Đukanović: Parlamentarna većina želi da se prolongira institucionalna kriza kako bi se Crna Gora pripojila susjednoj državi

Predsjednik države Milo Đukanović poručio je da je Crna Gora u dubokoj institucionalnoj, političkoj i nedovoljno vidljivoj ekonomskoj krizi. Jedini izlaz iz te sutuacije su, kaže, vanredni parlamentarni izbori. Gostujući u emisiji “Argumenti”, na TVCG, Đukanović je komentarisao i izbor sudija Ustavnog suda i poručio da je DPS spreman za dijalog.

“Mi taj kvorum možemo veoma brzo da obezbijedimo, ako postoji politička volja, ako su nam isti ciljevi, ako želimo da Crna Gora bude funkcionalna i da nastavi evropskim putem… Onda, do tog dogovora možemo veoma brzo doći”, istakao je Đukanović.

Naveo je da se postupak izbora sudija, umjesto dodatno demokratičnim, učinio dodatno politizovanim.

“Učinili smo njegov ishod zavisnim od političke volje parlamentarnih partija. Danas smo, nažalost, u takvoj situaciji. Uprkos svemu, želim da podsjetim da je izbor sudija Ustavnog suda i do 2013. i poslije, tokom trajanja prethodne vlasti, tekao relativno glatko, imali ste svih sedam sudija”, rekao je Đukanović u “Argumentima”.

Ocjenjuje da je problem posebno eskalirao posljednje dvije godine, te da nova vlast ne želi da se pridržava pravila da se kroz konsultacije dolazi do 2/3 podrške.

“Posljednji predlog je ispostavio Odbor za ustavna pitanja parlamenta i do njega se došlo tako što se sastavila prosta većina, odabrala četiri predloga i ispostavila ih na usvajanje opoziciji. To ne ide tako, jasno je da ne ide tako. I sada očekujete da vas opozicija podrži”, kazao je Đukanović.

“Do urušavanja Ustava došlo u parlamentu”

Na pitanje koliko smo blizu ili daleko od dogovora po pitanju izmjena Zakona o predsjedniku, Đukanović je kazao da “nema ništa novo”.

Predsjednik je podsjetio da je DPS odmah nakon usvajanja Zakona o predsjedniku izašla sa javnim saopštenjem.

”Kazali smo da je usvajanjem tog zakona narušen Ustav i da je ugrožen ustavno-pravni poredak zemlje, da to opasno vodi ka daljem institucionalnom ruiniranju Crne Gore, a plašimo se da je konačan epilog toga ugrožavanja suverenosti, u finalu i nezavisnosti Crne Gore. Ukazali smo, takođe, da je takvim djelovanjem parlamenta doveden u pitanje uopšte smisao funkcionisanja te značajne državne institucije u Crnoj Gori, da to, svakako, ako se nastavi upućuje na potrebu vaninstitucionalnog djelovanja i ispostavili tri prijedloga. Prvi prijedlog je da se taj Zakon o predsjedniku ne uvodi u pravni sistem Crne Gore, dakle da se nakon očekivanog vraćanja od strane Predsjednika ne ponavlja njegovo usvajanje u drugom navratu”, podsjetio je Đukanović.

Takođe, kako je dodao, prijedlog je bilo i vraćanje na početak dijaloga o sudijama Ustavnog suda.

”I da kroz dijalog u Ustavnom odboru pokušamo da dođemo do dvotrećinske većine, i treći prijedlog je bio da sjednemo za sto i da se dogovorimo o terminu prijevremenih parlamentarnih izbora, jer je veoma jasno, očigledno da je Crna Gora u dubokoj političkoj, institucionalnoj, još uvijek nedovoljno vidljivoj ekonomskoj krizi i da jedini odgovoran izlazi iz te situacije jesu prijevremeni parlamentarni izbori. Nje bilo postupanja od strane parlamentarne većine po tim zahtjevima”, rekao je Đukanović.

On je ukazao i na to da je za juče bila zakazana sjednica parlamenta na kojoj je bilo predviđeno ponovo izjašnjavanje o sudijama Ustavnog suda, bez prethodno uloženog napora za dostizanje konsenzusa, dvotrećinskog ili u ovom slučaju tropetinskog.

”Dobro je da je predsjednica parlamenta odreagovala na podsjećanje na te zahtjeve od strane vodeće opozicione partije. Dobro je da smo sada dobili neko vrijeme za pokušaj odgovornog dijaloga između vlasti i opozicije. Ono što želim da kažem kao predsjednik stranke, da smo apsolutno spremni za dijalog o svim ovim pitanjima, i da se nijesmo bavili nikakvim političkim ucjenama, nego odgovornim predlaganjem rješenja za izlazak iz krize, a naravno iz pozicije predsjednika želim da pozdravim jučerašnji postupak u želji da parlament uloži dodatne napore da se u zoni njegove odgovornosti donose odluke koje će biti u najboljem interesu države Crne Gore, a ne samo partikularno gledano u interesu pojedinih parlamentarnih partija”, poručio je Đukanović.

Po pitanju odgovornosti DPS za institucionalnu krizu Crne Gore, predsjednik države je istakao da su svi zajedno odgovorni za ekonomsku održivost i funkcionalnost institucija.

“Dragocjeno je pogledati gdje je nastala kriza, nijesam jedini koji tvrdi da institucija predsjednika funkcioniše u skladu sa Ustavom. Prepoznavši krizu u određenim djelovima vlasti, nijesam posegao za neustavnim potezima. Ne mislim da bi bio dobar doprinos da se i predsjednik pridruži rušenju ustava. Umjesto toga, predsjednik stalno poziva na poštovanje Ustava. A, do očiglednog urušavanja Ustava došlo je u Parlamentu. Konačan sud, relevantan sud o urušavanju Ustava, donosi Ustavni sud, ali su neke stvari toliko očigledne da ih je nemoguće ne vidjeti”, kazao je Đukanović.

Poslanici priznali da je prekršen Ustav

Ističe da su pojedini poslanici i poslanice, koji su glasali za donošenje Zakona o Predsjedniku kazali da, naravno, nije dobro zakonom mijenjati Ustav.

“Nije dopustivo. Ali se kao pojavilo otprilike takva nužda. Ne postoji nužda zbog koje bi bilo ko ko je državno odgovoran, a naravno Predsjednik države mora tu biti uvijek najodgovorniji, zbog mandata kojeg je dobio na neposrednom izjašnjavanju građana, ne postoji opravdanje da bi se rušio Ustav”, naveo je Đukanović.

Dakle, ističe on, ovdje je došlo do narušavanja Ustava.

“Ja bih rekao ne greškom. Došlo je do narušavanja Ustava upravo pri saznanju da ne postoji Ustavni sud koji je prethodno blokiran neodgovornim postupanjem te iste parlamentarne većine, dakle sa željom očigledno da se pokaže da je Crna Gora institucionalno nefunkcionalna, i da kao takva, za prvi zaključak, ne zaslužuje dalji napredak na evropskom putu, a ja mislim da je finalni zaključak da Crna Gora ne zaslužuje da postoji kao nezavisna suverena država i da, nakon što se dokaže njena ekonomska neodrživost, i njena institucionalna nefunkcionalnost, slijedi zaključak da je treba pripojiti većoj susjednoj državi”, upozorio je Đukanović.

“Pitanje trećeg mandata Medenice sada pase”

Na temu nazavisnosti pravosuđa, predsjednik je istakao da su sistemske pretposavke za to jednake kao i u drugim državama.

Podsjetio je da je dio javnosti smatrao problematičnim treći mandat Vesne Medenice na čelu Vrhovnog suda, ali i predsjednika države Filipa Vujanovića. Ocijenio je da je pitanje o njenom posljednjem mandatu sada pase.

“Ne možemo sve relatizivirati. Ako dajemo sebi da pravo da tumačimo pravo mimo Ustavnog suda, to svakako nije doprinos demokratskom životu Crne Gore, već prilog nepoštovanju institucija i neredu. Vesna Medenica je imala potvrdu da ima pravo na taj mandat, kada je došlo do određenog neslaganja, ona se povukla sa pozicije i to pitanje je sada pase”, dodao je Đukanović.

Pravosuđe će pod uticajem politike biti dok god imamo neodgovorne u vlasti

Odgovarajući na pitanje do kada će pravosuđe biti pod uticajem politike, Đukanović je kazao da će to trajati dokle god imamo “neodgovorno postupanje ljudi iz crnogorske državne politike – posebno tok takvi čine parlamentarnu većinu i vlast”.

”Vjerujem da smo posljednje dvije godine u takvoj fazi političkog života. Ustav CG je 2013. promijenjen amandmanima kojima je  ustanovljena obaveza da se sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom, i tada sam bio skeptičan prema toj ideji – upravo polazeći od pretpostavke duboke političke podijeljenosti crnogorskog društva, koja nije ovovremena. Znajući da su korijeni tih podjela istorijski stari, znao sam da će nam trebati jako puno vremena da te podjele prevaziđemo, a da u međuvremenu Ustavni sud mora živjeti, da mora biti popunjavan dvotrećinskom podrškom u parlamentu”, kazao je Đukanović.

On je rekao da se odlično sjeća izbora sudija Ustavnog suda, te da su u Ustavni sud dolazili najrenomiraniji crnogorski pravnici.

”To su bile sudije viših sudova i profesori ustavnog prava ili nekih srodnih pravnih specijalističkih nauka. Sa uvođenjem ovog pravila o nužnoj dvotrećinskoj većini za izbor sudija mi smo politizovali tu proceduru. Kada je potrebno da izaberete sudije sa dvotrećinskom većinom parlamentaraca, tada dolazite u poziciju da, ukoliko želite da vaš prijedlog za par referentnih ličnosti za sudije Ustavnog suda bude prihvaćeno, da odmah imate ispostavljen zahtjev, ispostavljeno očekivanje neke parlamentarne partije čija vam podrška treba da i oni imaju svog kandidata. Tako da zapravo u najboljoj želji da se kroz dvotrećinsku podršku za izbor sudija Ustavnog suda postupak učini dodatno demokratičnim, mi smo ga zapravo učinili dodatno politizovanim i učinili smo njegov ishod zavisnim od političke volje parlamentarnih partija”, rekao je Đukanović.

Konsultacije oko mandatara

U osvrtu na konsultacije sa predstavnicima političkih partija u vezi predloga kandidata za mandatara, Đukanović navodi da ih nije morao sve pozivati.

”Prije svega da podsjetimo da je tim povodom parlament, odnosno parlamentarna većina, donio određene zaključke, uputio inicijativu Ustavnom sudu i nema nikakve sumnje da će Ustavni sud, tada kada bude konstituisan o tome zauzeti svoj stav, kojeg ću bespogovorno poštovati. Želim samo da vam kažem da kod mene zaista nije bilo nikakve skrivene namjere, nikakve tendencioznosti. Postupao sam onako kako sam postupao u svakom prethodnom slučaju. Dakle, podsjetiću Vas da sam tokom ovog mandata parlamenta dao dva mandata – jedan ranijem premijeru Krivokapiću, drugi aktuelnom premijeru Abazoviću, koji je još uvijek na čelu Vlade u tehničkom mandatu. Dakle, kada sam pozivao predstavnike parlamentarnih partija na konsultacije, vodio sam se principom da to bude racionalno…”, rekao je Đukanović.

On se dalje osvrnuo na tu situaciju.

”Ako ja pozovem Demokratski front, na čijoj se listi nalazili većina od onih koji sada prigovaraju, i ako Demokratski front kaže da nema potrebe za konsultacijom, da oni upravo rade na stvaranju one većine koja će podržati mandatara, i da će mi do posljednjeg dana, dakle 30 dana je taj ustavni rok za predlaganje kandidata, dostaviti prema njihovom obećanju, prema njihovom dopisu, sadržaj njihovog dopisa, potpise 41 poslanika kao garanciju da oni stoje iza njihovog kandidata za mandatara, onda zaista je besmisleno sada da ja, da kažem, trijebim unutar Demokratskog fonta, pa tražim nekoga ko bi se eventualno odazvao tom razgovoru. Ne, shvatam to da Demokratski front nema potrebu za konsultacijom, da će mi dostaviti svoj predlog koji će biti potpisan od strane 41 poslanika i podrazumijevajuće da ću ja tog kandidata predložiti za mandatara za sastav Vlade. To se nije dogodilo. E sada se pokušavaju pronaći razlozi zbog kojih bi se osporila ustavnost postupanje predsjednika. Mislim da tu nema nikakvog prekršaja Ustava, ali kao što sam kazao, smatram legitimnom inicijativu parlamenta i što se mene tiče ono što zaključi Ustavni sud, to će biti neprikosnoveno”, kazao je Đukanović.

Rekao je da nije na konsultacije morao pozvati Demos i Radničku partiju, jer, kako je kazao, nije ih pozivao ni u prethodnim konsultacijama.

On je poručio da do kvoruma mogu doći veoma brzo, ako zaista postoji politička volja, i ako imaju iste ciljeve.

”Ako želimo da Crna Gora bude funkcionalna i da nastavi evropskim putem. Onda do tog dogovora možemo veoma brzo doći”, poručio je Đukanović.

Put ka EU

Đukanović je naveo da misli da su evropska vrata otvorena i da će Evropa nastaviti sa politikom proširenja.

”Rusija je 24. februara napala Ukrajinu. Do tada smo bili jako kritični prema Evropskoj uniji i njenoj politici proširenja. Stalno smo prigovarali da je EU zaboravila na politiku proširenja, da je nažalost zastala u najosjetljivijem regionu. Zapadni Balkan je tradicionalno meki trbuh Evrope, preko kojeg neprijatelji Evrope ugrožavaju evropsku bezbjednost u cjelini, da to nije geopolitički pametno, i da treba nastaviti sa proširenjem i integrisati države Zapadnog Balkana. Da kažem, te poruke nijesu nailazile na tako zadovoljavajući prijem kod evropske javnosti. Međutim, nakon 24. februara, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, Evropa se trgnula. I Evropa je tada otvorila vrata i kazala da sada moramo da nastavimo sa politikom proširenja, moramo da zaokružimo proces ujedinjenja Evrope, i tu se ukazala ogromna šansa za Crnu Goru. Crna Gora je bila najpogodniji primjer da Evropa pokaže da je politika proširenja živa. Zašto? Crna Gora je država koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja. Mislim da sam Vam u jednom od prethodnih naših razgovora kazao da smatram da je najmanje tri godine ispred prve sljedeće države u pogledu ispunjavanja uslova iz pregovaračkog procesa – kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, sve je upućivalo na zaključak da imamo idealnu priliku da Crna Gora u relativno kratkom roku postane članica Evropske unije.

”Umjesto toga, aktuelna vlada je napustila evropsku agendu, napustila dogovor, opredijelila se da rješava neka pitanja koja se nimalo ne tiču evropske budućnosti. To su pitanja iz duboke istorije Crne Gore, koja treba da budu riješena, podržavali smo i potpisivanje ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, samo smo kazali da to mora da se uradi dovoljno inkluzivno, dovoljno transparentno, dakle u odnosu na sporna pitanja moraju se uključiti institucije – kada je upitanju preambula, Istorijski institut Crne Gore, kada je u pitanju sumnja da se normativnim dijelom krši Ustav Crne Gore – Pravni fakultet Crne Gore. Dakle međutim sve je to ignorisano, dakle željelo se učiniti nešto zakulisno i učinilo se na štetu države Crne Gore. Ali rekao bih najveća šteta je što Crna Gora nije iskoristila momentum koji sam prethodno opisao”, rekao je Đukanović.

Kako je dodao, entuzijazam na strani Evropske unije nije onakav kakav je bio neposredno poslije 24. februara.

”Ne mogu reći da su vrata zatvorena. Ne, mislim da su vrata otvorena, mislim da će Evropa nastaviti sa politikom ujedinjenja, ali nisam siguran da nakon što smo iznevjerili njihova očekivanja, da ćemo svoj evropski interes staviti ispred svojih drugih državnih interesa, nijesam siguran da kod njih danas više postoji toliko entuzijazma da guraju Crnu Goru kroz vrata za članstvo u Evropskoj uniji. Dakle, evo ovo sam želio da podsjetim javnost, dakle ovaj promijenjeni narativ Evropske unije je posljedica saznanja da u Crnoj Gori nijesu dobili očekivani odgovor i očekivanu kooperativnost prethodnih mjeseci da se obnovi partnerstvo koje će u dogledno vrijeme rezultirati članstvom Crne Gore Evropskoj uniji”, istakao je predsjednik države.

Đukanović je poručio da će apsolutno poštovati sve evropske institucije jer ih smatra partnerskim institucijama.

”I znam da se mimo tog partnerstva ne može ostvariti strateški državni cilj Crne Gore. Želim da vas podsjetim da ovo nije samo ispiranje usta, nego znate da tokom čitavog perioda, a taj period mog trajanja na vlasti, posebno tokom perioda našeg razvijenog institucionalnog partnerstva sa Evropskom unijom, nije se dogodilo da je Crna Gora ignorisala bilo koju preporuku Venecijanske komisije, nije se dogodilo da smo ušli u bilo kakvu avanturu promjene Ustava ili nekih ključnih zakona, a da ih ne konsultujemo, i posebno nije se nikada zanemarila obaveza usaglašavanja sa evropskim akijem”, rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, svaki zakon koji je donošen u vrijeme trajanja prethodne vlasti je prolazio obaveznu konsultaciju sa nadležnim institucijama Evropske unije.

Kako je kazao, ponekad je to znalo da traje po pola godine.

”Čekali smo da dobijemo ocjenu da je to u saglasnosti sa evropskom pravnom tekovinom, jer ne možete ići ka Evropskoj uniji ako prethodno svoj ustavno-pravni sistem nijeste usaglasili sa evropskim”, rekao je Đukanović.

“Neracionalno svako malo mijenjati Zakon o Vladi”

Na pitanje o Zakonu o Vladi, Đukanović je rekao da se on oslanjao na mišljenje pravnika, koji su zastupali stav da to pitanje treba riješiti podzakonskim aktom.

“Neracionalno je svako malo mijenjati Zakon o Vladi. Danas se pojavljuju suprotna tumačenja, koja su rezultat krize u kojoj se nalazimo i želi se sugerisati da je problem što nemamo Zakon o Vladi”, dodao je on.

Istakao je i da je propuštena prilika da se izabere nova Vlada, te da je jedino ustavno rješenje da sebi skrate mandat, da se vrati građanima i da se ide u nove parlamentarne izbore.

“Open Balkan – nova veleizdaja”

Đukanović je ocijenio da bi uvođenje Crne Gore u Open Balkan bilo ”ravno novoj veleizdaji”.

“U trenutku kada je Vlada usvojila Temljni ugovor, to je bila legitimna Vlada. Uputio sam prigovor, vjerujem da je to bila zakulisna rabota, u korist nekih centara van Crne Gore, da je to činio premijer i da je htio to da uradi bez uključivanja stručne i laičke javnosti”, rekao je on i dodao da bi danas uvođenje u Open Balkan bilo “neodgovorno i providno, slugansko u interesu nekih država, a protivno interesima Crne Gore”.

“Po meni, to bi direktno vodilo pred sud. Ako ne vjerujemo da će ova zemlja prije ili kasnije biti pravno urađena, onda ne treba ni da živimo ovdje, a ne da se bavimo ovim poslovima. Avantura iod strane Vlade koja je izgubila opovjerenje sa pokušajem uvođenje u Open Blakan bila ravna novoj veleizdaji”, dodao je.

Istakao je i da je Open Balkan lansiran od ljudi koji su izgubili povjerenje u realnost evropske perspektive za njihove zemlje, prije svega Srbije, Albanije, pa Sjeverne Makedonije.

“Inicijativa je samim tim hendikepirana u odnosu na Berlinski proces. Ta inicijtiva nas ne priprema za život u EU, podrazmijeva saradnju po balkanskim standardima, ja smatram da nam to ne treba. I ne mislim da Crna Gora treba da se pridruži onima koji su izgubili povjerenje u evropsku perspektivu”, ocijenio je predsjednik Crne Gore.

Ne možemo dozvoliti da ostanemo beskućnici bez države

Đukanović je istakao da jedino ovdje postoji djelovanje Srpske pravoslavne crkve, koja od prvog trena ne prihvata Crnu Goru kao nezavisnu državu i Crnogorce kao nacionalni entitet.

”Ako pristanemo pod bilo kojim objašnjenjem na takvo nešto, plašim se da ćemo zažaliti u nekom trenutku u budućnosti, jer nam se upravo to može dogoditi – da ostanemo nomadi, beskućnici, bez države, da ostanemo, jer smo ostajali bez svog identiteta, u ne tako davnoj prošlosti. Ja mislim da se protiv toga moramo boriti. Naravno, uvijek strogo vodeći računa da su pitanja državne politike jedno, da su pitanja unutrašnjeg uređenja i djelovanja crkve drugo, da se podrazumijeva autonomija crkve, ali da se mora podrazumijevati i da crkva nema pravo da djeluje na štetu države u kojoj vrši službu”, naglasio je Đukanović.

Unutarstranački izbori

Na pitanje do kada ćete biti na političkoj sceni kao lider Demokratske partije socijalista, Đukanović je rekao da pametni ljudi ne obavještavaju svoje konkurente u svojim planovima prije vremena.

Međutim, ističe da će brzo na dnevnom redu biti pitanje kandidata za predsjedničke izbore i unutarstranački izbori.

– Doći će trenutak i on nije daleko kada ćemo opredijeliti svog kandidata za predsjedničke izbore. To može biti svako. U završnoj smo fazi pripreme za unutarstranačke izbore. Jako smo ozbiljno radili u prethodnom periodu, napravili ozbiljnu reevidenciju članstva jer želimo da neposrednim glasanjem evidentiranih članova biramo rukovodstvo Demokratske partije socijalista. Tako da će i jedna i druga stvar biti veoma brzo na dnevnom redu i kada se za to stvore uslovi, obavijestiću javnost. Mislim da sada ne bih učinio uslugu politici koju zastupam kada bih trčao sa prijevremenim objašnjenjem – poručio je Đukanović.

O protestima

Govoreći o protestima koji se organizuju protiv rušenja ustavnog poretka države, Đukanović je naglasio da kada se dogodi to što se dogodilo, kada se dogodi da parlament  zakonom mijenja Ustav, kada se upusti u takvu avanturu, onda ne preostaje drugo, do da pokušate da kroz neke, svakako, mirne demokratske proteste skrenete pažnju institucijama da moraju biti odgovorne i da moraju biti zaštitnici Ustava.

“Tako vidim motivaciju onih koji učestvuju na protestima. Zadovoljstvo mi je da vidim da to rade mirno, demokratski, da Crna Gora i kroz tu formu političkog života pokazuje jedan novi nivo demokratske kulture i vjerujem da će to trajati sve dotle dok ne dobijemo valjan odgovor od strane institucija, u ovom slučaju od crnogorskog parlamenta”, rekao je Đukanović.

Podsjetio je da je dao podršku protestima i da je objasnio zašto je to uradio. Kazao je da je podržao proteste koji traže poštovanje Ustava.

“Može se shvatiti da stajem na jednu stranu, ali moramo razjasniti koja je to strana. Dakle oni koji me kritikuju kažu vi stajete na stranu interesa DPS-a. Ne, ja sam podržao proteste koji traže poštovanje Ustava. Ja sam na toj strani. Na drugoj strani su oni koji podržavaju rušenje Ustava, jer žele rušenje ove zemlje”, kazao je Đukanović.

Podržao je i proteste na Cetinju i opet bi, kaže Đukanović, to uradio.

“Na Cetinju bih vrlo svjesno, vjerujte mi, nimalo nepromišljeno, da se danas dogodi takva situacija, nadajmo se da neće, opet bih bio tamo. Jer ja mislim da treba stati na stranu onih koji ne dozvoljavaju ponižavanje Crne Gore i Crnogoraca. Ko god da pokuša ponižavati Crnu Goru i Crnogorce, sveta obaveza predsjednika je da se tome usprotivi. Dakle, mi smo imali djelovanje Srpske pravoslavne crkve, imamo ga i dalje, nažalost, dakle, koja kaže da je problematičan državni identitet Crne Gore, a posebno da je problematičan nacionalni, kulturni i vjerski identitet Crnogoraca. Ako pristajete na to i ako smatrate da nakon toga treba, kao da se ništa nije dogodilo, dozvoliti da se činom ustoličenja mitropolita, protivno volji građana Prijestonice, i protivno volji značajnog broja građana Crne Gore, dakle nastavi sa ponižavanjem, ja ne mislim da bi predsjednik Crne Gore tada bio na pravoj strani. Mislim da bi takođe trpio prigovor da je na jednoj strani, ali bi tada bio na pogrešnoj strani. Ja smatram da predsjednik mora da bude na strani poštovanja Ustava i zaštite državnog i nacionalnog dostojanstva Crne Gore i svakog građanina Crne Gore“, kazao je Đukanović.

O kandidaturi na predsjedničkim izborima

Na pitanje da li će se kandidovati za predsjednika Crne Gore, te do kada će biti na političkoj sceni kao lider DPS, Đukanović je jasan.

“Ja mislim da pametni ljudi ne obavještavaju svoje konkurente o svojim planovima. Doći će trenutak i on nije daleko kada ćemo opredijeliti svog kandidata za predsjedničke izbore”, naglasio je Đukanović.

Nije htio konkretno da odgovorio da li bi to mogao da bude on.

“Kako kažu, svaki punoljetni građanin Crne Gore, uračunljiv prethodno. A drugo, rekao sam Vam da smo negdje u završnoj fazi pripreme za unutarstranačke izbore. Jako smo ozbiljno radili u prethodnom periodu, napravili ozbiljnu reevidenciju članstva jer želimo da neposrednim glasanjem evidentiranih članova biramo rukovodstvo Demokratske partije socijalista. Tako da će i jedna i druga stvar biti veoma brzo na dnevnom redu i kada se za to stvore uslovi, obavijestiću javnost. Mislim da sada ne bih učinio uslugu politici koju zastupam, ne sebi lično, politici koju zastupam kada bih sada trčao sa prijevremenim objašnjenjem“, istakao je Đukanović.

“Ne bi mi bilo dosadno bez politike”

Na pitanje čime bi se bavio u nastavku života ukoliko bi iz nekog razloga prestao da se bavi politikom, Đukanović je rekao da mnogo žellja nije uspio da ispuni sebi, porodici i prijateljima.

”Mnogo afiniteta imam, od sporta pa do razne literature, do raznih kulturnih sadržaja kojima bih se sa zadovoljstvom prepustio, tako da se ne bih nimalo osjećao prikraćenim, i ne bi mi nimalo bilo dosadno. Naprotiv, čini mi se da koliko god mi je vremena još ostalo neće biti dovoljno da postignem sve ono što bih želio. Ovdje treba da se sada usredsredimo da povučemo najbolje poteze da Crnoj Gori bude dobro, tada kada dođemo do formule nove funkcionalnosti, ekonomske održivosti, višeg nivoa vladavine prava, otvorenog puta kretanja Crne Gore ka evropskom cilju, mislim da su ispunjene glavne obaveze, a onda svi imamo, rekao bih, više nego jasno moralno pravo da se posvetimo svojim afinitetima”, zaključio je Đukanović.