Premda je Hitler proveo kratko vrijeme u rodnoj kući, ona i dalje privlači nacističke simpatizere iz svih krajeva svijeta, piše Jutarnji.hr.
Rodna kuća Adolfa Hitlera će biti preuređena, a radovi će početi 2. oktobra, saopštilo je austrijsko ministarstvo unutrašnjih poslova, uprkos dokumentarcu u kojem se tvrdi da je to upravo ono što je pokojni nacistički njemački diktator želio, prenosi Jutarnji.hr.
Nakon nekoliko godina pravnih prepirki, vlada je odlučila da kuću u austrijskom gradu Braunau na sjeveru zemlje, gdje je Hitler rođen 1889. godine, pretvori u policijsku stanicu sa centrom za obuku o ljudskim pravima.
Vlasti su 2016. preuzele trošnu zgradu na granici sa Njemačkom u pokušaju da spriječe da ona postane neonacističko svetilište.
Ogorčena pravna bitka između države i bivšeg vlasnika završila se eksproprijacijom.
„Preuređenje kuće počeće 2. oktobra 2023. godine“, potvrdio je portparol ministarstva unutrašnjih poslova AFP-u.
„Sve će se nastaviti po planu“, dodao je on.
Ali austrijski reditelj Ginter Švajger, koji će krajem avgusta da objavi dokumentarni film o kući, rekao je da će se u namjere ministarstva u pogledu budućeg korišćenja kuće „uvijek sumnjati da su u skladu sa željama diktatora“.
Švajger kao dokaz navodi otkriće jednog članka iz lokalnih novina objavljenog 10. maja 1939. u kome se navodi da je Hitlerova želja bila da svoje rodno mjesto pretvori u kancelarije za okružne vlasti.
Pretvaranje kuće u policijsku stanicu odgovaralo bi vrsti upotrebe koju je diktator zamislio, rekao je Švajger na konferenciji za novinare, pozivajući vladu da preispita svoju namjeru.
Cijena kontroverznog renoviranja kuće od 800 kvadratnih metara trenutno se procjenjuje na oko 20 miliona eura, a očekuje se da će biti završena do 2025. godine.
Policijska stanica bi trebalo da bude zvanično otvorena do 2026. godine.
Iako je Hitler u kući proveo samo kratko vrijeme, ona i dalje privlači nacističke simpatizere iz cijelog sveta.
Njemačka je anektirala Austriju 1938. godine, i iako su mnogi od Hitlerovih vrhunskih pristalica bili Austrijanci, istoričari kažu da ta mala alpska zemlja nije brzo priznala svoj dio odgovornosti za holokaust i druge nacističke zločine prije i tokom Drugog svjetskog rata.