“Ova Vlada neće dozvoliti nepoštovanje Crne Gore, u kojoj će morati da važe isti principi pravne države i za građanina i za sveštenika. Ne može se biti van domašaja Ustava i zakona samo zato što služite crkvi ili vjerskoj zajednici, a pritom ne poštujete državu i njene institucije. Činjenica je da Srpska pravoslavna crkva posredstvom Mitropolije crnogorsko-primorske ima interese u našoj zemlji, a oni su prije svega politički, pa vjerski i duhovni”, kazao je u intervjuu Vikend novinama predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.
Premijer Marković govori i o rebalansu budžeta, razlozima, očekivanjima, o migracijama, benefitima članstva u NATO godinu od prijema, o auto-putu koji je inspirativna tema mnogima, poručujući da će doprinos najveće investicije u Crnoj Gori ikada, biti neupitan.
VN: Gospodine Markoviću, mnogo se posljednjih dana govorilo o izjavi srpskog patrijarha Irineja o položaju Srba u Crnoj Gori, što je podiglo tenzije i kod svih koji se sjećaju devedesetih godina prošlog vijeka izazvalo izvjesnu zebnju…
MARKOVIĆ: S pravom. Svako zdravomisleći tu izjavu primio je sa nevjericom, ogorčenjem i prezirom. No, izjava je ipak slijed zvaničnih stavova Srpske pravoslavne crkve i Mitropolije crnogorsko-primorske i njenih čelnika o Crnoj Gori. Ona polazi od teze o Crnoj Gori kao srpskoj državi u kojoj je, kako oni kažu, crkva starija od države. To onda znači da istu ne treba poštovati i doprinositi joj. Osporena je i u kontinuitetu se osporavaju sve odluke građana o budućnosti Crne Gore. Ne poštuje se ni ustavno uređenje Crne Gore kao građanske, a ne nacionalne države. Dakle, netačni su i podli navodi patrijarha Irineja o položaju Srba u našoj zemlji.
VN: Da li ste u izjavi srpskog patrijarha prepoznali i pokušaj pritiska na državu Crnu Goru i Vaš kabinet u susret donošenju Zakona o vjerskim zajednicama?
MARKOVIĆ: Apsolutno se prepoznaje taj pritisak. On je prepoznat u naknadnoj izjavi da odustanemo od navodnog oduzimanja imovine, pa će promijeniti izjavu. Ali ova Vlada neće dozvoliti nepoštovanje Crne Gore, u kojoj će morati da važe isti principi pravne države i za građanina i za sveštenika. Ne može se biti van domašaja Ustava i zakona samo zato što služite crkvi ili vjerskoj zajednici, a pritom ne poštujete državu i njene institucije. Činjenica je da Srpska pravoslavna crkva posredstvom Mitropolije crnogorsko-primorske ima interese u našoj zemlji, a oni su, prije svega, politički pa vjerski i duhovni. Ne može se više osporavati Crnoj Gori pristup javnim, državnim dobrima, koja koristi Mitropolija crnogorskoprimorska. Kao država smo gradili i pomagali, i nijesmo – oduzimali. Pitanje je da li bi bilo danas Hrama u Podgorici da Vlada za taj vrijedni objekat nije opredijelila značajna sredstva. Prema tome, moraće se prestati sa vulgarnim napadima na državu i njene institucije, koji najčešće dolaze poslije tajnih veče ra sa opozicijom. Dakle, ako je patrijarh htio da nas pokoleba, nije uspio. Zakona će biti.
VN: Rebalans budžeta takođe je bio vrlo inspirativna tema za dio naše javnosti. Kakve rezultate očekujete od rebalansa? Kakva su opšta ekonomska kretanja u ovoj godini?
MARKOVIĆ: Slažem se da je rebalans bio inspirativna tema za kratkoročan politički profit na pojedinim adresama. Ali ja uvijek volim objektivizirati stvari. Prvo, izmjene Zakona o budžetu za 2018. godinu predložene su u periodu snažnog i realnog ekonomskog rasta koji je u prvom kvartalu iznosio 4,5%. A on je zasnovan na povećanju investicione potrošnje, domaće tražnje i izvoza. Posmatrano za prvih pola godine, ostvaren je snažan rast industrijske proizvodnje, naročito proizvodnje električne energije, kao i rast u građevinarstvu, turizmu, poljoprivredi. Zato sam optimista da će zvanični podaci o ekonomskom rastu, kada budu objavljeni za drugi kvartal, takođe biti veoma dobri. Polazeći od tako dinamičnih ekonomskih kretanja, uz istovremeno sagledavanje određenih izazova u sprovođenju fiskalne konsolidacije, a tu konkretno mislim na akciznu politiku, nijesmo željeli da sjedimo skrštenih ruku do pred kraj budžetske godine. Naprotiv, predložili smo drugi rebalans budžeta za 2018. godinu, sa glavnim razlozima u redefinisanju mjera na naplati akciznih prihoda i promjene u strukturi rashoda sa ciljem unapređenja kvaliteta javnih usluga. Pooštrićemo odgovornost u resorima u kojima smo evidentirali slabosti u ova dva segmenta, i izvući određene pouke za vrijeme koje dolazi.
VN: Šta se još dobilo rebalansom?
MARKOVIĆ: Kroz rebalans smo, između ostalog, obezbijedili i sredstva za kupovinu zemljišta za izgradnju osnovne škole i obdaništa u naselju Siti kvart. Obezbijedili smo sredstva za lokacije za sistem za prečišćavanje otpadnih voda i industrijskog otpada, kao važan segment infrastrukturnog opremanja glavnog grada. Istakao bih da smo ovim rebalansom obezbijedili nedostajuća sredstva za finansiranje zdravstvenih usluga građana, koje su njihova važna potreba. Dakle, jednom riječju – mi smo na terenu realne politike, a ne političke demagogije i marketinga.
VN: Prošla je godina od formalnog prijema Crne Gore u NATO? Može li se već govoriti o benefitima članstva?
MARKOVIĆ: Ne nakon godinu dana, već neposredno nakon formalizacije – prvi benefiti članstva su se javili. A u ovih godinu dana naša ekonomija zabilježila je impresivan napredak u gotovo svim sektorima, sa stopom rasta koja je među najvećim, ne samo u regionu već i u Evropi. U ovom periodu zemlja je, upravo zahvaljujući i članstvu u Alijansi, obezbijedila i visok nivo reputacije na međunarodnom finansijskom tržištu, i atribute jedne od najatraktivnijih destinacija za turiste i investitore. Sada dalje treba raditi na tim pitanjima, uz korišćenje ekonomskih privilegija članstva, a kroz nametanje standarda za brzo donošenje zakonitih odluka i odgovorniju realizaciju Vladinih razvojnih politika na svakoj adresi u našoj administraciji. To će, uz siguran investicioni ambijent, dodatno podstaći strane investitore da ulažu u Crnu Goru.
VN: Kakve su projekcije migracionih kretanja i gdje smo mi na toj mogućoj ruti novog migracionog talasa?
MARKOVIĆ: U globalnom kontekstu, evidentno je da se evropski prostor suočava sa sve većim brojem migranata usljed nestabilne političke situacije, ratova, loše ekonomske situacije i klimatskih promjena u zemljama iz kojih dolaze migranti. U Crnoj Gori migracije uglavnom imaju karakter tranzita preko državne teritorije, dominantno iz pravca Albanije i Kosova ka Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, i dalje prema zemljama Zapadne Evrope. Nešto veći priliv migranata preko Albanije u Crnu Goru je najvjerovatnije zbog snažnije reakcije Bugarske, Srbije, Mađarske, Rumunije i Hrvatske, koje su realizovale brojne aktivnosti u cilju bolje kontrole granica i sprečavanja ilegalnih ulazaka. Zbog toga je i Crna Go ra pojačala nadzor svoje granice koji uključuje i podršku vojske. U ovom trenutku ne postoje razlozi za zabrinutost.
VN: U jeku smo turističke sezone, turistički poslenici kažu da je, za razliku od prethodnih, ove godine primjetno veće interesovanje i za sjever Crne Gore. Jeste li to očekivali?
MARKOVIĆ: Podsjetiću da je 2017. godina u turizmu nadmašila rezultate rekordne 1987. godine. Gro tog rezultata ostvarivan je na Crnogorskom primorju, sa preko 80% noćenja, odnosno ukupnog turističkog prometa u zemlji. Međutim, sjever je decenijama unazad neopravdano razvojno zapostavljan, iako raspolaže sa preko 50% ukupnih resursa koji mogu biti stavljeni u funkciju ekonomskog rasta i razvoja zemlje. Mi smo u sjevernom regionu započeli turističke projekte vrijedne preko 80 miliona eura. Ali istovremeno ne želimo da sjever bude isključivo u ulozi zimskog turizma. Sama okolnost da se u pojedinim gradovima na sjeveru, u ljetnjoj sezoni 2017. godine, nije mogao naći slobodan krevet ni na seoskom području, govori nam da je ulaganje u sjever opravdano, kao i očekivanja od ovog kraja. Namjera je da snažnije ulažemo u puteve, komunalnu i društvenu infrastrukturu, i druge neophodne sadržaje, jer većina opština sjevernog regiona ima jedinstvene kulturne i turističke potencijale koji moraju biti stavljeni u funkciju stvaranja nove vrijednosti, otvaranja novih radnih mjesta i boljeg života svake porodice. Uostalom, doživljavam to i kao dio našeg duga prema sjeveru.
VN: U javnosti se dosta komentariše moratorijum na zapošljavanje u državnim organima i javnim preduzećima. Sa druge strane i sami potencirate da su novi, mladi kadrovi potrebni upravo javnoj administraciji. O čemu se zapravo radi?
MARKOVIĆ: Razumijem potrebu javnosti da se interesuje oko optimizacije u javnom sektoru, koju prati moratorijum na nova zapošljavanja. Želim da podijelim sa vama zapažanje da smo se našli u svojevrsnom paradoksu – da imamo istovremeno višak i manjak zaposlenih u javnom sektoru. Višak u apsolutnim brojevima, a manjak u pogledu kvaliteta. Paralelno, kvalitativne nedostatnosti nadomještavane su novim zapošljavanjima. I danas je prisutan ambijent da je država jedini poželjan poslodavac, što ne smije da bude standard. Vrijeme je da se takva praksa mijenja, da ne bismo došli u situaciju da otpuštamo zaposlene. Optimizacija je model da do toga ne dođe, već da obezbijedimo kvalitet i kompetentnost kroz relokaciju zaposlenih. Takođe, da stimulišemo nezaposlene da mjesto za sebe traže u privatnom sektoru, u privredi, gdje su zarade po pravilu više nego u administraciji.
Moramo snažnije udariti na organizovani kriminal
VN: Koji će biti najveći izazov za Vaš kabinet u narednom periodu i zašto?
MARKOVIĆ: Izazovi prate 41. Vladu od dana njenog izbora. Ova Vlada suočila se u novembru 2016. godine sa izazovima koji su bili istovremeno i velika opasnost po javne finansije i ekonomiju. Za razliku od tog vremena, u budućnosti očekujem izazove koji su potpuno drugačijeg značenja od onih na početku mandata. Dakle, treba da održimo nivo stope rasta koju smo ostvarili u 2017. godini. Da otvaramo nova radna mjesta, prije svega na sjeveru, i da baš tamo još više ulažemo u poljoprivredu i izgradnju infrastrukture. Da smanjimo tekuću potrošnju kako bi naša fiskalna strategija dovela do budžetskog suficita i opadajućeg javnog duga. Istovremeno da povećamo investicionu i kapitalnu potrošnju kao preduslov ukupnog razvoja. I, naravno, sve to zajedno da nas dovede u situaciju da povećamo zarade i penzije. Takođe, i toga sam kao premijer veoma svjestan, moramo snažnije udariti na organizovani kriminal i povećati nivo bezbjednosti građana, i njihovog osjećaja sigurnosti, ali na taj način i dodatno osnažiti stabilnost i bezbjednost zemlje u cjelini.
Dovoditi auto-put u vezu sa zavisnošću od Kine je apsurdno
VN: Izgradnja auto-puta Bar-Boljare i dalje se u dijelu opozicione javnosti pokušava predstaviti kao projekat koji nije isplativ i koji će povećati zavisnost naše zemlje od Kine. Nerazumijevanja ima i od dijela briselske administracije. Kakav je Vaš odgovor na toliku zabrinutost oko auto-puta?
MARKOVIĆ: Izgradnja auto-puta je najvažniji razvojni projekat u Crnoj Gori. To je investicija države Crne Gore iz kredita dobijenog od kineske Exim banke, kao što finansiramo niz drugih razvojnih projekata iz zajmova dobijenih od drugih međunarodnih razvojnih banaka. Dakle, Vlada je investitor prve dionice auto-puta, te je samim tim apsurdno govoriti o zavisnosti od Kine, ili pak ekonomsku saradnju sa Kinom posmatrati u kontekstu navodne zavisnosti. Projekat auto-puta ima multiplikativne efekte na ekonomiju već u fazi izgradnje prve dionice, i do sada povučenih 455 miliona eura iz kredita Exim banke značajno je doprinijelo rastu svih djelatnosti vezanih za izgradnju auto-puta (građevinarstvo, trgovina, skladištenje, povezane usluge), a time i snažnom rastu bruto domaćeg proizvoda. Kada se auto-put završi i obezbijedi njegova puna valorizacija, pozitivan i snažan doprinos ove investicije razvoju zemlje i njene ekonomije, biće neupitan. Vjerujem da će tada i svaki današnji prigovor biti dio ranijeg lošeg pristupa.
Poseban senzibilitet i prema Srbiji i prema Kosovu
VN: S jedne strane diže se galama oko toga što Gora Gora šalje dva oficira na Kosovo, a predsjednik Srbije u intervjuu zagrebačkom Globusu kaže da je Kosovo završena stvar. Vaš komentar?
MARKOVIĆ: Crna Gora je poslala oficire na Kosovo, isto kao što bi ih poslala u bilo koju drugu zemlju u okviru partnerskih obaveza i dužnosti. Objasnili smo već da to nije čin prkosa ili neprijateljstva prema bilo kome, već odgovoran odnos u sistemu kolektivne bezbjednosti. Zvanična Srbija je to, nažalost, negativno percipirala. Vjerujem da takva reakcija dolazi po inerciji otpora na svaku inicijativu koja je u okviru međunarodnih odnosa usmjerena prema Kosovu. Crna Gora se sa posebnim senzibilitetom odnosila i prema Srbiji i prema Kosovu, uvažavajući specifičnosti tog odnosa, a potvrđujući istovremeno opredjeljenje za stabilizaciju i jačanje međususjedskih odnosa.
izvor: Vikend novine