanović na Balkanskom integracionom forumu “Proširenje EU na Zapadni Balkan – kako pronaći put iz zastoja” koji se održava u Podgorici.
On je rekao da postoje još centri moći koji žele da vode spoljnu politiku Josipa Broza Tita, te da oni koji vode takvu politiku se nijesu ni sami opredijelili kom krugu žele da pripadnu.
– Kada govorimo o politici, još prije ostvarenja nezavisnosti, uporno smo ponavljali da želimo obnovu nezavisnosti da bi upravljali svojom budućnošću koja će biti evropska – rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Crne Gore ne bi odustala od evropskog sistema vrijednosti i kada ne bi bilo proširenja EU.
– Nikada prioritetan aspekt naše politike nije bio datum članstva u EU, ili u NATO. I danas kažemo ako nema mjesta u EU, kažite nam i dalje ćemo nastaviti istim putem. Mi smo Evropljani, svoji na svome, ne tražimo nikom da budemo u svojoj kući. Kada bi nakon ovoliko godina našeg integracionog puta, neko u EU i formalno odsvirao kraj proširenja, to ne bi promijenilo naš strateški kurs, ne bismo odustali od ideje usvajanja evropskog sistema vrijednosti. Povratak nazad bi bio dug put u rikverc – naglasio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, evropeizacija našeg društva i povratak Balkana evropskoj kući je jedini logičan i razuman put.
On je naglasio da iz pravca Rusije nije viđena ozbiljna ponuda, već samo destrukcija evropskih sistema vrijednosti.
– I sada to treba neko da prihvati? Izlišno je govoriti na tu temu – poručio je Đukanović.
Otvoreni Balkan više dobar marketing
Đukanović je rekao da je veliko pitanje kredibiliteta autora ideje Otvorenog Balkana ili Mini Šengena, ali i njeno samo formulisanje.
– Pridružujem se onima koji misle da je više riječ o političkom marketingu, nego dobro osmišljenoj ideji – istakao je Đukanović, navodeći da je Open Balkan sadržan u ideji Mini Šengena.
Đukanović je rekao da je sa više adresa čuo da bi na Zapadnom Balkanu mogla biti sprovedena formula privilegovanog partnerstva, te da bi se moglo razmisliti o odloženom članstvu.
– Te poruke me čine nespokojnim jer mislim da to nije odgovor na problem koji imamo. To je odgovor na ono što je kredibilitet Evropske unije – istakao je Đukanović.
On je poručio da je stabilnost jednako integracija.
– Ovdje imamo nestabilnost zbog dugog zaostajanja u ekonomskom i demokratskom razvoju. Dakle, u siromaštvu se lakše stvara netolerancija za različitosti koje neizbježno završavaju u genocid – naveo je Đukanović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao je da nije siguran da će na ovaj način doći do izmjena izbornog zakona u BiH.
– Gdje je greška? Po meni, u pristupu onih koji od nas očekuju izmjenu izbornog zakonodavstva. Ono što imam priliku da gledam u izmjenama izbornog zakona, bojim se da oni koji nastupaju u ime EU ili SAD-a odstupaju od javnih politika onih u čije ime nastupaju – naveo je Komšić.
Džaferović: Neće biti novih država i granica na ZB
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da ne misli da su EU i SAD prepustile Zapadni Balkan bilo kome.
– SAD su, kada je u pitanju BiH, mnogo toga učinile. Zaustavile su rat, uspostavile mir, podstakle brojne reforme – istakao je Džaferović.
Smatra da je geostrateška, geopolitička konfiguracija Zapadnog Blakna završena i da je okončan proces raspada bivše Jugoslavije.
– Siguran sam da neće dolaziti do stvaranja novih država i postavljanja novih granica i ostalo je da ove države koje postoje na ZB grade evro-atlantski put – naglasio je Džaferović.
Sljedeći korak je, ističe, izgradnja efikasnih i funkcionalnih država i adaptiranje evropskog sistema vrijednosti u državama Zapadnog Balkana.
Dodaje da bi SAD trebalo da budu angažovanije, ističući važnost djelovanja na liniji Vašington-Brisel.
Lajčak: Integracija Zapadnog Balkana nema alternativu
Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga pitanja u regionu Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak poručio je da integracija Zapadnog Balkana nema alternativu.
– Nisam čuo nijednog zvaničnika država članica EU da kažu da postoji alternativa. Alternativa je samo punopravno članstvo ovih država u EU – istakao je Lajčak.
On je istakao da EU mora biti sigurna da nove članice ne donose dodatne probleme.
– One moraju da ojačaju funkcionalnost i ne unose unutrašnje probleme. Ono čega se plašim je da gubimo Zapadni Balkan koji je privržen našim vrijednostima. Umjesto da se stvaraju pravne države, nezavisni mediji, građansko društvo, depolitizovano pravosuđeje, idemo u pravcu jačanja neliberalnih autoritarnih tendencija. Takav Balkan će biti instrument kusur za strateške interese drugih igrača. Zato treba da ubrzamo proces proširenja. Treba da vidimo realno stvari i koliko snažnih pozitivnih signala region šalje ka EU – naglasio je Lajčak.