Crna Gora se u kontinuitetu bori sa mnogim pritiscima. Ovoga puta Moskva je, kako za TVCG kaže profesor istorije na beogradskom Filozofskom fakultetu Nikola Samradžić, instalirala lojalnog pojedinca Duška Kneževića što je, kako ocjenjuje, još jedan veliki test za crnogorske nadležne organe.
Gledajući sa strane, analitičar bezbjednosti iz Zagreba Igor Tabak, primjećuje da se Crna Gora posljednjih godina često spominje u kontekstu hibridnog rata, budući da se, kako navodi, pokušaj državog udara pred ulazak u NATO širom svijeta koristi kao jedan od školskih primjera, te fizički prisutnije grublje varijante hibridnog ratovanja.
Slično iskustvo sa širenjem lažnih vijesti i spinovanjem imala je i Hrvatska, kaže za TVCG komunikacijski stručnjak Krešimir Macan, podsjećajući na Agrokor kao primjer u kojem je bilo raznih interesa.
Poslije neuspjelog pokušaja državnog udara bilo je, kaže istoričar Nikola Samardžić, za očekivati da se Crna Gora nađe pod još većim pritiskom Rusije, zemlje koja godinama pokušava da razori Evropsku uniju i destabilizuje članice NATO-a.
“Ulazak Crne Gore i Makedonije u NATO je veliki i značajan udarac Putinovoj javnoj i tajnoj diplomatiji, koja je nosilac sa bezbjednosim službama hibridnog rata koji on vodi protiv evropske civilazije i u tom smislu bilo je za očekivati nastavak raznih pritisaka koje hibridni rat podrazumijeva”, kaže Samardžić.
A Crna Gora se, kaže Samardžić, godinama borila sa mnogim pritiscima. Ovoga puta Moskva je, kako kaže, instalirala lojalnog pojedinca Duška Kneževića, što je još jedan veliki test za crnogorske nadležne organe.
“U Crnoj Gori imamo već drugu aferu Knežević. Mislim na aferu koju je prije nekoliko godina pokušao da pritiskom na crnogorsku Vladu i društvo proizvede Ratko Knežević, nekadašni saradnik crnogorske Vlade i danas Duško Knežević, vlasnik Atlas banke, takođe saradnik crnogorske vlade i ko zna čiji saradnik. Sigurno da će uslijediti određeni pritisci iz Moske, Beograda, Banjaluke, kako bi se upotrebom ili zloupotrebom te afere, poljuljala vlast u Crnoj Gori. Inače, beogradski mediji ne pominju da afera obuhvata i neke od lidera proruske, ili antizapadne, i time anticrnogosrke opozicije”, navodi Samardžić.
Da hibridni rat može imati velike posljedice po Crnu Goru, koja se sa sličnim pritiscima bori godinama, mišljenja je i Igor Tabak, analitičar bezbjednosti iz Zagreba.
“Gledajući iz vana, moram primijetiti da se Crna Gora zadnjih godina često spominje u tom kontekstu, budući da onaj pokušaj državog udara taman pred ulazak u NATO se zapravo širom svijeta koristi kao jedan od školskih primjera ove fizički prisutnije grublje varijante hibridnog ratovanja”, kaže Tabak.
Slično iskustvo sa širenjem lažnih vijesti i spinovanjem imala je i Hrvatska.
“Znamo da Rusija ima određene pretenzije u regionu, tako da se može vidjeti da razvijaju recimo mrežu nezavisnih portala koje one finansiraju, koje emituju tipa proruske vijesti, i to su neka obilježja koja možemo vidjeti tipičnog hibridnog rata, kada se pokušava kroz plasiranje vijesti koje promiču neku vašu politiku i usmjeravaju vašu lokalnu politiku, i ako je pravi rat u pitanju čak dezinformirati građane. Agrokor je bio primjer u kojem je bilo raznih interesa, znači geopolitičkih i interesnih skupina. Znači, u Hrvatskoj ste imali i međunarodnu komponentu, a imali ste i hrvatsku komponentu, gdje je sam vlasnik i određeni vjerovnici su pokušavali uticati na odluke Agrokora”, kaže komunikacijski stručnjak Krešimir Macan.
U suzbijanju širenja dezinformacija, kažu sagovornici TVCG, veliku ulogu imaju mediji.
“Imamo danas taj presing da imate vijest prvi, da budete prvi na stranici na kojoj ljudi klikaju i onda se te vijesti najčešće prenose i kasnije će se opravdavati. E, u tom slučaju oni postaju manipulisani, jer ih je možda takav jedan izvor, poput ovog kanala na Instagramu, može navesti u pogrešnim smjeru, a onda oni naprave štetu, a štetu je jako teško popraviti. Jako je teško skupljati perje ako ste objavili lažnu informaciju”, ističe Krešimir Macan.
“U cijeloj regionu je vidljivo čak i pojavljivanje nekih novih medija da se ne zna odakle su finansirani, ali očito imaju puno novaca za aktivnosti”, kaže Igor Tabak.
Zato metode kojima se služi zvanična Moskva ne treba, kaže Samardžić, potcjenjivati. Ne treba ni dozvoliti uticaj sila koje žele da dovedu države do zavisnosti. To je, zaključuje, rat svih protiv svakoga i njime se moraju baviti svi.
izvor rtcg.me