Kompanija North Star koja je namjeravala da razvija projekat na Luštici obavijestila je Vladu o predlogu za raskid ugovora o zakupu zemljišta. Ta firma je namjeravala da gradi ekskluzivno turističko naselje u okviru kojeg bi bio i poznati hotelski brend Ritz Karlton. Umjesto investicija i radnih mjesta – novi problem za Vladu koja u posljednje dvije godine ima velike probleme u realizaciji značajnih projekata.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović na samom početku sjednice obavijestio je javnost da je dostavljeno obavještenje o raskidu ugovora
Ministarstvu finansija je 22. jula dostavljen dopis kompanije North Star koji je obavijestio Vladu o raskidu ugovora o zakupu zemljišta.
”Oni su negdje najavili da su se obraćali tokom 2021. godine u više navrata, bivšoj administraciji koja ih nije udostojila sastanka kako bi razgovarali o problemima koji postoje u realizaciji projekta. Negdje su nakon više navrata imali sastanke, naravno da Vlada o tim sastancima nije obaviještena. Primili smo ovo obavještenje koje je došlo bez prethodne najave”, kazao je on.
Radi se o projektu gradnje na Luštici, hotela Ris Karlton.
”Imajući u vidu aspekte ugovora mi smo napravili istog momenta tim i dali smo odgovor 12. avgusta gdje smo pozvali prdstavnike i vlasnike North Stara da se u direktnom dogovoru vidi šta su problemi i da se eventualno pokuša naći rješenje u korist nacionalnih interesa, interesa turizma i interesa investitora”, kazao je Damjanović.
Kako je kazao razmijenjeno je više dopisa sa investitorima, oni traže da se dalji razgovori održe van Crne Gore, dok naši resori insistiraju da se nastavak razgovora obavi u našoj zemlji.
”Ako pregovori ne uspiju, a ja se nadam da će uspjeti na dobrobit Crne Gore i investitora mi ćemo naći način da kao Vlada zaštitimo naše interese za razliku od svih drugih koji su uzrokovali da do ovog postupka dođe”, kazao je on.
Nijesu brinuli o nacionalnim interesima
Premijer je kazao da investitor odlazi jer je neko radio loše ugovore sa njima.
”Što je neko išao u takav projekat za takvim zahtjevima to je pitanje za neke druge. Mi ćemo pokušati da riješimo probleme a cilj je da se ta investicija realizuje. Radi se o ogromnoj investiciji za takve prilike koji bi drastično poboljšao turističku ponudu Crne Gore. Mi ćemo pokušati da damo garancije da će se na neki način ispuniti data obećanja. Infrastruktura nije završena, jedan dio je započet, radi se na ubrzanju. Međutim, sasvim je logično da ako neko ne može da za šest godina uradi ono što je obećao, odna je rezigniranost investitora očekivana”, kazao je Abazović.
On tvrdi da oni koji su radili ugovor nisu razmišljali o nacionalnim interesima niti o tome da pomognu investitorima.
”Sve se radilo na mufte, pa je to došlo na naplatu. Ali ovo nije jedini problem koji smo naslijedili i podržavam direktnu komunikaciju. Većina investitora traži minimalno uvažavanje koje je izostalo u prethodnom periodu”, kazao je Abazović.
Ušteda na zakupnine preko 900.000 eura
Abazović je kazao da je održan sastanak oko saobraćajne infrastrukture.
”Preko 900 hiljada eura je ušteda godišnje na zakupninu za državne organe. Sa još jednim potezom koji treba da se desi doći će do milion. To je ušteda na godišnji zakup prostora koji koriste državni organi. Za pet godina uštedite jednu dobru bolnicu. Za godinu, jednu školu ili jedan odličan vrtić. Ide se dalje sa uštedama i ja se nadam da će svi koristiti taj primjer”, kazao je Abazović.
Vlada Crne Gore je bez rasprave usvojila Predlog odluke o upućivanju zaposlenih u Ministarstvu odbrane u NATO Savjetodavni tim za vezu u Republici Kosovo, te o Predlog uodluke o utvrđivanju visine novčane naknade za ta lica. Takođe usvojena je i Informacija u vezi sa potpisivanjem nota o pristupanju Ministarstva vanjskih poslova Islanda Memorandumu o razumijevanju u vezi sa funkcionalnim odnosom u NATO Centru izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu, odnosno Memorandumu o razumijevanju u vezi sa osnivanjem, upravljanjem i radom NATO Centra izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu sa predlogom nota o pristupanju.
Bez rasprave usvojene su i informacije o kalendaru predsjedavanja Crne Gore Procesu saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u periodu od 1. jula 2022. do 30. juna 2023. godine, kao i Informacija o nadoknadi sredstava opštinama po osnovu smanjenja prihoda po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, prireza porezu na dohodak fizičkih lica i Egalizacionog fonda za jun i jul 2022. godine iz sredstava Tekuće budžetske rezerve.
Na Vladi se raspravljalo i o Informacija o davanju saglasnosti Vlade Crne Gore za osnivanje fondova solidarnosti Ukrajini, Moldaviji, Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj za potrebe troškova operativnih zaposlenih u pružaocima usluga u vazdušnoj plovidbi u 2022. godini.
”Ovo za Crnu Goru ne predstavlja nikakav finansijski izdatak. Prvi fond koji se tiče Ukrajine i Moldavije potpuno je finansiran iz eurokontrola, ovaj drugi finansira SMAC koji je zajedničko preduzeće Srbije i Crne Gore gdje mi imamo 17 procenata učešća što znači da godišnja izdvajanja ne prelaze pet do šest hiljada eura”, saopšteno je sa Vlade.
Odložiti početak realizacije programa stručnog osposobljavanja
Vlada je raspravljala i o informaciji o realizaciji Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem za 2022/2023. godinu u kontekstu sajber napada na informatičku infrastrukturu.
Kako su kazali iz Ministarstva prosvjete čitav proces se odvija onlajn i to u šest faza. Oni su poručili da naporno rade da sistem što prije profunkcioniše ali da je neophodno da se početak realizacije programa odloži.
”Neophodno je da se početak realizacije programa odloži do trenutka uspostavljanja bezbjednog informatičkog okruženja kako bi prijave i poslodavaca i korisnika mogle da se odvijaju bezbjedno i nesmetano”, saopštili su predstavnici Ministarstva prosvjete.
”Ovakve sajber napade nijedna zemlja nije doživjela”
Ministar javne uprave, Maraš Dukaj kazao je da se neprestano radimo da sistem što prije profunkcioniše.
”Nadam se da ćemo u toku dana imati određene servise. Sve radimo u skladu sa sugestijama naših partnera iz FBI, Francuske, a narednih dana i iz Velike Britanije – rekao je on.
Dukaj je istakao da su svjesni da određene adrese, pojedinci i mediji, vrše pritisak, ali da svi moraju znati da je napad veoma ozbiljan.
”Javnost će biti obaviještena kojih je razmjera bio. Ovo nikad nijedna zemlja nije doživjela, koštalo je na milione eura i iza njega stoji kriminalna grupa “Cuba ransomware”. I prije napada smo preduzeli neke korake koji se tiču sajber bezbjednosti. Radimo na zakonu koji će podrazumijevati Agenciju za sajber bezbjednost koja će zamijeniti CIRT. Kao ozbiljna zemlja moramo imati sistem odbrane 24/7. Nadam se da ćemo uskoro uspostaviti mrežu koja će biti bezbjedna na nivou čitave državne uprave”, poručio je Dukaj.
Luka nautičkog turizma u Kotoru
Vlada je na današnjoj sjedinici usvojila i Informaciju o realizaciji javnog oglasa za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko – građevinskog kamena ležišta „Bušnje”, opština Pljevlja sa Predlogom o odluke o dodjeli koncesije i Predlogom ugovora o koncesiji.
Razgovarajući o Predlogu plana davanja koncesija za luke od lokalnog značaja za 2022. godinu, ministarka Ana Đurović – Novaković kazala je da je predlogom plana planirana i luka Risan u Opštini Kotor.
”Luka je prepoznata kao luka nautičkog turizma i izgradnja marine sa pratećim sadržajima je u skladu sa strateškim opredjeljenjima države i u funkciji ubrzanja privrednog razvoja što je predstavljalo ključno opredjeljenje za pokretanje postupka dodjele koncesije. Prilikom izgradnje potencijalne marine zbog određenih ekoloških ograničenja potreban je krajnji oprez i o tome ćemo voditi računa”, kazala je ona. Đurović – Novaković je kazala da su saglasni sa dodjelom koncesije.
Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić kazao je da je na toj lokaciji jedan čitav podmorni grad i vjerovatno najveće podvodno nalazište u Cnroj Gori.
”Potonuli Risan, prijestonica kraljice Tute. On se vidi golim okom. Nemamo dio elaborata koji se tiče toga. Kada mi donesemo odluku oni se pokriju našom odlukom i oni su na slobodnom prostoru ugovaranja. Nemamo dovoljno elemenata za odluku, jer kada pokrenemo proces nismo više u njegovoj kontroli”, kazao je Krivokapić.
Kako je dodao to područje je u zaštiti UNESCO-a.
”Projekat je dobio podršku na raspravama bivše vlasti. Mi u suštini ne gubimo ništa ako odložimo odluku dok ne dobijemo taj elaborat”, ponovio je on.
Abazović je kazao da se ovakve luke ne rade kao prije 30-40 godina.
”Sada se pogotovo u zalivima i rijekama, rade montažne luke. Vrlo lako se mogu postaviti i maći. To je toliko jednostavno da to ljudi i privatno rade”, kazao je on.
Kako je dodao u prethodnom periodu je luka imala drugi kontekst.
”Postoje osnovne sumnje da je služila za neke kriminalne aktivnosti, tako da za sve treba obratiti pažnju. Nadam se da će luka u Risnu služiti nekoj drugoj svrsi a glavno je da se iskoriste tsvi potencijali”, kazao je on.
Eksploataciju šljunka ne možemo da zaustavimo, oko KAP-a scene apokalipse
Razgovarajući o godišnjem planu rada za 2022. godinu DOO ,,Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Budva, Abazović je kazao da je ova kompanija prije samo par godina mogla da isporuči preko 2.000 litara u sekundi.
”Sada je to palo na 250 sa tendencijom daljeg pada. Eksploatacija šljunka je sigurno jedan od značajnijih faktora zašto se to dešava. Eksploataciju nikako ne možemo da suzbijemo, makar u mjeri u kojoj želimo. Zakonske procedure koje pokušava da iskoristi i Ministarstvo poljoprivrede i UP i državno tužilaštvo je galimatijas u kojem i kada zaustave kamion sa šljunkom policajac ne može ništa da mu kaže jer on kaže da šljunak iznosi sa svog privatnog imanja. Problem je što se ne zateknu u samom činu utovara zbog raznih dojava koje dobijaju. Scene apokalipse su oko KAP-a, to može da potvrdi svako ko je gledao dronom”, kazao je Abazović.
Kako je dodao, ogroman materijal koji se iz rijeka vadi se nalazi u blizini KIPS-a.
”Tamo se nalazi stovarište druge kompanije i tu ćete naći korita mnogih crnogorskih rijeka. Svako može to da ode i da vidi. To su nepregledne dine šljunka koji je iznesen iz rijeka. Ne optužujem ne kritikujem, ne znam da li oni imaju papire za to, neka to vide institucije sistema”, kazao je Abazović.
Abazović smatra da bi takva djela trebala da se kvalifikuju kao uništavanje životne sredine.
”Ja ne znam kako neko ne vidi da se radi o krivičnom djelu uništavanja životne sredine, a za to djelo idu višegodišnje zatvorske kazne. Ako ljudi ne budu kvalifikovali djela nego kroz sitne kazne platiti to što su uradili ja ne znam kako će se zaštiti crnogorske rijeke i kako će regionalni vodovod imati vodu”, kazao je Abazović.
Ministar vanjskih poslova, Ranko Krivokapić rekao je da je ovo vitalno pitanje za građane.
”Ovo traži vanredne mjere zaštite vodoizvorišta, jer živimo u zemlji čiji se dobar dio zove kameno more. Naravno, lakše je vadiiti iz rijeke, nego rabijati kamen. Ali rijeke će uskoro biti veće blago od nafte. Uskoro moramo donijeti mjere hitne eksproprijacije zemljišta oko izvorišta Bolje sestre. Radi se o prioritetnoj obavezi ove vlade. Bavimo se tim na posebnoj sjednici što prije”, poručio je Krivokapić.
Ministar zdravlja, Dragoslav Šćekić rekao je da se mora hitno reagovati i da zbog nekih djela mora biti i hapšenja.
”Ovo je nasilje nad državom. Ona ne smije više da pokazuje nemoć prema takvim subjektima. Ovo je momenat kad moramo odlučiti. Moratorijum postoji, moramo imati i posljedice za njegovo kršenje. Moramo donijeti zaključke po kojima mora da se postupi, počevši od inpektora pa do Uprave policije. Nije problem samo do jednog elementa”, smatra Šćekić.
Vlada je saglasna da se eksploataciji šljunka mora stati na kraj.