Neki od ključnih znakova upozorenja na koje geolozi obično paze prije supervulkanske erupcije možda zapravo nisu prisutni u svakom slučaju, piše u detaljnoj novoj studiji vulkana Tobe na Sumatri u Indoneziji.
Nalazi upućuju na to da gigantskim erupcijama Tobe, prije nekih 840.000 godina te prije 75.000 godina, nije prethodio iznenadni priliv magme u rezervoar vulkana. Umjesto toga, magma se skupljala postojano i tiho prije erupcija, piše Dnevno.hr.
Međutim, najvažnije je da je drugoj supererupciji trebalo manje od pola vremena da se magma izgradi nego prvoj – 600.000 godina umjesto 1,4 miliona godina – zbog postupnog povećanja temperature kontinentalne kore oko magmatskog rezervoara.
“Ovo je ‘začarani krug’ erupcija. Što više magma zagrijava koru, to se magma sporije hladi pa brzina akumulacije magme postaje brža”, kaže geolog Ping-Ping Liu sa univerziteta u Pekingu (Kina).
Tim je analizirao cirkonijum oko Tobe, mineral nastao eksplozivnim vulkanskim erupcijama. Uranijum se unutar cirkonijuma raspada u olovo, pa su istraživači mogli upotrijebiti masenu spektrometriju kako bi odredili starost minerala.
Masena spektrometrija je tehnika kojom se analiziraju molekuli na osnovu njihove mase (i naboja). Prvi korak pri analizi molekula je ionizacija molekula u ionizatoru. Nastali ioni se provode kroz analizator koji razdvaja ione u prostoru i/ili vremenu. Iz analizatora, ioni idu na detektor gdje proizvode električni signal koji se može registrovati na oscilposkopu, pisaču, računaru i sl.
Nakupljanje magme
To je naučnicima dalo vremenske okvire samih erupcija, ali i nakupljanja magme koja im je prethodila. Istom se tehnikom mogu koristiti da procijene koliko se magme već prikupilo u rezervoaru.
Konkretno, procjenjuju da bi danas ispod jezera Tobe (kaldere stvorene prethodnim erupcijama, otkad je ispunjena snijegom i kišom) moglo vrebati oko 320 km² magme. Ostrvo se nalazi u njegovu središtu, gurnut magmom duboko ispod površine.
“Možemo vidjeti da ovo ostrvo postupno raste u visinu, što ukazuje na to da je vulkan aktivan i da se ispod njega nakuplja magma”, kaže Liu.
Nema očitih znakova!
Naučnici procjenjuju da u svijetu postoji oko pet do deset vulkana sposobnih za supererupciju – onu koja bi katastrofalno uticala na globalnu klimu. Vulkan Toba mogao bi biti jedan od njih, a ako nam slijedi jedan od toliko razornih događaja, moramo znati za njega.
Smatra se da su supervulkanske erupcije iz Tobe mogle prekriti cijelu južnu Aziju velikim slojem pepela, a neke studije iznijele su hipotezu da je posljednja prouzrokovala deceniju dugu vulkansku zimu u kojoj su temperature pale širom svijeta.
Kako bi čovječanstvo moralo reagovati ako se takav događaj ponovi – od zaliha hrane do migracija stanovništva – nije jasno.
“Naša studija pokazuje da se prije supererupcije ne događaju ekstremni događaji. To znači da znakovi poput značajne učestalosti potresa ili brzog izdizanja tla možda neće biti očiti kao što se to prikazuje u filmovima katastrofe. U vulkanu Tobi sve se događa tiho pod zemljom, a analiza cirkonijuma sada nam daje ideju o tome što bi se moglo dogoditi”, zaključuje geolog Luca Caricchi sa Univerziteta u Ženevi (Švajcarska).