Drugi dan IX Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici otvoren je promocijom kolekcije stripova “Stripoterapija”, autorke Ane Petrović.
Autorka kaže da je knjiga nastala potpuno spontano još prije dvije godine, ali je promovisana tek prošle godine na Sajmu knjiga u Beogradu.
“Knjiga je nastala kao interna šala između mene i moje psihoterapeutkinje. Počela sam da crtam i zapisujem neke od naših dijaloga i situacija kroz koje smo prolazile, trudeći se da tim, često gorkim temama, dodam i određenu dozu humoru. “Stripoterapija” je ubrzo postala mnogo više od interne šale. Uz dozvolu i ohrabrenje psihoterapeutkinje stripove sam, nakon dosta promišljanja, počela da objavljujem na društvenim mrežama. Najčešći komentar bio je “Ovo sam ja!”. Reakcije su me motivisale i shvatila sam da mnogi dijele moje iskustvo. Ovo nisu stipovi samo o meni, već o svima nama”, kazala je Petrović.
Moderatorka Marijana Milošević istakla je da je ova knjiga, kolekcija stripova, duboka, duhovita, ozbiljna priča o mentalnom zdravlju, mentalnog higijeni, kulturi, ispričana tako da bude razumljiva i djeci i odraslima.
“Knjiga je jednako interesansta i razumljiva djeci i nama odraslima, ima jako široku lepezu publike”, kazala je Milošević.
Petrović kaže da je mnogo iznenađena time, jer nije znala ko će se sve pronaći u njenim ilustracijma.
“Ja sam iznenađena i srećna, jer je ovo prva knjiga čija sam autorka i ilustratorka, preko koje mogu da upoznam publiku. Znate, posao ilustratora je jako usamljen, odradite ilustracije, pogledate gotovu knjigu, stavite je na policu i počnete da pravite ilustracije za sljedeću. Ovaj put je drugačije, upoznajem ljude na promocijama, tribinama i srećna sam”, istakla je Petrović.
Promovisana je i knjiga “88” autorke Nadije Rebronje, koja sadrži 88 proznih djela. Knjiga podsjeća na 88 tipki klavira iz kojih proizilazi 88 različitih tonova, a opet zajedno daju posebnu melodiju. Kao i klavir, svaka priča jedan je ton, ali sve priče zajedno okupljene čine jednu precizno oblikovanu muzičku formu.
Knjiga “88” je, prema riječima autorke, poigravanje muzikom, sinkretički spoj između klavirske melodije i poetsko proznog teksta, i prije svega ima ideju da preispituje prostore umjetničke slobode, da pomjera granice forme, žanra, granice između poezije i proze, i generalno da preispituje koliko je savremeni čovjek zaista slobodan u nekom trenutku u kojem živimo, koliko je bio ikada slobodan kroz tok istorije.
“Dok sam pisala ovu knjigu, razmišljala sam o savremenom čovjeku, koji nije Slobodan i upitno je da li je ikad bio slobodan. Mi svaki tren gubimo slobodu, dešavaju se novi ratovi, logori, censure, sputavanja…”, navela je Rebronja.
Moderatorka Dragana Tripković istakla je da je Nadija Rebronja autorka koja ima više prevednih knjiga nego objavljenih na svom jeziku i da to predstavlja kuriozitet njenog djela.
Uslijedila je promocija knjige “Medijska pismenost i kritičko mišljenje” autorke Violete Kecman. Autorka kaže da se mnogi pitaju “šta će meni medijska pismenost, umijem da čitam i slušam vijesti”, ali kako ističe, medijska pismenost nije samo čitanje i slušanje vijesti ili bilo kog medijskog sadržaja.
“Medijska pismenost je mnogo širi pojam, zahtijeva da se razvija i da stalno učimo. U digitalnom dobu, internet pruža mnogo više mogućnosti, novi mediji zahtijevaju određene vještine da spoznamo da li neko manipuliše nama. Dakle, da se zapitamo ko je pošiljalac sadržaja koji konzumiramo, šta je to što on šalje, i u kakvom je odnosu taj medij sa vlasti. Jer, mi smo istovremeno konzument, ali i sredstvo i cilj tog medijskog sadržaja”, navodi autorka.
Prema njenim riječima, kritičko mišljenje nije nešto što nam je dato.
“Na njemu treba raditi, to je ozbiljan zadatak, negdje izjednačen sa pojmom kritički stav”, kaže Kecman.
Profesor Janko Ljumović kazao je da je ovo izuzetno važna knjiga, koja govori o medijskog pismenosti u 21. vijeku.
“Ona širi prostor kritičkog mišljenja, obuhvata globalni plan, nacionalne planove, studiju slučaja iz Srbije”, navodi Ljumović, dodajući da je knjiga objavljena u pravo vrijeme, jer nudi priču o medijskog pismenosti u digitalno vrijeme.
Kecman je naglasila da, kada su u pitanju adolescenti i njihova medijska pismenost, treba koristiti metodiku “hodanja u njihovim cipelama”.
“Znate, ona rečenica “u moje vrijeme to nije tako moglo” više nije funkcionalna, naši adolescenti su bombardovani informacijama, a još nemaju razvijen kritički stav da ih shvate na pravi način”, kazala je Kecman.
Iz Glavnog grada navode da drugo veče okončano je susretima pisaca Nikole Nikolića i Fabia M. Rokija.
Nikolić je, kako je navedeno, predstavio italijanski prevod svoje zbirke „Atakama“, koja je još jedno izdanje izdavačke kuće Besa Muci. Zbirka “Atakama” iz 2016. godine sadrži 15 priča, koje se bave raznim pojavama savremenog društva – od samoubistva, preko porodičnih i ljubavnih odnosa, do totalitarizma i sudara različitih kultura.
„Prvi ciklus ‘Odlasci’, govori o samoubistvima, te prve tri priče, centralni dio koji sam nazvao ‘Horizonti’, pošto nisam imao neki onako konkretni motiv, nešto je što tješnje vezuje sve te priče. I na kraju taj glavni tekst, koji je kao dodatak neki, jer su priče iz Crne Gore i dijaktološki su tu utemljene i tematske. Zbirka priča je proizvod moje želje da odgovorim na te neke fenomene koji su me opsjedali. Naravno, trudio sam se da jezik bude moderan, kao i teme. Priče vežu ekstremne situacije, sudar krajnosti“, pojasnio je autor.
Italijanski autor i profesor, koji živi i predaje u Albaniji, Fabio Roki, istakao je da mu je Nikolićeva zbirka priča bila jako interesantna, i ujedno se osvrnuo na distanciranje autora od književnog teksta.
„Distanca od onoga što pišemo je zdrava, korektna i jedina ispravna stvar“, ocijenio je on.
Navodi se da na promociji je bilo riječi i o njegovoj zbirci inspirisanoj Albanijom – „La disputa sul raki e altre storie di vendetta“ (Spor oko rakije i ostale priče o osveti).
„Knjiga se rađa zbog književne opservacije. Bio sam vrlo uključen u sve i želio sam da što modernije i na najbolji mogući način predstavim svakodnevnicu. Albanija koju sam upoznao naučila me mnogo o savremenosti“, zaključio je Roki, čija je priča o „baki koja je pokušavala da mu proda trešnje“ pokupila posebne simpatije publike.