U gotovo svim izbornim ciklusima, rad izborne administracije je obilježilo donošenje selektivnih i zakonski veoma upitnih odluka, sve u cilju ostvarivanja prednosti za pojedine kandidate/kinje. Mandati DIK su mahom bili obilježeni donošenjem kontroverznih i politički motivisanih odluka, koje su osim javnih kritika znale zavrijediti i krivične prijave i one koje su rušene na Ustavnom sudu, saopšteno je iz CDT-a.
“Iskustvo u praćenju rada izborne administracije u prethodnih deset godina nam govori da ovaj način ponašanja većine članova/ica izborne administracije nije izuzetak, nego pravilo, i da se to uvijek ponavljalo kad je bio u pitanju interes pojedinih političkih struktura koje imaju većinu u DIK ili opštinskim izbornim komisijama (OIK). Donošenje ovih odluka, u posljednja dva izborna ciklusa, obilježilo je preglasavanje profesionalnih članova/ica DIK od strane onih koje postavljaju političke partije”, navode u CDT-u.
Iz CDT-a poručuju da DIK treba da bude sastavljena od članova/ica koji zadovoljavaju strogo postavljene uslove stručnosti i političke nepristrasnosti.
“Broj članova/ica treba značajno redukovati – smatramo da je dovoljno pet članova/ica stalnog sastava (uključujući i predsjednika/cu) uz odgovarajuću tehničku službu, koja će biti sistematizovana na osnovu stvarnih potreba institucije. Manji broj članova/ ica rezultiraće efikasnijim raspravama i donošenjem odluka. Neparan broj članova/ica garantuje da se odluke mogu donositi prostom većinom, te da nije potrebno dodjeljivati „zlatni glas“ predsjedniku/ci”, smatraju u CDT-u.
Naglašavaju da široku predstavljenost treba omogućiti u periodu izborne kampanje, kroz prošireni sastav DIK koji bi činili predstavnici/e partija kandidata i predstavnici/e NVO akreditovanih za posmatranje izbora. Oni bi, kako kažu u CDT-u, učestvovali u radu i raspravama, ali bez prava glasa.
CDT dodaje da na isti način treba sastaviti i OIK, samo što je za njih dovoljno da imaju i tri do pet članova/ica.
“Posebno važno je pitanje centralizacije izborne administracije, kako bi se omogućilo DIK da se stara o zakonitom sprovođenju izbora i jedinstvenoj primjeni zakona. To nije moguće u trenutnoj situaciju u kojoj OIK odgovaraju lokalnim skupštinama koje su ih birale, i nema načina da ih DIK spriječi u nezakonitom ili nepravilnom postupanju. Depolitizaciju biračkih odbora (BO) treba sprovoditi sa dodatnom dozom opreza, naročito na prvim izborima koji bi se dogodili nakon usvajanja reformisanih zakona i promjene načina rada izborne administracije. Članove/ice BO treba birati od onih kandidata/kinja koji su prethodno, nakon završene obuke, dobili odgovarajući sertifikat od strane DIK”, zaključuju u CDT-u.