Sob, poznat i kao irvas ili karibu (Rangifer tarandus), sisavac je iz porodice jelena (Cervidae) koji naseljava tundre sjeverne Evroazije, Kanade, Aljaske i Grenlanda. Jedina je vrsta jelena u kojoj i mužjaci i ženke imaju rogove. Postoji oko 20 podvrsta, a masa im varira od 60 do 300 kg. Vrsta je od 2015. godine klasificirana kao osjetljiva pošto je zabilježeno smanjenje populacije s približno 4,8 miliona jedinki na 2,9 miliona u posljednjih dvadesetak godina.
Polarni medvjed (Ursus maritimus) pak sisavac je iz porodice medvjeda (Ursidae) koji živi na približno istom području kao i sob. Najveća je kopnena zvijer na svijetu. Može narasti od 2 do 3 metra dužine te imati masu od 200 do 850 kg.
Studije iz prošlog stoljeća isticale su da polarni medvjedi ne napadaju sobove, a od 1999. stručnjaci su zabilježili nekoliko slučajeva u kojima su medvjedi pronađeni uz leševe sobova.
Međunarodni tim naučnika koji je predvodio zoolog Lech Stempniewicz sa Univerziteta u Gdańsku (Poljska) na ostrvu Spitsbergenu (u sastavu norveškog arhipelaga Svalbarda u Arktičkom okeanu) u avgustu je prvi put zabilježio lov polarnog medvjeda na soba!
Spektakularan lov
Kako se navodi u studiji, dana 21. avgusta 2020. oko 18 sati, 200 m od poljske istraživačke stanice kod fjorda Hornsunda na jugu Spitsbergena, stručnjaci su opazili mladu odraslu polarnu medvjedicu u dobroj kondiciji. Ignorišući glasne ljude koji su se našli stotinjak metara od nje, medvjedica je nanjušila krdo od sedam sobova koji su se odmarali u blizini. Potrčala je prema dvijema jedinkama koje su se odmakle od ostatka krda.
Medvjedica i ta dva soba bili su udaljeni oko 500 m. Njoj je trebalo oko 2 minuta da pređe tu udaljenost. Dok je prelazila put od stanice do opservatorijuma, ugledala je jednog od dva soba i ubrzala, ne podižući više glavu niti njuškajući. Ušavši u udubinu u tundri, medvjedica je nestala iz vidokruga posmatrača. Nekoliko sekundi potom izjurila je iz udubljenja i galopirala prema najbližem sobu, odraslom mužjaku u dobroj fizičkoj kondiciji, koji je tek tada primijetio napadača. Ustao je i otrčao prema moru, udaljenom 30 m. No medvjedica je skočila u vodu i brzo zaplivala.
Iako je već bio mrtav, medvjedica ga je izvukla na obalu tek nakon petnaestak minuta. Sedam metara od obale rasporila mu je utrobu i počela ga jesti.
Posljedice klimatskih promjena
“Izvijestili smo o nekoliko drugih nedavnih slučajeva interakcije medvjeda i sobova na Svalbardu, što sugeriše da polarni medvjedi sada love sobove češće nego prije. To povećanje lova vjerovatno je povezano sa smanjenim ledenim pokrivačem, s medvjedima koji provode više vremena na kopnu i rastućom populacijom sobova. Ova studija nadovezuje se na ranije radove o tome kako polarni medvjedi na Svalbardu sve više prelaze na kopnenu prehranu i ukazuje na to da bi mogli imati pojačanu ulogu kao vrhunski grabežljivac u kopnenom ekosistemu”, zaključuju autori studije.
