Prijedlog dopuna Ustava Crne Gore, u dijelu identitetskih pitanja, koji bi poslanički klub Demokratskog fronta trebalo da preda Ustavnom odboru u narednih 15 dana gotovo je identičan prijedlogu Nove srpske demokratije i Socijalističke narodne partije iz 2011. godine, kojim je zatražena promjena odredaba koje definišu službeni jezik, zastavu i himnu, piše Pobjeda.
Ustavne izmjene su uslov da bi Demokratski front učestvovao i glasao za najavljene izborne reforme.
U prijedlogu iz 2011. godine, koji će suštinski biti i inovirani prijedlog DF-a, traži se da se srpski jezik, uz crnogorski, normira kao drugi službeni jezik, da se pored postojeće državne zastave uvede i tzv. narodna zastava-trobojka iz 1905. godine, kao i da se himna skrati za strofe koje je navodno napisao Sekula Drljević.
“Predlaže se da se Ustav dopuni novim članom 13 a, kojim bi bilo propisano da ukoliko neki od jezika u službenoj upotrebi bude jezik kojim govori najveći broj građana na popisu, da taj jezik postaje drugi službeni jezik”, navodi se u prijedlogu DF-a.
Ustavna procedura za identitetske promjene koje DF traži je izuzetno komplikovana imajući u vidu da podrazumijeva dvotrećinsku većinu u parlamentu kao i potvrdu na referendumu.
Ustavom Crne Gore je propisano da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski jezik, a da su ćirilično i latinično pismo ravnopravni.
U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik, navodi se u članu 13. Ustava Crne Gore za koji je 2008. godine glasao i sadašnji konstituent Demokratskog fronta Pokret za promjene. Medojević je uz Ranka Krivokapića iz SDP-a i tadašnjeg potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića jedan od idejnih tvoraca tog Ustava.
U članu 4. navodi se da je zastava Crne Gore crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom. I da je himna Crne Gore “Oj svijetla majska zoro”. Demokratskom frontu ne ide u prilog činjenica da je, po tumačenju većine pravnih eksperata, za promjenu člana 4. i člana 13. osim dvotrećinske većine u parlamentu potrebna i tropetinska potvrda svih upisanih birača, faktički potrebno je da glasa 360 hiljada birača.
U DF-u navode da je u pitanju dopuna, a ne promjena Ustava, za čije usvajanje nije potrebna potvrda na referendumu kao i da se izmjene himne i definisanje narodne zastave mogu riješiti i izmjenama Zakona o državnim simbolima.
DF će, prema tvrdnjama izvora iz tog saveza, tražiti i korekciju Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojim je predviđeno regulisanje imovine vjerskih zajednica, pa i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
“Naše tumačenje je da se tim zakonom pokušava oduzeti imovina SPC u Crnoj Gori i to u upravnim postupcima koji će trajati ne duže od 15 minuta rekao je izvor. Najavljena inicijativa DF-a će biti usmjerena i na oblast pravosuđa, ali i na garantovanje proporcionalne zastupljenosti Srba u državnim institucijama. Posebno u dijelu vraćanja nadležnosti Skupštini koja bi birala predsjednika Vrhovnog suda, sve sudije, ali i specijalnog državnog tužioca kojeg bi predložio VDT”, rekao je izvor.
Najavljena inicijativa DF-a će biti usmjerena i na oblast pravosuđa, ali i na garantovanje proporcionalne zastupljenosti Srba u državnim institucijama.
-Posebno u dijelu vraćanja nadležnosti Skupštini koja bi birala predsjednika Vrhovnog suda, sve sudije, ali i specijalnog državnog tužioca kojeg bi predložio VDT – rekao je izvor.
Aktuelni Ustav je predvidio da Sudski savjet bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda; bira i razrješava predsjednika Sudskog savjeta. Sudski savjet ima predsjednika i devet članova. Predsjednika Sudskog savjeta bira Sudski savjet iz reda svojih članova, koji nijesu nosioci sudijske funkcije, dvotrećinskom većinom članova Sudskog savjeta.
-Cilj ovih promjena jeste da gotovo sva pravosudna i tužilačka vlast bude zavisna od parlamenta i da bi jači opozicioni blok mogao da bude dio dogovora o biranju sudija i tužilaca – tvrdi izvor Pobjede iz DF-a.