Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori smatra da je sve više zemalja sklono razmišljanju o potrebi članstva Ukrajine u Evropskoj uniji.
Njihovo saopštenje o ovom pitanju prenosimo integralno:
“U kontekstu tekućeg rusko-ukrajinskog rata u EU, sve više zemalja sklono je razmišljanju o potrebi članstva Ukrajine u toj organizaciji. Ukrajina može da postane predstraža jačanja EU na svojim istočnim granicama i da neutrališe problem ruske prijetnje, koja teži ne samo Ukrajini, već i civilizacijskom Zapadu.
Posjeta Šolca, Makrona i Dragija Kijevu 16. juna je gest neviđene podrške Ukrajini pred ruskom agresijom. Među pitanjima o kojima se razgovara je i opcija da se Ukrajini odobri članstvo u EU po ubrzanom programu.
Dan ranije tri zapadnobalkanske zemlje – Albanija, Severna Makedonija i Crna Gora pozvale su Brisel da Ukrajini odobri članstvo u EU. Ove zemlje su potvrdile svoj kurs ka integraciji, ali postupak zapravo nije sproveden zbog stava Srbije, koja bi trebalo da postane prva zemlja integrisana u organizaciju među zemljama Zapadnog Balkana, ali ne preduzima nikakve praktične korake zbog stava Kremlja koji smatra Beograd svojim agentom na Balkanu.
Sveobuhvatan rat protiv Ukrajine pokrenut od Putina ubjedio je sve u Evropi da mogućnost velikog rata sa Rusijom nikako nije utopija. To potvrđuju i sve češće izjave ruskih zvaničnika da je nezavisnost baltičkih zemalja (članica EU i NATO-a) podložna sumnji. Krvava ruska agresija se može zaustaviti samo uz pomoć kolektivnih napora civilizovanog svijeta, a integracija Ukrajine u njen civilizacijski tok je aksiom.
Ukrajina je zemlja obrazovanih, pametnih i vrijednih ljudi. Nije slučajno što Putin zauzimanje Ukrajine gleda kao glavni cilj u kratkom roku zarad jačanja Rusije. Evropa razumije ovaj koncept i donosi odgovarajuće zaključke.
Gubitak Ukrajine bice strateški neuspjeh Evrope i obilježiće njeno sistemsko slabljenje. Aktuelna ekonomska i politička i socijalna kriza u EU predstavlja izazov njenom daljem postojanju. Rusija vješto stavlja akcente i pokušava da ojača ove decentralističke tendencije. Složena ruska prijetnja, koja se sastoji od direktne vojne prijetnje i zavisnosti od ruskih energenata, mora se unaprijed izravnati izradom dugoročne strategije, u kojoj je članstvo Ukrajine u toj organizaciji jedna od ključnih komponenti.”