U organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Podgorica, sinoć je u Kuslevovoj kući promovisano crnogorsko jednotomno izdanje književne edicije “Zajednička čitaonica”. Otvorena je i izložba “Marginalije zajedničkog”, kustoskinje Nele Gligorović.
Prisutnima su se u ime izdavača obratili sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Ana Medigović, kustoskinja izložbe Nela Gligorović, te jedan od urednika “Zajedničke čitaonice” Igor Štiks, kao i Andrej Nikolaidis, jedan od zastupljenih autora u knjizi.
Ana Medigović je istakla da je osnivanjem Intenacionalnog sajma knjiga u Podgorici, Sekretarijat za kulturu i sport prije sedam godina, pokrenuo i izdavačku djelatnost. U okviru te djelatnosti objavljeno je pet knjiga, među kojima je “Zajednička čitaonica”.
“Svjesni kulturne saradnje i razmjene, i zahvaljujući prošlogodišnjem Sajmu, kao i ideji Igora Štiksa, mi večeras promovišemo crnogorsko izdanje tog značajnog projekta. Štiksova ideja je bila da se cijela priča proširi i na oblast vizuelnih umjetnosti, pa smo večeras u prilici da pogledamo i odgovor savremenih umjetnika sa ex-yu prostora na temu “Zajedničkog”. Time promovišemo kulturno stvaralaštvo, bavimo se kulturno-društvenim temama i otvaramo polje dijaloga”.
Igor Štiks je podsjetio na početak realizacije ideje i da se povodom knjige “Zajednička čitaonica” upriliči i jedan veliki događaj, te da se na razgovore pozovu i umjetnici koji bi razgovarali i razmijenili iskustva o stvarima kao što je prostor gdje danas živimo, i kako taj prostor, koji nam je zajednički, ali i podijeljen, proširimo preskačući granice, koje nas ometaju, i šta, kako je kazao, s činjenicom da nikome večeras ne treba prevod i kako da iskoristimo nasljeđe koje imamo. Kao što su jezik i književnost, koji u svoj svojoj raznovrsnosti nastaju u regiji, što je eufemistički naziv za prostor nekadašnje Jugoslavije.
Štiks je pojasnio da su on i Vladimir Arsenijević u projekat ušli sa željom da kroz književnost danas, afirmišu “Deklaraciju o zajedničkom jeziku”, objavljenu prije tri godine, koja je izazvala polemike na različitim stranama. Htjeli su, dakle, kako je kazao, krenuti od nečeg jednostavnog, što je zapravo u korijenu političkih sukoba na ovim prostorima posljednjih 30 godina, i tako došli na ideju da predstave neke od najboljih pisaca, njih 18, koji su dužni da rasprave neke temeljne pojmove naše današnjice.
Odabrali smo, kazao je Štiks, “devet pojmova od mogućih sto, koje smo zapravo željeli ponuditi javnosti na uvid i na raspravu, a najkompleksniji je i najteži pojam Jugoslavije, kroz tekst Predraga Matvejevića, koji je Jugoslaviju živio, i šta mu je jugoslovenstvo značilo 1982, a šta je značilo 2003, kada je te Jugoslavije nestalo.
Andrej Nikolaidis je rekao da pišući, nije imao na umu nikakvu, pa ni jezičku politiku. Bio sam, kazao je, “počastvovan mogućnošću da budem ukoričen s tekstom Daše Drndić”.
Nikolaidis je napomenuo da nije tačno da je Krleža naš savremenik. Upravo je obratno – mi smo Krležini savremenici, kao što će njegovi savremenici biti i oni koji dođu poslije nas, i koji će, nadajmo se biti mudriji, i konačno etičniji nego što smo mi bili.
Za mene književnost nije pitanje dijaloga, istakao je Nikolaidis i kazao da je književnost prilično totalitarna umjetnička forma.
“Književnik je po svojoj strukturi autoritaran, nema tu nikakve demokratije. Ima samo tiranije i samovolje, i terora nad samim sobom i terora nad jezikom. Jer sebe i jezik valja neprekidno mučiti, ukoliko istinski želiš doći do najboljeg teksta koji si ti mogao napisati, to jest doći do vlastitoga maksimuma.”
Kustoskinja Nela Gligorović je pojasnila da je izložba “Marginalije zajedničkog” nastala kao gravitirajući segment “Zajedničke čitaonice”.
Na izložbi su predstavljeni radovi umjetnika: Igora Grubića, Lane Čmajčanin, Adrijane Gvozdenović i Vladana Jeremića/Rene Redle.
Naslov “Marginalije zajedničkog” referiše na crtice iz društveno-političke i kulturne istoriografije nekadašnjeg jugoslovenskog prostora, na uredničke intervencije Miroslava Krleže za Enciklopediju Jugoslavija, kapitalnom svjedočanstvu o vremenu i nasljeđu kompleksne istorije zajedničkog prostora. Sam Krleža je Enciklopediju označio kao most u budućnost, oslobođen mitomanije, romantičarskog zanosa, zabluda i samoobmana, svjestan da su to neuralgične tačke jugoslovenskog društva.
Umjetničke prakse umjetnika koji su zastupljeni u okviru ove postavke, jesu posljedica korpusa “Zajedničkog”, tj posljedica korpusa zajedničkog nasljeđa, koje gravitira oko jugoslovenstva.
Sjutra, 5. marta, biće, kako je predviđeno, održane tri panel diskusije. Od 17 časova, Boris Buden, Andrej Nikolaidis, Dragan Markovina i Radina Vučetić učestvovaće u diskusiji “Stanje stvari: izvještaj o slavenskom Jugu 2022”. Moderator razgovora biće Igor Štiks.
U diskusiji “Open literature: bez prevoda, preko granica”, koja će početi u 18.30, učestvovaće Semezdin Mehmedinović, Lejla Kalamujić i Ognjen Spahić. Razgovor će moderirati Vladimir Arsenijević.
Završna diskusija “Budućnost je iza nas. Jugoslovenstvo u praksi savremenih umjetnika/ca” počeće u 20 časova, i u njoj će učestvovati Igor Grubić, Lana Čmajčanin, Adrijana Gvozdenović, Vladan Jeremić, Rena Redle i Zlatko Paković, dok će moderatorka biti Nela Gligorović.
Zainteresovana javnost, diskusije će moći naknadno da pogleda na YouTube kanalu Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Podgorica.