Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji boravi u posjeti opštini Kotor kazao je da kvalifikovati borce protiv okupatora i domaćih izdajnika kao otpadnike koji prolivaju bratsku krv može samo onaj kome okupacija nije smetala i kome ni danas ne bi smetala okupacija Crne Gore. On je to saopštio komentarišući izjavu Mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Amfilohija koji je prije dva dana pozvao građane da izađu na izbore 30. avgusta ali da ne glasaju za one koji su, kako je kazao, krvlju obgrlili Božić 1919. i 1941. godine.
Đukanović je u Kotoru odgovarao na pitanja novinara a odgovore prenosimo u cjelosti.
Prijetnje dijela opozicije koje se čuju ovih dana upućene suverenističkom bloku, a tiču se osvete ukoliko oni dođu na vlast kako kažu uznemiravaju javnost. Koliko su građani Crne Gore bezbjednii imaju li razloga da se plaše, samim tim i Kotora?
Đukanović: Pa vjerujem da ćemo se složiti da to nije neka posebna novina. Sjetićemo se, dakle, da je to dio, da kažem, prateći folklor političkog života u Crnoj Gori, a posebno u vrijeme predizbornih kampanja i vjerujem da ćemo upravo na tome jasnije razlučiti ko kakvu današnjicu i sjutrašnjicu nudi Crnoj Gori. Politika koju i sam predstavljam istrajava na svom putu, ne samo evropske integracije, nego usvajanje evropskih demokratskih standarda, tolerantnog odnosa prema različitostima, a ne međusobnog istrebljenja zbog različitog mišljenja. Svjesni smo naravno da ne mislimo svi tako. Svjesni smo na žalost da Crna Gora još uvijek mukotrpno izlazi iz stanja, ne samo ekonomske, nego i kulturne zaostalosti. Ekonomska zaostalost uvijek porađa i netoleranciju i ovakve stavove na koje ste vi maločas podsjetili.
Dakle, prosto jedini odgovor na to jeste emancipacija društva i to sam ne jednom saopštio i spremni smo da kao vlast u Crnoj Gori istrajno radimo na tom planu kako bismo istrijebili tu logiku u Crnoj Gori i stvorili uslove da se možemo razlikovati svekoliko uključujući politički, da ne moramo biti jedni drugima neprijatelji i da ne moramo jedni drugima prijetiti. Potrebno je vrijeme za to, naravno u tom vremenu su potrebni i dobri zakoni i efikasne državne institucije jer ne možemo dok društvo ne zrene dozvoliti da neko bude žrtva netolerancije.
Sa druge strane ja sam spreman da potvrdim ovdje da je država apsolutno spremna za to. Vidjeli ste i u svim dosadašnjim situacijama i danas nakon toga se svi, naravno, ljute na nas i ljute se na državu ali ja mislim da država ima vrlo kompleksan i odgovoran zadatak. Ona mora da bude maksimalno posvećena zaštiti slobode i zaštiti dostojanstva svakog čovjeka u državi. Prema tome, nasilnicima se moramo oduprijeti, država ima efikasne mehanizme da se odupre nasilju i da suzbije nasilje, a vjerujem da će u međuvremenu i demokratska kultura u Crnoj Gori napredovati i da će se sve više smanjivati značaj represivnog djelovanja države, a sve više otvarati prostor za toleranciju i bolje razumijevanja.
Srpski mediji i dalje pišu o Vama i Crnoj Gori u negativnom kontekstu, u Glasu javnosti mogli smo da pročitamo tekst u kojem se dovodite u vezu sa ilegalnim poslovima u Sarajevu. To da nam prokomentarišete, a u okviru drugog pitanja zamolila bih i za Vaš komentar na izjavu mitropolita crnogorsko – primorskog SPC Amfilohija koji je prije dva dana izjavio, odnosno pozvaon građane da izađu na izbore 30. avgusta ali da ne glasaju za one koji su, kako je kazao, krvlju obgrlili Božić 1919 i 1941 godine?
Đukanović: Što se tiče prvog pitanja, opet vjerujem da nema nikakvog iznenađenja. Već od ranih 90-ih do danas imamo takvu praksu rada određenih medija i u Crnoj Gori i izvan Crne Gore. To su mediji koje uglavnom vode neki anticrnogorski interesi, i interesi koji ne vide Crnu Goru kao samostalnu, suverenu, nezavisnu državu, ne vide budućnost Crne Gore u evropskim integracijama, i koji pokušavaju da stvore atmosferu beznađa u Crnoj Gori da bi došlo do promjene vlasti jer vjeruju da bi kroz promjenu vlasti mogli brže da Crnu Goru navedu na taj povratak unatrag, i u tome je poenta. Kao što ste već kazali, nije u pitanju samo jedan medij, to je jedna prilično brojna lepeza medija i u Crnoj Gori i izvan Crne Gore.
Pomenuli ste Glas javnosti, pratim naravno sve što se događa na medijskog sceni i Crne Gore i regiona, pročitao sam i taj tekst o kojem ste govorili, to je još jedna od konstrukcija kojima se želi pospješiti utisak beznađa i bezakonja u Crnoj Gori kako bi se motivisali građani da na ovim izborima okrenu leđa Demokratskoj partiji socijalista i meni koji sam na čelu te parije, i koji sam istovremeno već dugo vremena u ime te parije na najodgovornijim državnim funkcijama.
Dozvolite onda kad ste me pitali već za Glas javnosti da Vam kažem da sam iz veoma dobro obaviještenog izvora iz Beograda veoma bliskog vrhu vlasti dobio informaciju da je Glas javnosti dobio zadatak da bude lansirna rampa iz Beograda za ono što su anticrnogorski interesi, ne samo velikosrpskog nacionalizma nego i ruskog imperijalizma, da je ne samo Glas javnosti dobio taj zadatak nego i odgovoran čovjek iz bezbjednosnog sektora u Srbiji, čovjek broj dva u bezbjednosno informativnoj agenciji Marko Parezanović koji je nominalno dio bezbjednog sistema Srbije, a suštinski najeksponiraniji ruski agent u Srbiji i odakle je dobio taj zadatak da kontinuirano kreira i usmjerava upravo preko Glasa javnosti kao lansirne rampe najgore moguće neistine o Crnoj Gori sa ciljem da te neistine budu prihvaćene i u drugim petparačkim medijima i u Srbiji i u Crnoj Gori kako bi se ostvario onaj efekat o kojem sam Vam već govorio. Kako bi se pospješio utisak beznađa među građanima Crne Gore i nužnosti za promjenom vlasti, a ta promjena vlasti bi onda valjda dovela i do onakve Crne Gore kakvu kreatori anticrnogorske politike žele da je vide.
Komentar na izjavu Mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Amfilohija koji je prije dva dana pozvao građane da izađu na izbore 30. avgusta ali da ne glasaju za one koji su, kako je kazao, krvlju obgrlili Božić 1919. i 1941. godine?
Đukanović: Pročitao sam tu izjavu mitropolita Amfilohija, to je izjava koja je potpuno na tragu onoga što je o ljudima koji su učesnici božićne pobune 19. i Trinaestojulskog ustanka 41. govorio prethodnik mitropolita Amfilohija, mitropolit Joanikije Lipovac koji je inače ostao zapisan kao najpoznatiji saradnik italijanskog okupatora. Joanikije Lipovac je govorio o Božićnim ustanicima i o Trinaestojulskim ustancima kao o otpadnicima koji su spremni na prolivanje bratske krvi, a i Božićni ustanici, a posebno Trinaestojulski ustanici su bili ljudi koji su se odvažno, nepokolebljivo, spremni na najveće moguće žrtve borili za slobodu, borili protiv okupatora i domaćih izdajnika.
Dakle, kvalifikovati borce protiv okupatora i domaćih izdajnika kao otpadnike koji prolivaju bratsku krv može samo onaj kome okupacija nije smetala i kome ni danas ne bi smetala okupacija Crne Gore.