Nema sumnje da Rusija sprovodi hibridni rat na čitavom Balkanu, a on je kombinacija političkog pritiska, ekonomskog uticaja, korupcije, medijskog fabrikovanja stvarnosti, izazivanja afera, diskreditovanja najviših političkih ličnosti… Prepoznajete u ovom spisku da je sve već primijenjeno u Crnoj Gori, ali primjenjuje se i u ostalim balkanskim državama. Crna Gora je najbolji primjer, a sada i Makedonija da je otpor moguć i da daje rezultat, kaže u razgovoru za Dnevne novine profesor Fakulteta bezbjednosti beogradskog Univerziteta Zoran Dragišić.
Dragišić ističe da bezbjednost i stabilnost jedne zemlje odavno ne zavisi samo od njene vojne i odbrambene moći, njena prava snaga je u njenoj sposobnosti da sklapa partnerstva sa razvijenim i demokratskim društvima.
“Crna Gora je u tome već daleko odmakla i zato ne strahujem za njenu moć da se suprotstavi hibridnim napadima kojima je i dalje izložena”, poručuje Dragišić.
Prema njegovim riječima uloga Rusije na Balkanu procjenjuje se kao veoma opasna.
“Rusija ima izražen interes za Balkan jer smatra da preko našeg regiona može vršiti uticaj na Evropu. Rusija se na primjeru Crne Gore, potom Makedonije pokazala kao veoma neuspješna, a posebno je ruska obaveštajno propagandna akcija doživjela fijasko u Grčkoj. Pokušaji da se spriječi ulazak Crne Gore u NATO su, i pored ogromnih napora koje je Rusija uložila, propali. Kao i u Makedoniji. To ne znači da će Rusija odustati i da neće pokušati da spriječi ulazak BiH u NATO, da pokuša sa izazivanjem sukoba i dovođenjem na vlast političara lojalnih Kremlju. Rusija ne gleda blagonaklono ni na normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, što može dodatno zakomplikovati ovaj ionako složen problem”, ocijenio je profesor.
Dragišic ne vjeruje da je na Balkanu moguć novi rat, ali dodaje da će se dešavati oružane provokacije, nasilje, demonstracije, razni oblici hibridnog rata jer su problemi Balkana veoma komplikovani i još uvijek je više onih koji žele da ih dodatno komplikuju, nego onih koji žele da ih riješe.