Podaci o ukupnom broju popisanih lica koje je Uprava za statistiku (Monstat) saopštila 29. decembra i oni koji su objavljeni danas razlikuju se za više od 40.000 i postavlja se pitanje da li je moguće da je za jedan dan popisan toliki broj lica, poručeno je iz CDT-ovog podkasta „Akcija“.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, kazao je da je najvažniji od podataka koje je na predstavljanju preliminarnih rezultata popisa iznio Monstat broj popisanih i koliko građana/ki živi u Crnoj Gori.
„Direktor Monstata je u dnevniku Javnog servisa 29.12. rekao da je do tog momenta popisano 632.000 stanovnika, a danas na presu kaže da je 673.000. Ispada da je za jedan dan popisano 40 i više hiljada ljudi i to je nešto što mi je bilo znakovito. Kako je to uopšte moguće?“, rekao je Koprivica.
Izvršna direktorka Društva statističara i demografa (DSD) i nekadašnja direktorka Monstata Gordana Radojević, podsjetila je da se kroz podatke koje je objavljivao skupštinski Odbor za praćenje sprovođenja popisa mogla pratiti dinamika popisivanja.
„Možemo vidjeti dinamiku popisivanja od 10. 12. do 28.12. Taj posljednji podatak, od posljednjeg dana govori da je bilo popisano 627.340 stanovnika. Dan nakon toga taj broj je bio 632.083 lica ili popunjena popisna obrasca. Da li je moguće u jednom danu popisati 40.000 u ovim uslovima – nije, zato što su popisne komisije svoj posao de facto završile 28.12. a za ta dva posljednja dana popisa bili su neki izuzetni slučajevi – stanovnici koji su bili odsutni, koji nisu bili za vrijeme popisa tu. Uglavnom, to su bila popisivanja na poziv kada su popisivači bili dužni obići građane koji su ih zvali u jedinici stanovanja. To nije realno, postoji mogućnost da možda podaci koje je izvještavao skupštinski odbor nisu bili tačni i pravovremeni, ali to ćemo vidjeti“ , rekla je Radojević.
Koprivica je apelovao na Odbor za praćenje sprovođenja popisa da se sastane i do najsitnijih detalja objasni ovu razliku.
„Taj odbor je u prvoj fazi dobro odradio posao, povećao transparentnost, ljudi su sarađivali i razmjenjivali podatke, i zbog toga smatramo da je njihova dužnost da ovo do najsitnijih detalja objasne“, rekao je Koprivica.
Radojević je, objašnjavajući podatke koje je Monstat danas objavio, pojasnila da su ukupno popisano stanovništvo svi oni koji su se u trenutku popisa našli na teritoriji Crne Gore.
„To mogu biti državljani koji žive u Crnoj Gori, koji su privremeno odsutni i tako dalje, to je najšira grupa popisanog stanovništva“, kazala je ona.
Ukupno stanovništvo ili stanovništvo koje živi u Crnoj Gori, objasnila je Radojević, je mnogo uža kategorija.
„Ona sadrži samo ona lica koja uobičajeno provode vrijeme u Crnoj Gori bez obzira na njihovo državljanstvo. Da li imate državljanstvo ili prebivalište to nije relevantan kriterijum za statističko određivanje ukupne populacije, svako ko se našao tokom popisa i dao podatak da živi 12 mjeseci u Crnoj Gori, ili kraće i iskazao namjeru da tu živi čini ovo ukupno stanovništvo“, objasnila je Radojević.
Konačni rezultati će vjerovatno biti niži
Upitana da li se preliminarni i konačni rezultati mogu razlikovati, Radojević je ukazala da je Monstat iznio podatke koji su prošli sveobuhvatnu kontrolu, a koji su generisani na nivou komisija, od strane popisivača i njihovih instruktora.
„I Monstat je, pretpostavljamo, napravio tačan zbir podataka sa terena. Konačni i preliminarni mogu da se razlikuju i nije dobro da to bude značajna razlika, te razlike su od jedan do dva odsto. Oni mogu biti različiti iz više razloga, duple popisnice, da se neko ko živi van Crne Gore popisao kao stanovnik Crne Gore a ne kao dijaspora… Možemo očekivati da konačni rezultati budu niži od preliminarnih“, rekla je ona.
Crna Gora postala imigraciono područje
Preliminarni rezultati, dodala je, jesu u skladu sa očekivanjima. „Imajući u vidu posljednju aktuelnu migraciju koja se desila, priliv stanovništva i broj stranaca koji živi u Crnoj Gori jesu očekivani“, kaže ona.
Radojević navodi da podaci ukazuju da je Crna Gora postala imigraciono područje.
„Bez obzira na odliv, priliv stanovništva je bio iznad, što je rezultiralo pozitivnim migracionim saldom. Jeste očekivano povećanje broja populacije zbog povećanog broja stranaca. Sačekaćemo konačne podatke o ukupnoj populaciji i možemo donijeti sud kada sagledamo karakteristike stanovništva, koji je tačan broj stranaca, državljana, mladog stanovništva…“, kazala je Radojević.
Koprivica je podsjetio da je početkom 2023. godine, prema podacima Monstata, broj stanovništva bio malo veći od 616 hiljada, a prema današnjim 663 hiljade dodajući da to ukazuje da su ljudi nastavili da u Crnu Goru dolaze jačim intenzitetom.
Radojević je ukazala da je prirodni priraštaj bio pozitivan, ali i da se desilo da je došao mnogo veći broj nego što je otišao, a Koprivica je podsjetio da je u prema procjenama, junu ove godine 95.000 stranaca živjelo u Crnoj Gori, dok je prema popisu iz 2011. u državi bilo 45.284 stranaca.
„2011. smo imali osam odsto stranaca, taj broj je sada duplo veći. Ti stranci žive ovdje i zaista čine ukupno stanovništvo Crne Gore. Imali smo rekordne nivoe BDP-a, taj rast 2022. došao je zbog lične potrošnje, ne zbog investicija i strukturnih provjera, već zbog naglog porasta stanovništva, ukupno tržište se proširilo, potrošnja je uvećana, i lična potrošnja raste više od BDP-a“, navela je Radojević.
Koprivica je kazao da je za državu bio izazov da dočeka te ljude, da ih integriše ali i da učini da dolazak tolikog broja ne izaziva cjenovne i druge šokove.
„Država nije imala prave reakcije, da im pruži utočište i podršku, ali i da na neki način i zaštiti svoje stanovništvo od takvih šokova, država je nespremno dočekala taj udar koji traje, radi se o pritisku na zdravstveni i obrazovni sistem, saobraćaj, Crna Gora mora voditi računa kakav je njihov život ovdje“ rekao je direktor CDT-a.
Radojević i Koprivica su se saglasili da metodologija popisa nije prilagođena ratu u Ukrajini jer je popis planiran za 2021.
„Država nema precizne podatke o onima koji odlaze, Monstat radi procjene, to nisu egzaktni podaci. Procjena se radi na osnovu prethodnog popisa i migracionih obrazaca, njihova pretpostavka je bila da će biti jedan konstantni migracioni saldo do 2021, ali je rat u Ukrajini iznenadio, došlo je do novih pojava, migracioni saldo je imao suprotni trend i Monstat to nije ukalkulisao u redovne procjene koje radi godišnje, već je čekao popis“, objasnila je Radojević.
Prirodni priraštaj i migracioni saldo su pozitivni iako se iz države masovno odlazi
Objašnjavajući rast broja stanovnika, Radojević je kazala da smo dobili podatak da je ukupna populacija uvećana za 13.129 stanovnika, što je, kako kaže, međupopisni prirast.
„Danas sa sigurnošću možemo reći da se populacija uvećala zbog nataliteta, on je bio 91.842 rođenih, a umrlo je 83.343. Prirodni priraštaj je 8.502 lica. Prirodni tok je pozitivan, natalitet pada, ali je još uvijek iznad mortaliteta. Crna Gora, za razliku od država regiona, ima pozitivan prirodni priraštaj“, rekla je Radojević.
Migracioni saldo je, kaže, pozitivan za 4.627.
„Između dva popisa otišlo je približno 95.000, to je, čini mi se, veliki broj ljudi koji je otišao iz Crne Gore, to je možda i najzabrinjavajući podatak“, ocijenio je Koprivica.
Radojević je dodala da taj podatak jeste zabrinjavajući i da je to je ostalo prikriveno prilivom stanovnika.
„95.373 lica je napustilo Crnu Goru od 2011. do 2023. Ovo je podatak koji jako zabrinjava. Kao da je nestalo stanovništvo tri grada – Nikšić, Tivat, Cetinje“, kazala je Radojević.
Sjever trpi gubitke
Ukupan broj u sjevernom regionu je, ističe, 159.642 i imamo pad od 10,2 odsto.
„To znači da je populacija na sjeveru manja za nešto više od 18.000 stanovnika. On je pod udarom negativnog priraštaja i migracionog salda. Sjever nije atraktivan za strance. Prirodni priraštaj sjevera bio je negativan -4.797, migracioni saldo – 13.398, više se odlazi nego što se dolazi. To je zaista zabrinjavajuće iako smo svi ovo očekivali. Pozitivno iznenađenje je rast stanovništva u Rožajama. Plav i Gusinje bilježe rast od 14,7 odsto, najveći pad imamo u Plužinama 13,2“, kazala je Radojević
Radojević i Koprivica su konstatovali da se broj stanova povećao za 26 odsto. „Moramo znati da smo turistička destinacija i da se dio stanova koristi u te svrhe“, kazala je Radojević.
Nezvanični rezultati o nacionalnosti, jeziku i religiji praktično nemogući
Upitana da li je moguće da neko ima nezvanične podatke o nacionalnosti, religiji i jeziku, koji se ovih dana iznose u medijima, Radojević je rekla da je to teško izvodljivo.
„Moguće je pokušati, ali vjerujem da je Monstat držao te stvari pod kontrolom. Ne vjerujem da je to moguće u popisnom procesu“ , kazala je ona, a Koprivica je dodao da je, od rezultat iz popisnih komisija teoretski moguće, ali ipak teško doći do brojki o nacionalnom i drugim izjašnjavanjima.
Sagovornici su postavili pitanje da li je, prema ovim podacima o stanovništu i velikim brojem iseljenih, Crnoj Gori potrebno da ima 70.000 zaposlenih u javnoj upravi, te ocijenili da je ovaj metod popisivanja stanovništva prevaziđen.