Đukanović: Vjerujem da će proevropske snage odnijeti pobjedu na parlamentarnim i predsjedničkim izborima

Godine 2005. i 2006. na listi stranih investitora Mađarska je zauzimala prvo mjesto, kao što je bila prva i 2019, a druga 2018. godine. Od obnove državnosti u Crnoj Gori je uloženo 12 milijardi i 700 miliona eura stranih investicija, od čega su mađarske gotovo pola milijarde – kazao je predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, na svečanom prijemu povodom obilježavanja 15 godina rada kompanije “Foldan”.

On je, nakon sastanka sa predsjednicom te države Katalin Novak i premijerom Viktorom Orbanom, kazao da su kao Evropljani zainteresovani da Evropa sačuva i svoju prepoznatljivost i svoju konkurentnost.

Đukanović je kazao da je sa zadvooljstvom prihvatio poziv predsjednika Odbora Foldana Grupacije Roberta Balle da uzme učešće u obilježavanju jubileja.

”Iako relativno mlada, ova kompanija je već dobro pozicionirana na respektabilnom mađarskom tržištu, a posljednjih godina veoma uspješno posluje i u Crnoj Gori. Među velikim mađarskim investitorima, koji su godinama značajan faktor u crnogorskoj ekonomiji, Foldana Grupacija je već treća po visini uloženog kapitala u našoj zemlji, i ima ambiciozne planove da proširi svoju djelatnost. U njihovom predstavništvu u Crnoj Gori ima 20 zaposlenih, uz realna predviđanja za otvaranje novih radnih mjesta. Grupacija se na finansijskom tržištu Crne Gore bavi pionirskim poslovima naplate i otkupa potraživanja i planira u bliskoj budućnosti da izgradi mogućnost zbirnog fakturisanja u naplati troškova, što će značajno unaprijediti sistem komunalnih usluga. Vrijednost otkupljenih potraživanja, kroz zastupanje gotovo svih većih komunalnih preduzeća i finansijskih institucija do kraja prošle godine je oko 80 miliona eura”, kazao je Đukanović.

Kako dodaje, prihvatanje ovog poziva je i izraz uvažavanja prema prijateljskoj Mađarskoj, čiji su investitori među prvima došli u Crnu Goru i podstakli druge još prije obnove nezavisnosti naše države prije nepunih 17 godina.

”Godine 2005. i 2006. na listi stranih investitora Mađarska je zauzimala prvo mjesto, kao što je bila prva i 2019, a druga 2018. godine. Od obnove državnosti u Crnoj Gori je uloženo 12 milijardi i 700 miliona eura stranih investicija, od čega su mađarske gotovo pola milijarde. Preko 50% otpada na zemlje Evropske unije, u čemu je mađarsko učešće 9,1%. Od svih članica Evropske unije koje investiraju u Crnoj Gori, Mađarska se nalazi na trećem mjestu. Boravak u Budimpešti iskoristio sam i za susrete s predsjednicima kompanije 4iG i OTP Banke Gelertom Jasaijem i Šandorom Čanjijem, koje zauzimaju prva dva mjesta ispred Foldana Grupacije na listi mađarskih investitora”, ističe Đukanović.

To je, kako dodaje, bila prilika i za veoma sadržajne radne susrete sa predsjednicom Mađarske Katalin Novak i premijerom Viktorom Orbanom.

”U svim ovim razgovorima izraženo je zadovoljstvo nivoom saradnje i spremnost za njeno unapređenje u raznim oblastima. Mađarska je jedna od ključnih evropskih zemalja koja se energično zalaže za politiku proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana, i pruža nam svestranu podršku u procesu pridruživanja bilateralno, i u okviru Višegradske grupe. Za Crnu Goru Mađarska je izuzetno važan partner u okviru NATO alijanse. Kao kontakt zemlja odigrala je veoma važnu ulogu u prijemu naše zemlje u NATO, a naši vojnici su svoja prva iskustva u misijama u inostranstvu sticali zajedno sa Oružanim snagama Mađarske u okviru ISAF misije u Avganistanu. Gotovo da nema nijedne oblasti – od ekonomije, turizma, preko odbrane, unutrašnjih i vanjskih poslova, nauke, obrazovanja i kulture, do sporta – gdje ne postoje kontakti i spremnost za razvoj saradnje u obostranom interesu. Za to postoji veoma razuđena ugovorno-pravna osnova, koja se stalno unapređuje”, navodi Đukanović.

Savremeni odnosi između Crne Gore i Mađarske, dodaje Đukanović, temelje se na čvrstim istorijskim vezama još iz vremena ugarskih kraljeva Ludovika i Žigmunda Luksemburškog i crnogorskih vladara iz dinastije Balšića.

”Naše narode vezivala je i ista sudbina stalne borbe za slobodu u doba Osmanskog carstva. Ovo je prilika da se prisjetimo i uglednog istoričara književnosti i publiciste, profesora Univerziteta u Budimpešti i dopisnog člana Mađarske akademije nauka Jožefa Bajze, koji je nakon gubitka državne nezavisnosti Crne Gore 1918. godine bio jedan od najistaknutijih inostranih pobornika crnogorskog prava na državnu posebnost. On je 1927. godine u Budimpešti objavio knjigu „Crnogorsko pitanje“, u kojoj je dao genezu crnogorske borbe za odbranu i obnovu državne nezavisnosti, uz kategorički zaključak da je prema Crnoj Gori kao državi saveznici u Velikom ratu učinjena nepravda, i da crnogorski narod mora da bude priznat kao ravnopravan činilac novoformirane zajedničke države. Objavljivao je članke o Crnoj Gori i kralju Nikoli, a 1927. i 1929. godine izdao i dvotomnu Bibliografiju Crne Gore”, ističe Đukanović.

Crna Gora je, kako nastavlja, gajila i posebne odnose sa Mađarskom u vrijeme dok smo bili dio velike Jugoslavije.

”Posebno cijenimo činjenicu da se nakon njenog raspada Mađarska odnosila prema Crnoj Gori kao prema nezavisnoj državi i onda kada to nijesmo bili. Ne zaboravljamo da je uoči referenduma o nezavisnosti sadašnja crnogorska himna po prvi put u inostranstvu izvedena u Budimpešti, tokom posjete tadašnjeg predsjednika Crne Gore”, navodi Đukanović.

Kako ističe ovakvi primjeri uspješne ekonomske saradnje imaju poseban značaj u ovom vremenu geopolitičkog preslaganja nove arhitekture svjetskih odnosa.

”Ukrajinski rat koji se odvija u vašem neposrednom susjedstvu označio je kraj svjetskog poretka kakvog smo poznavali. Poremećaji u snabdijevanju energentima i hranom po mnogima prevazilaze posljedice Jomkipurskog rata od prije 50 godina. Posljedice ruske agresije na Ukrajinu ostaviće dublje i dugoročnije posljedice i od pandemije COVID19 s kojom se svijet suočio prije nekoliko godina.

Crna Gora dodatno prolazi novu fazu demokratskog zrijevanja nakon što je prije nešto više od dvije godine došlo do promjene vlasti po prvi put nakon uvođenja parlamentarizma. Naše iskustvo nažalost potvrđuje da svaka promjena ne znači i promjenu nabolje”, navodi Đukanović.

To se, dodaje, posebno odrazilo i u odnosu prema nekim stranim investitorima.

”Nalazimo se pred neposrednim vanrednim parlamentarnim i redovnim predsjedničkim izborima u kojima vjerujem da će proevropske snage odnijeti pobjedu, koja će održati zemlju na evropskom i evroatlantskom kursu i ispuniti obaveze za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. To će nam svakako biti lakše ako to radimo uz pomoć i podršku prijatelja i partnera kao što je Mađarska, i investitora kao što je između ostalih Foldana Grupacija. Kao raniji premijer i sadašnji Predsjednik Države, spreman sam na svakodnevni kontakt sa svakim investitorom koji hoće da otvori makar jedno radno mjesto u Crnoj Gori. Zato sam između ostalog i danas ovdje.

Još jednom čestitam jubilej našim domaćinima i zahvaljujem na pažnji”, zaključio je Đukanović.