Knjiga istoričara Petra Lekića Hrišćanski kultovi u Crnoj Gori (I–XVIII vijek) je pionirsko djelo koje obuhvata i prezentuje naše cjelokupno hrišćansko nasljeđe te zaslužuje izuzetnu pažnju i postaće ugaoni kamen istraživanja istorije religije i kulture Crne Gore, ocijenjeno je na promociji u Matici crnogorskoj.
Kako se navodi u saopštenju, o novom naslovu iz bogate izdavačke produkcije Matice crnogorske govorili su publicista i urednik izdanja Ivan Jovović, istoričar Vukota Vukotić i autor. Moderatorka razgovora bila je Dragana Erjavšek.
„Petar Lekić je odlučio da karijeru ne gradi na istorijskim temama XX vijeka , koje kod nas uglavnom imaju dnevno-političku upotrebljivost, već se odlučio za put kojim se rjeđe ide, ulazeći u lavirinte srednjeg vijeka“, kazao je Jovović ističući da na tom polju nije lako pružiti jednostavna objašnjenja pojava i procesa.
„Naročito na tlu Crne Gore, ne samo zbog uništenja izvorne arhivske građe, nego značajne devastacije ukupnih materijalnih dobara naših predaka zbog čega je neophodno poznavanje i drugih naučnih disciplina, od arheologije, preko lingvistike do istorije umjetnosti, pa je primjenom interdisciplinarnog pristupa nastala ova knjiga“, kazao je Jovović.
Kako je pojasnio u njoj su zastupljeni svi kultovi čiju materijalizaciju prepoznajemo u obliku crkava, manastira, bratovština i sl.
„U knjizi je zastupljeno 133 kulta, od čega 99 opštih ili zajedničkih, kao i 12 pravoslavnih i 12 katoličkih kultova. Opšti ili zajednički kultovi predstavljaju duhovnu baštinu pravoslavne i katoličke crkve nastalih prije raskola 1054. godine“, istakao je Jovović.
Jovović je ocijenio da je knjiga još jedna potvrda u nizu aktuelnosti identitetskih tema u savremenoj crnogorskoj istoriografiji, gdje se Petar Lekić odlučuje da na jedan atipičan način prezentuje sakralno nasljeđe crnogorskog i drugih naroda na ovom prostoru.
„Autor je pokazao kako su katolička i pravoslavna crkva preko svojih ustanova radile na utemeljenju i njegovanju kultova, pri čemu je data posebna pažnja onim gdje su bila sjedišta nadbiskupa i biskupa, odnosno episkopa i mitropolita, koja su se odlikovala najvećim stepenom ceremonijala, o čemu imamo živo svjedočanstvo koje seže u srednji vijek, a riječ je o tripundanskim svečanostima u Kotoru“, istakao je Jovović i ocijenio da se autor ovom knjigom kod stručne javnosti u Crnoj Gori legitimisao kao neko na koga se može osloniti crnogorska medijavelistika.
Dosadašnja crnogorska istoriografija nije imala djelo poput ovoga. Previše smo bili zagledani u političku istoriju, istoriju ratova i sukoba, istoriju vladara i diplomatije, smatra istoričar Vukota Vukotić.
„Iz nekog razloga uspjeli smo da propuštimo ono što je vjekovima tiho i nenametljivo kreiralo Crnu Goru kakvu danas vidimo. Knjiga pred nama daje odgovore ili makar dio odgovora kako smo dospjeli tu gdje smo“, kazao je Vukotić.
Posebno je važno, dodaje Vukotić, što Lekićevo djelo pokazuje da prostor Crne Gore baštini Hristovu nauku od samih njenih početaka odnosno dva milenijuma.
„To je toliko impozantan podatak da bi mnogo veće i moćnije zemlje sve dale da mogu da se pohvale time. Nažalost, u našoj istoriografiji činjenice su se bagatelisale, preko njih je preskakano i nije im se nikad davala velika pažnja. Trebalo je ispuniti druge ciljeve, predstaviti crnogorsku prošlost na način upotreban i tako da se uklopi u okvire koji su nametani spolja.
ebitno da li govorimo o jugoslovenskom ili nekom drugom velikodržavnom okviru bitno je da naša istorija, a posebno istorija srednjeg vijeka nikada nije tretirana na objektivan, metodološki ispravan način“, istakao je Vukotić.
Ocjenjuje da autor na koncizan način uspijeva da predstavi temu i ponudi znanje koji je potrebno da bismo razumjeli Crnu Goru srednjeg vijeka ali i Crnu Goru danas.
„U tome je izuzetna važnost knjige koju večeras promovišemo. To je taj ugaoni kamen bez koje nijedno drugo istraživanje od sada neće biti isto. Autor nam predstavlja naučno i metodološko polje kojim izuzetno vlada i vidi se da je zaista uložio ogroman trud. To je nešto što je epohalan posao, nešto u što bi se samo rijetki upustili“, zaključio je Vukotić.
Autor knjige „Hrišćanski kultovi u Crnoj Gori (I-XVIII vijek)“ naveo da je riječ o studiji koja je sinteza njegovih dosadašnjih istraživanja.
„Crna Gora obiluje bogatom tradicijom kulturnih različitosti koje su primamljiva tema za istraživače. Ovom knjigom htio sam da dopunim znanje o crnogorskoj starijoj prošlosti koristeći izvore kako bih dočarao prethodno vrijeme“, istakao je Lekić.