Ponašanje nezakonito izabranog v. d. direktora ANB Dejana Vukšića, odnosno njegovo odavanje tajnih podataka suprotno zakonu, nedopustivo je. Partneri u vlasti neiskreno prihvaćenu obavezu saradnje sa NATO sada perfidno izigravaju potezima koji bi mogli da dovedu do toga da naši NATO partneri zamrznu saradnju sa nama, ocijenio je, u intervjuu Pobjedi Ivan Brajović predsjednik Socijaldemokrata i član Odbora za bezbjednost i odbranu.
Brajović je poručio i da ne postoji apsolutno nikakva odgovornost poslanika u slučaju odavanja tajnih podataka članice NATO-a.
Doživljavate li kao namjeru to što je Vukšić na Odboru za bezbjednost i odbranu poslanicima otkrio, suprotno zakonu i protokolima NATO-a, imena, funkcije i djelokrug rada domaćih operativaca ANB-a, kao i identitet agenata druge tajne službe članice NATO, koji su boravili u Crnoj Gori?
Brajović: Ovakvo ponašanje nezakonito izabranog v. d. direktora ANB-a, gospodina Vukšića, tj. odavanje tajnih podataka suprotno zakonu, a koji se, između ostalog, tiču i naše i partnerske tajne službe zemlje članice NATO, nedopustivo je. Neshvatljivo je da neko ko je prvi čovjek crnogorske obavještajne službe, neko ko bi trebao da vodi računa o bezbjednosti naše države, samim tim i bezbjednosti podataka Alijanse čija smo članica, postupa na ovakav način. Neko to može ocijeniti kao slučajnu grešku, neko kao nesmotrenost, a neko kao namjeru.
Imajući na umu opredjeljenje birača najbrojnije koalicije u parlamentarnoj većini, a čiju je listu na lokalnom nivou u Kotoru predvodio gospodin Vukšić, najviše mi liči na namjeru da se kompromitujemo kod partnera. Partneri u vlasti su se, sada već značajno prekršenim sporazumom odmah poslije parlamentarnih izbora obavezali na saradnju sa NATO-om. Tu neiskreno prihvaćenu obavezu sada perfidno izigravaju potezima koji bi mogli da dovedu do toga da naši NATO partneri zamrznu saradnju sa nama. Jer gospodin Vukšić je pravnik sa dugogodišnjim iskustvom, a i upozoren je od poslanika da vodi računa o svojim ovlašćenjima i onome što treba, odnosno ne treba da se nađe u rukama poslanika, da bi ovo što se desilo bilo slučajno.
Da li odavanje tajnih podataka može i na koji način uticati na položaj Crne Gore u NATO? Jesu li urušeni kredibilitet i povjerenje koje je Crna Gora imala?
Brajović: Naravno da odavanje tajnih podataka može uticati na položaj Crne Gore u NATO-u. Kredibilitet i povjerenje koje je Crna Gora stekla su mukotrpno građeni i ovakvim potezima se dovode u pitanje.O potrebi saveza da štiti tajne podatke nedavno je u Briselu govorio i generalni sekretar NATO-a, gospodin Jens Stoltenberg i bilo bi veoma loše da, za početak, protok informacija koje dolaze do Crne Gore bude značajno smanjen.
Kako komentarišete informacije da su otkriveni podaci već stigli do Moskve?
Brajović: Nemam takvih saznanja i sa moje strane bi bilo veoma neodgovorno da u tom smislu bilo što komentarišem.
Kako gledate na izjavu premijera da su poslanici odgovorni zbog curenja tajnih podataka, kao i na to što je Krivokapić pokušao zaštititi Vukšića navodeći da je podatak koji je otkrio zapravo podatak ANB a ne NATO?
Brajović: Možda bi najbolji opis izjave premijera da su poslanici odgovorni zbog curenja podataka bio – davljenik se i za slamku hvata. O tome sam sa premijerom imao diskusiju i u parlamentu, tokom postavljanja pitanja na premijerskom satu, i činjenica da je, nakon argumentacije koju sam iznio, premijer ostao bez komentara na ovu temu, govori, rekao bih, sasvim dovoljno. Jasno je da ne postoji apsolutno nikakva odgovornost poslanika u ovom slučaju.
Novo saslušanje Vukšića i Abazovića je najavljeno za 31. mart povodom odavanja tajnih podataka države članice NATO. Šta očekujete na toj sjednici? Očekujete li možda da Vukšić ponudi ostavku?
Brajović: Neću se baviti pretpostavkama šta će uraditi gospodin Vukšić. Ovo o čemu pričamo nije sitna greška koja bi za posljedicu trebala da ima to da resorni potpredsjednik, kako je najavio, sa njim „popriča“ i da se na tome završi. Ovdje se radi o ozbiljnom problemu, kako po Crnu Goru, tako i po državu partnera u NATO savezu čiji su podaci otkriveni. Nažalost, svjedoci smo da je premijer Krivokapić, a time i Vlada, stao u odbranu gospodina Vukšića i potpuno neopravdano napao poslanike. Za bilo kakav drugi komentar, da sačekamo saslušanje na Odboru.
Kako komentarišete slučaj Simijanović? Jeste li dobili odgovor na sjednici Odbora kako je nakon što je otkriven sa falsifikovanim dokumentima napustio zemlju i kako je dobio ličnu kartu za dan?
Brajović: To je još jedna loša priča u sektoru bezbjednosti koja se, za kratko vrijeme, dogodila Vladi. Vjerovatno je to posljedica činjenice da su nam na čelnim mjestima u sektoru bezbjednosti ljudi koji u ovoj oblasti nemaju iskustva. Nijesam zadovoljan odgovorima koje sam čuo na sjednici Odbora.
Kako komentarišete ocjene potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da je slučaj Simijanović „politički preuveličana priča“?
Brajović: Tvrdnju da je priča politički preuveličana vidim kao prilično neuspješan pokušaj odbrane. Priča, dakle, nije „politički preuveličana“, već se radi o ozbiljnom problemu koji kompromituje bezbjednosni sektor u Crnoj Gori.
Nedavno su završeni izbori u Nikšiću, uz intenzivno miješanje strane države tokom čitavog izbornog procesa. Kako komentarišete izostanak reakcije bezbjednosnog sektora na takva dešavanja?
Brajović: Očigledno je da je neko iz državne vlasti imao politički interes u svemu tome, a mislim da je javnosti sasvim jasno i o kome se radi. Ono što se dešavalo u susret izborima u Nikšiću nezabilježeno je, rekao bih, ne samo u Crnoj Gori, nego i šire. Posebno mislim na to koliko su se jednim lokalnim izborima bavili u susjednoj državi. I pored svega toga što se dešavalo, i pored izostanka kvalitetne reakcije od našeg bezbjednosnog sektora, ohrabruje činjenica da smo mi, a kad kažem mi mislim na sve konstituente koalicije Evropski tim za Nikšić kojoj su Socijaldemokrate pripadale, uspjeli da sačuvamo naše biračko tijelo i postignemo ubjedljivo najbolji rezultat.
Vlada za prvih sto dana ne može dobiti prelaznu ocjenu
Kao predsjednik Socijaldemokrata, kako ocjenjujete rad Vlade u prvih sto dana i aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori?
Brajović: Trudeći se da budem objektivan pri odgovoru na ovo pitanje, nijesam uspio da se sjetim jedne stvari koju je ova Vlada u prvih sto dana uradila, a da bih mogao zauzeti makar neutralan stav o njoj. Od dolaska ove Vlade mi se nalazimo u nikad goroj epidemiološkoj situaciji.
Sada smo druga zemlja u svijetu po broju oboljelih, a sedma po broju preminulih. Podaci sa kojima se upoznajemo svakog dana su pogubni i za mnogo veće države od Crne Gore. Mjere koje se donose su selektivne i diskriminatorne, ponekad teško razumljive (može okupljanje u crkvama, ne može kafa za ponijeti, otvorene državne granice, a zatvorene opštine u državi). Vakcinacija stanovništva tek sada počinje, a ono što ćemo posebno pamtiti, a pogotovo oni najteže pogođeni, je odbijanje Vlade da organizuje prijem vakcina od donatora. Ustvari, odbijeni su jedni, a prihvaćeni drugi donatori, zavisno od afiniteta Vlade. A za to vrijeme, prioritet su bile revanšističke smjene rukovodilaca zdravstvenih ustanova i nova imenovanja u kojima je glavnu riječ igrala partijska pripadnost.
Potpuna je neusklađenost sa obećanjima koja smo čuli u ekspozeu i dešavanjima u prvih sto dana Vlade.
Obećan nam je bio lijek za sve probleme, a nijesmo izliječili nijedan. Obećana je reforma u oblasti javnih finansija i puna transparentnost, a Vlada je za prva tri dana „tajno i organizovano“, kako reče premijer, zadužila državu u iznosu od 750 miliona eura, odnosno sa kamatama blizu 900 miliona eura, što je najveće pojedinačno zaduženje u istoriji Crne Gore.
Vlada nije sačinila i dostavila Skupštini budžet za 2021. godinu, ukazuje, niti je uradila i Centralnoj banci i Skupštini dostavila fiskalnu strategiju. Zbog svega toga, Vlada danas raspolaže našim novcem netransparentno i protivpravno.
Brajović: U suprotnosti sa zakonom je i privremeno finansiranje, jer novac dobijaju i budžetske jedinice koje nijesu ni postojale prije usvajanja budžeta za prethodnu godinu. Vlada je, istovremeno, po svom nahođenju i bez pravnog osnova obustavila finansiranje nekih institucija od nacionalnog značaja, kao što je Fakultet za crnogorski jezik i književnost, a zaustavljene su i naknade istaknutim crnogorskim kulturnim stvaraocima.
Obećana je potpuna transformacija državne uprave, a to obećanje svelo se na bavljenje razrješenjima i imenovanjima od Vlade i ministarstava.
Manevrisanje Vlade, tzv. „zapošljavanje po dubini“, pratio je i revanšizam po dubini, kako bi se oslobodila mjesta. Obećano je bilo unapređenje vladavine prava, a ostvareno je to da su prijedlozi zakona koje je Vlada utvrđivala i dostavljala Skupštini, nakon usvajanja, svi osim jednog, postali predmet inicijativa Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Odluka o likvidaciji privrednog društva Montenegro erlajnz, ali bez pravnog epiloga, dovela je do toga da je oko 350 zaposlenih na ledini i bez prava na bilo kakav postupak. Obećana je sloboda medija, a stanje u ovoj oblasti karakterišu prijetnje gašenjem nekih medija, uključujući i javni servis.
Posljedica je stvaranje pritiska i gušenje medijskih sloboda, a s druge strane imamo Vladino glasilo, ili, tačnije, Vijesti su konačno dobile svoju Vladu.
Obećana je depolitizacija Univerziteta Crne Gore i vraćanje autonomije, a obećanje je ispunjeno tako što su u UO UCG imenovani partijski kadrovi, a za v. d. rektora je izabrana, uz sumnjiv pravni postupak, perjanica Matice srpske i stranih medija.
Rad novoformirane Vlade za prvih 100 dana ne može dobiti prelaznu ocjenu.
I ovako bih mogao još dugo nabrajati. Da zaključim: sa podjelama u društvu koje su eskalirale, pogotovo po nacionalnoj, vjerskoj i političkoj pripadnosti, bez ijednog reformskog zakona, bez transparentnosti, prvih sto dana Vlade nikako ne može dobiti prelaznu ocjenu. Svakim danom se samo čini veća šteta Crnoj Gori.