Aerodromi u zemljama bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije SFRJ nude manje konekcija putnicima, i direktnih i indirektnih, u poređenju sa svojim evropskim konkurentima, pokazao je najnoviji izvještaj Međunarodnog aerodromskog savjeta (ACI) za 2019. Prema tom izvještaju crnogorski aerodromi su od 43 posmatrane države na 36. mjestu.
Ističe se da najslabiju aerodromsku povezanost na kontinentu ima Bosna i Hercegovina, a slijedi je Sjeverna Makedonija, objavio je poratl exyuaviation.
“Iako Bosna ima najnižu direktnu povezanost, ona je ispred Makedonije u smislu indirektne i povezivosti čvorišta”, pokazuje istraživanje.
Makedonija je na 40. mjestu. U protekloj deceniji zabilježen je značajan rast broja putnika, međutim, dominantnost Wizz Aira i primarno opsluživanje sekundarnih vazdušnih luka uticali su na ukupni rang zemlje.
Slovenija je na 39. mjestu, a Crna Gora na 36. mjestu. Srbija je na ljestvici povezanosti bila druga u bivšoj Jugoslaviji, zauzela je 28. mjesto u Evropi, a Hrvatska je prednjačila kao 22. najbolje povezano tržište na kontinentu.
Španija ima najviši nivo aerodromske povezanosti u Evropi, a za njom slijede Njemačka, Velika Britanija, Francuska pa Turska.
S druge strane, pojedini aerodromi glavnih gradova u cijelom regionu u posljednjoj deceniji doživjeli su snažan rast povezanosti.
Između 2009. i 2019. godine, Podgorica je bila najbrže rastuća gradska vazdušna luka u bivšoj Jugoslaviji u smislu povezanosti, prosječni rast od 284 odsto.
Slijede Skoplje sa 119 odsto, Sarajevo sa 109 odsto, Beograd na 77 odsto, Zagreb na 73,4 odsto i Ljubljana, koja je porasla 20,4odsto. Priština nije bila uključena u izvještaj. Kada se uzmu u obzir svi aerodromi u regionu, ACI je saopštio da je Niš u posljednjoj deceniji zabilježio najveći rast ukupne povezanosti, koji iznosi preko 1000 odsto. Beograd je imao najbolju ukupnu povezanost, a slijedi ga Zagreb.