Crna Gora treba da se kreće naprijed i mora pronaći odgovore na probleme sa kojima se suočava. U Briselu ne postoji institucija, niti osoba koja bi umjesto vas donijela takve odluke. Sve je u rukama političara u Podgorici, poručio je predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje sa Crnom Gorom, evropski poslanik Vladimir Bilčik u emisiji “Znam da znaš”, autorke Bojane Dabović, na Gradskoj RTV. Napredak Crne Gore, prema njegovoj ocjeni, trenutno zaustavlja nerad i nesposobnost političara da donose važne odluke. Uvjeren je, kaže, da je jedini kredibilan put za izlazak iz krize i napredak u evropskim integracijama dogovor o novim parlamentarnim izborima.
Utvrđena je lista kandidata za sudije Ustavnog suda. Sjednica je zakazana za 27. februar što ukazuje na to da nijesu uvaženi rokovi koje je EU postavila. Koji je odgovor Brisela?
Bilčik: Bilo mi je veliko zadovoljstvo da se juče susretnem sa četiri poslanika koji su boravili u Briselu kao dio delegacije Skupštine građana. Neformalno smo razgovarali o situaciji u zemlji i ohrabrila me vijest koja je stigla iz Crne Gore. Koliko sam shvatio, izgleda da postoji široka saglasnost oko sva četiri kandidata za nove sudije Ustavnog suda. I ja, kao i drugi političari koji blisko sarađuju sa Crnom Gorom, pozdravljamo ove vijesti i podstičemo Parlament da što prije održi sjednicu. Ovo je urgentno pitanje – da Ustavni sud bude u potpunosti kompletiran, uoči predsjedničkih izbora. Naravno, tu su i lokalni izbori, čiji rezultati ni nakon nekoliko mjeseci nijesu ozvaničeni. Postoji niz pitanja koja su i dalje kontroverzna, uključujući izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, koje smo žestoko kritikovali.
Mislim da je zaista krajnje vrijeme da Crna Gora ima funkcionalni Ustavni sud i nadam se da će, najkasnije do kraja ovog mjeseca, biti jasnih pomaka u tom pravcu, što ćemo i pozdraviti. Ako me pitate, da li je prošlo i previše vremena? Da jeste. Ali, da li postoji rešenje? Da, postoji. I ovo je dobar i važan znak. A najvažnija vijest je da su samo dijalog i konsenzus, koji uključuju i opoziciju i vladajuću većinu u direktan razgovor i dogovor koji prevazilazi političke razlike u Parlamentu, jedini put naprijed. Crnoj Gori je, za ovu odluku, potrebna ustavna većina i bilo bi idealno da sudije dobiju što širu podršku u Parlamentu, jer će to Ustavnom sudu dati široki legitimitet i u narednim godinama.
Pojedini analitičari tvrde da 27. februara neće biti izabrane sudije Ustavnog suda. Kakve mogu biti posljedice po Crnu Goru?
Bilčik: Hajde da o tome razgovaramo posle 27. februara. Ne želim da spekulišem. Vidite, rok je vrlo jasan, plan je vrlo jasan i nadam se da će, najkasnije 27. februara, biti i odgovora.
S obzirom na to da parlamentarna većina u Crnoj Gori uporno ignoriše većinu preporuka Brisela, tj. da Vlada upozorenja koja stižu sa tih adresa očito ne shvata ozbiljno, razmišlja li se o nekom drugom pristupu i načinu da se Vlada u tehničkom mandatu natjera da izvrši obaveze iz svoje nadležnosti?
Bilčik: Slali smo vrlo jasne poruke proteklih mjeseci i činjenica da sada postoji dogovor oko eventualno čak četiri imena da se popune prazna mjesta u Ustavnom sudu je dobar znak. Tako da su poruke koje se šalju iz Brisela, po mom mišljenju, jasno shvaćene i odjekuju i širom Crne Gore. Vrijeme je ovdje od suštinskog značaja. Mnogo tog vremena je izgubljeno i naravno želimo da zemlja napreduje, a ona može da se kreće naprijed samo sa potpuno i kredibilno uspostavljenim institucijama. Kao što smo rekli, imenovanje sudija Ustavnog suda je veoma važno, ali svakako nije jedino pitanje na kojem mi, iz institucija EU insistiramo, kako bi naši partneri napredovali na putu integracija.
Nakon spekulacija o tome da bi Brisel mogao suspendovati pregovore, odnosno aktivirati klauzulu balansa sa Crnom Gorom, ministarka i koordinatorka radom Ministarstva evropskih poslova Ana Novaković Đurović je nakon sastanka sa komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem, gotovo slavodobitno javnost obavijestila da EU ne razmišlja ni o kakvim sankcijama prema Vladi u teničkom mandatu. Mislite li da Vlada Crne Gore uopšte uzima za ozbiljno preporuke koje dobija od vas?
Bilčik: Jasno je da je jedina institucija koja u ovom trenutku ima puni legitimitet i punu moć da vodi zemlju ka Evropskoj uniji Skupština Crne Gore i drago mi je da vidim da Skupština djeluje i da su akteri u parlamentu, kako u vladajućoj većini, tako i opoziciji, ozbiljno shvatili pozive i poruke. Čini se da postoji dogovor oko imenovanja sudija Ustavnog suda i to je izuzetno važno. Važno je da Crna Gora ima ovu instituciju funkcionalnu. Važno je da predsjednički izbori budu dobro pripremljeni, slobodni i fer i da svi kandidati, koji odluče da učestvuju, mogu to da urade u okruženju koje obezbjeđuje slobodnu i poštenu kampanju i izbore. Rekao sam to u više navrata i rado ću ponoviti. Vlada, koja i dalje obavlja svoju funkciju, izgubila je vlast, kada je u avgustu prošle godine ostala bez podrške u Parlamentu i uvjeren sam da je jedini kredibilan put za izlazak iz krize i napredak u evropskim integracijama, dogovor o novim parlamentarnim izborima.
Ali nikako ne dobijamo taj dogovor. Kako to komentarišete?
Bilčik: Poruka je jasna. Zadovoljan sam što postoji dogovor o novim imenovanjima za Ustavni sud i što je odjednom moguće ono što je prije samo nekoliko nedjelja izgledalo nemoguće. Dakle, stvari koje su se politički činile nezamislivim, sada su ostvarive. Važno je da politički akteri i snage u zemlji rade u okviru trenutno najlegitimnije institucije u državi, Skupštine, i da političke stranke u Parlamentu stratešku orjentaciju zemlje stave iznad dnevne politike. Nadam se da se taj pravac može zasnivati na demokratskim procesima i legitimnim odlukama u skladu sa Ustavom. U tom kontekstu, imenovanje sudija Ustavnog suda je važan test. I ako je to moguće, moguće je i rješavanje svih drugih pitanja.
Ovo nisu samo moje riječi, već je to više puta poručeno iz svih institucija Evroske unije. Mislim da svi u Crnoj Gori znaju šta treba učiniti kako bi se vidio napredak na putu ka EU. Zadatak je poznat, a poslednji dani i sati pokazuju da je sve izvodljivo. Dakle, kao što vidimo da postoji saglasnost po ovom pitanju, postoji jasan put ka predsjedničkim izborima i možda će u narednim nedjeljama biti više jasnoće oko kontroverznih pitanja u vezi sa prošlim zakonima o kojima nije mogao da odlučuje Ustavni sud, jer nije bio funkcionalan.
Sada se sve ovo može prilično brzo riješiti i mislim da se time otvara jasan prostor za buduću legitimnu političku vlast u Crnoj Gori, zasnovanu na novom mandatu koji će dobiti od birača. Mislim da je sve ponovo u rukama političara i važno je da se napravi napredak. Evropski parlament će u nekom trenutku ove godine početi da radi i na izvještaju o Crnoj Gori. Pred Odborom za vanjske poslove raspravljaćemo o izvještajima o Srbiji i Kosovu i mislim da i Crna Gora zaslužuje dobar izvještaj. Komisija će svoj izvještaj predstaviti na jesen, ali napredak može biti notiran jedino ako je postignut na terenu.
Nadam se da će do tada sva problematična pitanja o kojima smo razgovarali sa partnerima u Crnoj Gori u proteklih nekoliko mjeseci biti riješena i da ćemo vidjeti opipljiv napredak. Jer, kao što sam rekao, postoji prava prilika kada je riječ o proširenju i Crna Gora je u najboljoj poziciji da napreduje. A ono što trenutno zaustavlja taj napredak jesu nerad i nesposobnost političara da donose važne odluke.
Mi jasno razumijemo vaše poruke, ali ponekad dobijamo jednu vrstu poruka od vas, a sasvim drugačiju npr. od gospodina Varheljija. Koliku konfuziju u društvu stvaraju neusaglašeni stavovi i poruke koje dobijamo iz Brisela?
Bilčik: Mislim da Evropska unija, uopšteno govoreći, šalje vrlo jasne i vrlo kompatibilne poruke. Možete se baviti nijansama, ako to želite, ali poruka je veoma jasna – svi želimo da Crna Gora napreduje. Taj napredak će biti moguć tek kada političari u Crnoj Gori donesu određene odluke. I to je poruka koju ćete čuti od Evropskog parlamenta, Evropske komisije, država članica, kao i izaslanika koji su nedavno boravili u Crnoj Gori u ime svih 27 država članica, ministara vanjskih poslova Fajon i Šalenberga. Svi mi koordiniramo i razgovaramo jedni sa drugima, a poruke su, mislim, vrlo, vrlo jasne.
Iste poruke šalje i delegacija EU u Podgorici. Znate, nemojte proučavati sitne detalje i razlike u tonu. Mislim da je bitno da se primi glavna poruka, a to je činjenica da je Crna Gora, nažalost, izgubila veoma dragocjeno vrijeme. Nije napredovala na putu ka EU, ali taj napredak je brzo moguć ako država uradi niz domaćih političkih zadataka. Spremni smo da se angažujemo i da pomognemo oko njih, ali, naravno, te odluke mogu da donose samo političari u Crnoj Gori. Dakle, lopta je u rukama Podgorice i mi smo sretni što smo angažovani, što razgovaramo, vodimo dijalog, ali on mora da ima smisla. Drugim riječima, hajde da razgovaramo kada budemo imali plan koji možemo zajedno da unaprijedimo.
Mislim da je važno da poruke i stav Evropske unije prema Crnoj Gori razjasnite građanima Crne Gore i hvala Vam na tome. Spekuliše se da bi u slučaju neizbora sudija Ustavnog suda predsjednica Skupštine, koja dolazi iz stranke koja na posljednjim lokalnim izborima u Podgorici nije prešla cenzus, mogla preuzeti dužnost predsjednika Crne Gore. Kako bi EU reagovala u tom slučaju?
Bilčik: Vidite, neću da spekulišem. Još jednom, hajde da pričamo o ovome krajem februara. Ali opšta poenta je – mi u Evropi, u Evropskoj uniji, živimo u demokratijama, a princip demokratskog upravljanja zasnovan je na legitimnoj vlasti i jasnoj podjeli između zakonodavne, izvršne i sudske grane. To je suština demokratije. I sve te institucije moraju biti uspostavljene na osnovu legitimnog i nezavisnog mandata dobijenog od birača, od institucija koje su odgovorne za izbore. Bilo kakva rješenja koja nisu zasnovana na ovim procesima, a koja imaju veze sa rezervnim opcijama, su pokazatelj krize.
Zato smo rekli da Crna Gora prolazi kroz političku, ustavnu i institucionalnu krizu. Zato što nekoliko institucija nije ni legitimno ni u potpunosti uspostavljeno. Tako da bi bilo žalosno ako bi se ta kriza produbila. I zato kažem, hajde da razgovaramo posle 27. februara, jer se nadam da ćemo do tada dobiti jasan, dobar, demokratski i evropski odgovor. Ohrabrio me je, iskreno, i neformalni razgovor ovdje u Briselu sa četiri poslanika koji su došli da podrže projekat Skupštine građana, na kojem mi iz Evropskog parlamenta, sa Skupštinom Crne Gore, radimo od 2021. godine i nadam se da će taj duh razumijevanja ozbiljnosti situacije u ovo prelomno vrijeme prevladati i zemlja će početi da pruža odgovore.
Ponovo se mogu čuti priče o rekonstrukciji Vlade kojoj je izglasano nepovjerenje, što je pravno gledano slučaj nezabilježen u političkoj praksi demokratskih zemalja. Da li bi EU imala jedinstven stav u smislu nepriznavanja te Vlade, kako su to jasno saopštile SAD?
Bilčik: S obzirom na to da je bilo toliko pokušaja da se rekonstruiše vlast, jedini izlaz je politička i legitimna vlast. A ako ona nije moguća na osnovu postojećeg parlamenta, što je očigledno slučaj, pošto je do sada bilo toliko neuspešnih pokušaja, onda su pravičan izlaz izbori. Dakle, ovo je poruka, koja opet nije samo moja poruka. I nadam se da će pored pokušaja da se popune upražnjena mesta u Ustavnom sudu i da se organizuju slobodni i fer predsjednički izbori, uskoro doći do širokog političkog dogovora o vanrednim parlamentarnim izborima.
Mislim da bi to bilo dobro i za novi i čist početak razgovora sa našim partnerima u Podgorici na svim nivoima i u svim institucijama, kada je riječ o istinskom napretku na evropskom putu. Treba pustiti birače da odluče slobodno i pošteno. Siguran sam da će to biti sasvim drugačiji parlament od sadašnjeg. Ali nadam se da će Parlament moći da proizvede održivu, proevropsku, demokratsku i legitimnu većinu jer je to jedino što vjerujem da želi i većina građana Crne Gore.
Procenat onih koji žele zemlju u EU je konstantno visok, znate, blizu 80 odsto, i zato je važno da postoje i politički procesi koji to odražavaju i izuzetno je teško i neobično predvidjeti kako Vlada, koja više nije prava vlada, jer je izgubila politički legitimitet u avgustu 2022, i dalje može da vlada tokom 2023. ili čak i duže. To bi zaista otežalo procese koji se direktno tiču građana Crne Gore, ali i procese povezane sa napretkom na putu ka EU.
Kao što smo već pomenuli, predsjednički izbori zakazani su za 19. mart. Postoje ozbiljne sumnje koje se temelje na iskustvu prethodnih lokalnih izbora u više crnogorskih opština da će se Srbija aktivno uključiti u izborni proces zemlje koja je članica NATO pakta. Zašto je Brisel do sada zatvarao oči na miješanje Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore i u slučaju ovih izbora da li će to nastaviti da radi?
Bilčik: Brisel ne zatvara oči ni na šta, da budem iskren. Bićemo spremni da nadziremo ove izbore ako budemo pozvani kada za to dođe vrijeme. Takođe, Evropski parlament će biti uključen u posmatranje, kao i OEBS. Uvijek smo govorili i govorićemo – a to je jasno i u mom izveštaju o Srbiji – međusobni dobrosusjedski odnosi, međusobno poštovanje, pomirenje u vezi teških pitanja iz prošlosti… Sve je to izuzetno važno.
Takođe smo veoma oprezni kada je riječ o miješanju trećih zemalja izvan regiona, uključujući Rusiju. I naravno, pratićemo ovo veoma pažljivo. Strano uplitanje je problem demokratije u današnje vrijeme, posebno kada se i dalje suočavamo sa brutalnom agresijom Rusije na Ukrajinu, i nadam se da će izbori u Crnoj Gori biti slobodni i fer i bez većeg uplitanja bilo kakvih spoljnih sila. Ovo se ne odnosi samo na vašeg sjevernog susjeda, već na bilo koje spoljne sile. Iskreno, to bi trebalo da bude najbolji put ka napretku. EU nikada nije zažmurila na ovo, jer mi želimo da vidimo slobodnu i poštenu političku konkurenciju.
Ali opet, dozvolite mi da to ovako kažem: ovdje je riječ i o snazi i nezavisnosti svih demokratskih institucija, snazi i nezavisnosti svih političkih aktera i partija u zemlji koje će učestvovati na ovim i bilo kojim izborima. Riječ je o čvrstim institucionalnim osnovama koje su jedini način da se ojača otpornost demokratije u bilo kojoj zemlji, pa i u Crnoj Gori. EU nije svemoćna sila koja sve predviđa.
EU je klub zrelih demokratija i želimo da i Crna Gora bude takva. Znam da je to proces. Zemlja je imala tešku prošlost i ostvarila je nezavisnost na referendumu 2006. godine. Naravno, postoji tačka zrelosti koju će zemlja formalno dostići 2024. godine kada se navrši 18 godina od sticanja nezavisnosti. Znate, svaki izbori su test zrelosti. Ali važno je da se sa svakim izborima sve više osjeća da su i država i političke snage čvrste i da postoje jake institucionalne, demokratske osnove. Tu EU može biti od pomoći, pred bilo koje izbore. Imamo svoje institucije koje prate hibridne pretnje, imamo sopstvene treninge za obuku koji mogu pomoći da se organi vlasti širom Crne Gore bolje pripreme kako bi se izborili sa ovim prijetnjama.
Znate da već blisko sarađujemo sa crnogorskim vlastima na suprotstavljanju različitim sajber prijetnjama i mogućim sajber napadima. Naravno, važno je i da oni koji će biti zaduženi za organizovanje izbora budu u bliskom kontaktu sa različitim akterima u EU jer je bitno šta se dešava prije izbora, uoči izbora, kao i šta je moguće uraditi da bi se spriječilo bilo kakvo strano miješanje. Veoma je teško rješavati probleme kada se dogode, pa mi je drago što pokrećete ovo važno pitanje. Ali ponavljam, kako bi bilo svima jasno – uspješna organizacija izbora u Crnoj Gori je uglavnom i gotovo isključivo u rukama vlasti. Imam puno povjerenje da to možete da uradite i srećni smo što vam možemo pomoći.
Poznato je da pojedini domaći i regionalni analitičari i novinari kažu da su politički i diplomatski predstavnici naših zapadnih partnera često blagonakloni prema kršenju evropskih vrijednosti i principa u zemljama regiona. Kako odgovarate na ovakvu vrstu kritike?
Bilčik: Ne želim da spekulišem. Neka analitičari rade svoj posao. Mislim da mi, kao političari, imamo svoju odgovornost i moramo da radimo svoj posao što je moguće bolje i odgovornije. To je moj posao i nastaviću da ga radim najbolje što mogu i progovoriću kad god osjetim da postoji problem ili nepravda. Mislim da je to zadatak političara. Ipak, potrebno je da svi shvate da se 80 do 90 odsto rješenja problema koje Crna Gora ima, uključujući izazove vezane za put ka EU, nalazi unutar Crne Gore. Oni neće doći izvan zemlje. EU je uvijek spremna da pomogne u osnaživanju snaga koje su spremne da rade sa nama i nadam se da ćemo videti sve više tih snaga na mjestima gdje se donose odluke.
Dijalog Beograda i Prištine na važnoj prekretnici; Pomirenje je jedini put naprijed
Ako mi dozvolite, postavila bih vam pitanje vezano za pregovarački proces Kosova i Srbije. Kako vam izgleda za sada?
Bilčik: Veoma pažljivo pratimo dijalog Beograda i Prištine, koji je sada na važnoj prekretnici. Bio sam u Beogradu prije nešto više od nedjelju dana. Naravno, blisko razgovaramo i sa specijalnim predstavnikom za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom. Ohrabren sam vijestima koje čujemo i iz Beograda i iz Prištine. Nadam se da će se pregovori materijalizovati u jasne korake koji će dovesti do rezultata, koji mogu biti uspješni samo ako dođe do normalizacije odnosa zasnovanih na pravno obavezujućem sporazumu koji potpišu i poštuju obije strane.
Dakle, predstoji mnogo političkog rada na obije strane, ali pomirenje je jedini put naprijed. Znate da ljude iz većeg dijela regiona i dalje opterećuje nasljeđe iz 90-ih. Zato ima toliko nepovjerenja i sumnji, traženja neprijatelja i problema i upiranja prstom u druge, uključujući i one van regiona. I to mogu da razumijem. Mogu da razumijem i emocije i saosjećam sa tim. Rat 90-ih je bio užasan, a najbolja vijest za region, u širem smislu, bila bi da se odnosi Beograda i Prištine zasnuju na pomirenju sa tom tragičnom prošlošću.
Mislite li da je greška što su EU za pregovarače ili supervizore procesa pregovora između Srbije i Kosova imenovala predstavnike onih zemalja EU koje nijesu priznale nezavisnost Kosova? Da li se to može shvatiti kao navijanje za jednu stranu?
Bilčik: Apsolutno ne. Miroslav Lajčak ima punu podršku svih 27 država članica Evropskog parlamenta ljudi koji rade u institucijama EU. Mislim da je zaslužio podršku i povjerenje svih relevantnih aktera i u Beogradu i u Prištini. On ima punu podršku specijalnih izaslanika iz različitih država članica koje su takođe direktno uključene u ove razgovore i, naravno, punu podršku SAD.
I ovo je važno – kada Evropljani i Amerikanci rade zajedno na Zapadnom Balkanu, mislim da iz ove saradnje mogu proizaći dobre stvari. Nadam se da je to i ovdje slučaj. Mislim da se imenovanje Miroslava Lačaka pokazalo kao veoma dobro i podržavam njegov rad. Dijalog se više ne može odlagati, moramo da vidimo rezultate. Postoji dobra politička prilika u narednim nedjeljama i mjesecima i nadam se da može doći do iskoraka i jasnih početnih koraka sa obije strane koji će smiriti tenzije i dovesti do normalizacije odnosa.
Političari moraju da poštuju nezavisnost, slobodu i profesionalizam medija
Medijska scena u Crnoj Gori je u nekoj vrsti dominacije i okupacije medija iz Srbije koji promovišu teze predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i otvoreno podržavaju političke stranke u Crnoj Gori koje su pod njegovim uticajem. Nakon lokalnih izbora u Podgorici 23. oktobra prošle godine, pobjednička koalicija, prije svega kandidat za gradonačelnika Jakov Milatović u kontinuitetu prijeti smjenama rukovodstva i članova savjeta Gradske televizije, otvoreno najavljujući, citiram, revanšizam. Postoji li mehanizam pomoću kojeg bi se novinari i urednici jedinog medija koji nije pod kontrolom Beograda i Moskve zaštitili od otvorenih napada kandidata za gradonačelnika Podgorice Jakova Milatovića i njegovih koalicionih partnera?
Bilčik: Dozvolite mi da to vrlo jasno kažem, a ovo nije samo poruka Crnoj Gori, ovo je šira principijelna poruka. Svaka napredna demokratija treba jake, funkcionalne, nezavisne, kvalitetne slobodne medije. I to je odgovor na vaše pitanje. Političari moraju da poštuju nezavisnost, slobodu i profesionalizam medija. Ovo važi za sve demokratije.
Shvatio sam da novinari ponekad postavljaju teška pitanja. Često i meni postavljaju teška pitanja, od UN-a do drugih sa Zapadnog Balkana, ali moja uloga je da odgovorim jer je to dio posla kojim se bavim. Teška pitanja su dio onoga što radimo i trebalo bi da imamo odgovore. Mediji nikada ne bi trebalo da se koriste kao oruđe u političkoj borbi. Mediji treba da služe kao platforma koja je dio slobodne i poštene borbe među političkim oponentima. Ovo važi i za javne i za privatne emitere. Mora postojati temelj odgovornosti i to je razlog zašto u Evropskoj uniji sada radimo na novom zakonu.
Upravo sam postao izvjestilac u sijenci za najveću grupu u Evropskom parlamentu, EPP. To je Zakon o slobodi medija koji će, nadam se, ojačati ove principe širom Evropske unije jer i mi imamo svoje probleme sa nezavisnošću, kvalitetom i slobodom medijske scene. Ali to je razlog zašto ga takođe treba sagledati i staviti u direktnu vezu sa Crnom Gorom i ostalima zemljama Zapadnog Balkana. To će takođe biti zadatak za sve zemlje kandidate, uključujući i Crnu Goru, da žive u skladu sa standardima zakonodavstva koje usvajamo u EU.
Kada Zakon o slobodi medija postane zakonski akt u EU, to će takođe biti dobro sredstvo za zaštitu integriteta vašeg rada i integriteta rada svih novinara. Novinare nikada ne treba zastrašivati, napadati, prezirati. Oni nikada ne bi trebalo da budu tragično ubijeni. Mislim, to je nešto čemu smo bili svjedoci i u mojoj zemlji, u Slovačkoj, gdje se sada navršava pet godina od brutalnog ubistva Jana Kucijaka i Martine Kušnirove, koje se dogodilo 2017. godine. Tako da sam posebno osjetljiv na ovu temu i razumijem da se medijska scena širom Zapadnog Balkana suočava sa mnogim problemima i izazovima. Smatram da je neprihvatljivo kada političari prijete novinarima i medijima. Trebalo bi da budete u mogućnosti da radite svoj posao i postavljate teška pitanja, kako meni tako i bilo kojem političaru u Crnoj Gori. I nadam se da ćete nastaviti da radite slobodno i nezavisno.