Bečić i Spajić neće podršku Abazovića i Jokovića za kandidaturu: Ne žele da ih povezuju sa švercerima i šarlatanima!

Lideri Evrope Sad i Demokrata Milojko Spajić i Aleksa Bečić nijesu uspjeli da naprave dogovor oko zajediničkog nastupa na predsjedničkim i budućim parlamentarnim izborima, ali su, ipak, uspjeli da se dogovore oko drugog pitanja.

Spajić i Bečić koji najavljuju kandidature za predsjedničke izbore u toj kampanji ne žele da dobijaju podršku vladajućih partija URA i SNP odnosno njihovih lidera Dritana Abazovića i Vladimira Jokovića.

Prema informacijama iz Pokreta Evropa sad, kakav god da bude ishod sa veoma neizvjesnom kandidaturom Spajića, nikada nijesu ni namjeravali da se obrate Abazoviću ili Jokoviću za bilo kakvu podršku, a kao razlog se navodi “njihove prljav politički učinak”.

”Vrh Evrope Sad upravo Jokovića i Abazovića vidi kao glavne krivce što je Vlada Zdravka Krivokapića srušena i nakon čega su bez funkcija ostali lideri tog pokreta Milojko Spajić i Jakov Milatović u momentima kada su krenuli sa svojim ekonomskim i finansijskim programom”, navodi izvor Portala Aktuelno iz Spajićevog pokreta.

On navodi da je problem što dio javnosti pokret URA povezuje sa skandalom oko šverca cigareta i hapšenjem bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića, desne ruke kontroverznog premijera Dritana Abazovića.

”Sa SNP odnosi su odavno očajni, tako da od njih se ne očekuje podrška ni u jednom dijelu”, riječi su osoba bliskih vrhu Evrope sad.

Nezvanično, Evropa sad i Demokrate doživljavaju URA i SNP kao “švercere” i “šarlatane”, a ne treba im nikakav negativan kontekst u kampanjama. Kako za predsjedničke izbore ukoliko se Spajić uopšte kandiduje, tako i kada dođe do parlamentarnih izbora.

Šta im je činjeti?

Abazović i Joković, sa druge strane, uvidjeli su da su od pozicije najpoželjnijih partija sa svojih 9 mandata u parlamentu postali stranke koje svako izbjegava iz korpusa većine od 30. avgusta 2020. godine.

Demokratski front nije toliko protiv podrške njihovom kandidatu, ako će se oni ponašati kako Andrija Mandić poželi. Međutim, Joković i Abazović po svaku cijenu žele da izbjegnu direktnu vezu sa blokom koji ima prefiks “proruski”.

Zbog toga se posljednjih dana govori o mogućem zajedničkom kandidatu URA i SNP. To je javno saopštio i lider SNP Vladimir Joković.

On je prošle sedmice kazao da će ta stranka vrlo brzo donijeti odluku da li će predložiti svog kandidata, ili podržati drugog za predsjedničke izbore, zakazane za 19. mart. Joković ne isključuje mogućnost i da aktuelni ministar finansija Aleksandar Damjanović bude kandidat za predsjednika.

“Naš stav se nije promijenio. Mi i dalje tvrdimo da bi bilo najbolje da su pobjednici od 30. avgusta 2020. godine imali jedinstvenog kandidata koji bi, izvjesno je, pobijedio u prvom krugu. Međutim, otišlo se tako kako se otišlo. Glas SNP-a se nije najbolje čuo, izašli su mnogi kandidati, tako da ćemo mi u SNP-u brzo zauzeti stav da li ćemo imati kandidata, ili ćemo nekog drugog podržati. Uglavnom, pred nama je vrlo brzo odluka”, rekao je Joković.

Na pitanje koliko je realno da Aleksandar Damjanović bude kandidat za predsjednika, Joković je rekao da na tu temu nije govorio sa ministrom finansija.

Funkcioner SNP-a i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Stevan Gajević juče je kazao da ta partija još nije donijela konačnu odluku da li će imati svog kandidata za predsjedničke izbore zakazane za 19.mart, da li će nastupiti sa Građanskim pokretom URA, ili će podržati nekog drugog kandidata.

Abazović je prije neki dan odgovarajući na pitanje novinara da li postoji mogućnost zajedničkog kandidata za predsjednika SNP-a i URE kazao je da još uvijek nisu zasjedali organi URE.

”Ne isključujem varijantu da imamo zajedničkog kandidata sa SNP-om. Vidjećemo šta će biti”, kaže Abazović.

Možda građani i ne moraju da se opterećuju oko predsjedničkih izbora, ali svakako će glavobolju imati Abazović i Joković ukoliko budu imali svog kandidata jer je izvjesno da neće imati dvocifrenu podršku što bi bila jasna poruka da više od 90 odsto građana ne podržava njihove politike.

D.G.