Vladimir Joković iz SNP-a, Zdenka Popović iz Demokrata, Nikola Rakočević iz DPS-a i Boris Mugoša iz SD-a su u emisiji Okvir na Televiziji Crne Gore izrazili oprez i skepsu kada je u pitanju projekat “Evropa sad”. Ne vide ekonomska kretanja koja bi mogla pokazati da je plan ostvariv i smatraju da treba uraditi dodatnu analizu projekta.
Podsjećamo, Vlada je usvojila informaciju o projektu “Evropa sad” koji predviđa značajno smanjenje dažbina, ukidanje obaveznog doprinosa za zdravstvo, progresivno oporezivanje zarada, minimalnu zaradu od 450 eura, prosječnu zaradu od 700 eura, neoporezivanje dijela plate do 700 eura bruto ali i progresivne stope poreza na dobit, na dividende, uvodi i porez na podizanje gotovine i niz drugih mjera.
Govoreći o tome da li će podržati “Maršalov plan” predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i predsjednik SNP-a Vladimir Joković je u emisiji “Okvir” na Televiziji Crne Gore kazao da u toj partiji nijesu do detalja upoznati sa planom i ostvarivošću plana. Ne vidi razlog, ako bi plan bio ostvariv, da ga bilo koja partija ne podrži. Ipak, smatra da treba uraditi dobru analizu plana.
“Protiv plana nemamo ništa ali je potrebna ozbiljna analiza. Sada reći da će građani sa 250 eura mati minimalnu platu 450 eura, sva Crna Gora treba tome da se raduje, ali izražavam oprez da li je to izvodljivo i za koliko je radnika izvodljivo i za koji vremenski period. Ne vidim ekonomska kretanja koja bi mogla pokazati da je to moguće”, kazao je Joković.
Pita se da li je najavljeno izvodljivo bez novih zaduženja. Ističe i da je Crna Gora prezadužena država i smatra da se bar neko vrijeme ne bi trebali dalje zaduživati.
Podsjećamo, ministri ekonomije i finansija i socijalnog staranja Jakov Milatović i Milojko Spajić najavili da zaduženja naredne godine neće biti.
“Kao poslodavac mislim da će biti veliki broj otpuštenih radnika jer mnoge firme neće moći to da finansiraju”, kazao je Joković.
Potpredsjednica Demokrata i članica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Zdenka Popović je kao ekonomista skeptična kada je realizacija projekta “Maršalov plan” u pitanju.
“Postoji skepsa kod mene jer nijesam vidjela detaljnu analizu, drugo jer nemamo najavu novih investicija koje bi značile pokretanje investicionog ciklusa i privredne aktivnosti i ono na šta ljudi iz vlade nijesu računali je da mi nijesmo građani Njemačke, Švajcarske i modernih demokratija već građani Crne Gore koji su navikli da uvijek tražimo rupu u zakonu i ja se bojim da svi zakoni koji budu donešeni, da će se desiti da naši privrednici nađu način da izbjegnu obaveze”, kazala je Popović.
Govoreći o tome da li je “Maršalov plan” populizam ili realna šansa za bolji život član predsjedništva DPS-a i član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Nikola Rakočević je najprije pozdravio svaku inicijativu koja ima za cilj bolji status građana. Niko, kaže, ne spori da budžet građana treba da bude viši. Ipak, smatra da plan koji je predložen ima nedostatke i, kako je kazao, nije dovoljno ozbiljan.
“Ne nudi mogućnost da nedostajuća sredstva pokrijemo novim prihodima. Možda u Vladi planiraju da ponude još nešto. Ovo što do sada imamo pokazuje da ovaj plan nije realan. Mislim da je riječ o političkoj kampanji članova vlade. Otprilike između 300 do 400 miliona je nedostajućih sredstava. Ako postoji prihod koji nam mogu pokazati da može pokriti ova nedostajuća sredstva onda je to u redu ali nema ga. U svakom slučaju, analiza nije dovoljno ozbiljna”, kazao je Rakočević.
Član Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Boris Mugoša iz SD-a kaže da plan lijepo zvuči ali, kako dodaje, na nama je zadatak da vidimo da li je on realan i održiv.
“Mi imamo ozbiljne limite kod ocjenjivanja plana a to je nedostatak ozbiljnih analiza. Ona koja je objavljena prilično je aproksimativna, sve je neki procijenjeni efekat, nemamo konkretne cifre a ja ću kazati da nije realan. Nije lako oponirati planu. Podigla su se očekivanja građana. Plan je marketinški dobro osmišljen, to je ozbiljno upakovan nedovoljno ozbiljan materijal. Da je ovo plan za tri ili četiri godine on bi konceptualno dobio moju podršku osim kod ukidanja doprinosa za zdravstvo”, kazao je Mugoša.
Dodaje da je privreda ta koja sve to treba da iznese na svojim leđima i ukazuje da je pandemija dodatno pogoršala performanse privrede i sada je, kaže, pitanje da li može privreda sve ovo da izdrži.