Odluka Evropskog savjeta da odloži početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom suštinski ništa ne mijenja kada je riječ o Crnoj Gori, smatra poljski diplomata Jan Truščinski, koji je vodio pregovore te zemlje tokom njenog pristupanja Evropskoj uniji i bio generalni direktor Direktorata za obrazovanje i kulturu u okviru Evropske komisije.
– Sjeverna Makedonija i Albanija učinile su svoj dio, došlo je vrijeme da zemlje članice EU pristanu na otvaranje pregovora o pridruživanju. Nadam se da ć e Evropski savjet tu odluku donijeti u oktobru ove godine. U međuvremenu, za Crnu Goru se ništa suštinski ne mijenja. Predstoji vam još puno posla, zemlja mora ostati usredsređena na ispunjavanje uslova koji omoguć avaju da se, jedan po jedan, zatvore sva preostala pregovaračka poglavlja – navodi Truščinski u intervjuu za Pobjedu.
Smatra i da će EU, kakav god bude bio uticaj zemalja poput SAD, Rusije, Kine i Turske, ostati strateški više uključena na Zapadnom Balkanu.
– Četiri petine od ukupne trgovine šest zemalja Zapadnog Balkana se završava sa nama. Učestvujemo sa gotovo tri četvrtine ukupnih direktnih stranih investicija u vašim zemljama. Međuljudski odnosi su nam na porodičnom nivou, imamo kulturne veze i sve to čvrsto ostaje između vas i nas. Ove osnove su važne i one se ne mijenjaju. Naravno, postoji i određeni osjećaj umora zbog sporosti procesa transformacije i reformi. Dakle, priznajem da postoje frustracije, ali ne i gubitak interesa – ističe poljski diplomata.
POBJEDA: Vodili ste pregovore Poljske tokom pristupanja vaše zemlje Evropskoj uniji. Možete li nam reći koliko se pregovarački proces promijenio u odnosu na taj period?
TRUŠČINSKI: Osnove procesa ostaju iste. Zemlje kandidati predstavljaju činjenice i podatke kako bi pokazale napredak ka potpunom usklađivanju sa evropskim pravom i praksom, Komisija to analizira i ocjenjuje, a članice Unije jednoglasno odlučuju hoće li ili neće kandidatu dati zeleno svjetlo u datoj oblasti pregovora. Naravno, lekcije naučene tokom ranijih proširenja se uzimaju u obzir. Proces je danas formalno strukturiraniji, sa početnim i završnim mjerilima za već inu pregovaračkih poglavlja. Krucijalni značaj poglavlja 23 i 24 je pravilno prepoznat.
POBJEDA: Kako gledate na odluku Evropskog savjeta da odloži početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom? Kako će se to odraziti na ostale zemlje kandidate za članstvo u EU, naročito Crnu Goru koja važi za lidera u tom procesu?
TRUŠČINSKI: Žao mi je što već sada nije bilo moguć e slijediti preporuke Komisije. Sjeverna Makedonija i Albanija učinile su svoj dio, došlo je vrijeme da zemlje članice EU pristanu na otvaranje pregovora o pridruživanju. Nadam se da ć e Evropski savjet tu odluku donijeti u oktobru ove godine. U međuvremenu, za Crnu Goru se ništa suštinski ne mijenja. Predstoji vam još puno posla, zemlja mora ostati usredsređena na ispunjavanje uslova koji omoguć avaju da se, jedan po jedan, zatvore sva preostala pregovaračka poglavlja.
POBJEDA: Nedavno su završeni evropski izbori. Što očekujete, kakav će stav novi sastav Evropskog parlamenta zauzeti po pitanju daljeg proširenja Unije?
TRUŠČINSKI: Svima je poznato da će koalicija unutar Evropskog parlamenta biti teško ostvariva i održiva. Četiri glavne političke grupacije pregovaraju o suštinskoj zajedničkoj platformi kao odgovor na stratešku agendu Evropskog savjeta, ali i kao mehanizam uticaja na buduće postavke agende Unije. Do sada nije bilo rezultata tog rada, ali do njega mora da dođe i on mora da sadrži zajedničke stavove o EU kao globalnom igraču, uključujući i pitanje daljeg procesa proširenja Unije.
POBJEDA: Sve češće čujemo ocjene da Evropa gubi interesovanje za Zapadni Balkan. Dijelite li Vi to mišljenje?
TRUŠČINSKI: Ne, ne dijelim. Kakav god bude bio uticaj zemalja poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Kine i Turske, EU strateški ostaje više uključena i više izložena. Četiri petine od ukupne trgovine šest zemalja Zapadnog Balkana se završava sa nama. Učestvujemo sa gotovo tri četvrtine ukupnih direktnih stranih investicija u vašim zemljama. Međuljudski odnosi su nam na porodičnom nivou, imamo kulturne veze i sve to čvrsto ostaje između vas i nas. Ove osnove su važne i one se ne mijenjaju. Naravno, postoji i određeni osjećaj umora zbog sporosti procesa transformacije i reformi. Dakle, priznajem da postoje frustracije, ali ne i gubitak interesa.
Ogromni izazovi
POBJEDA: Kakvu budućnost predviđate Evropi s obzirom na sve probleme sa kojima se ona trenutno suočava?
TRUŠČINSKI: Budući izazovi su ogromni. Tu su klimatske promjene, rastuće migracije, budućnost rada, socijalna nervoza u vezi zajedničke sposobnosti da održimo naš način života, krhkost multilateralnog poretka zasnovanog na pravilima, pomijeranje ravnoteže moći u svijetu i dalje nazadovanje Evropske unije u njemu. Toliko je stvari koje se ne mogu efikasno riješiti na državnom nivou. Potreba za zajedničkim radom je očigledna. Međutim, nije sve izgubljeno. Uprkos rastućem populizmu, zagovornici čvrste demokratije i Evrope uspjeli su da zadrže prednost na minulim evropskim izborima. Ostaje nada da će ovaj politički mejnstrim od sada biti u stanju da ubrizga novu energiju u evropski projekat.
POBJEDA: A tu je i pitanje Bregzita. Čini se da ni EU ni Velika Britanija nemaju jasan plan kako da se adekvatno raziđu…
TRUŠČINSKI: Što se tiče Ujedinjenog Kraljevstva, ko zna. Ponovno pregovaranje o sporazumu o razlazu nije opcija. Napuštanje EU do kraja oktobra bez bilo kakvog dogovora malo je vjerovatno. Pa šta onda ostaje? Novi izbori i još jedan britanski premijer koji se suočava sa Bregzitom. Bićemo malo mudriji, nadam se već nakon ovogodišnje ljetnje pauze.