Rast cijena: šta očekuje potrošače?

Proizvodne cijene mjesecima rastu i sada ta poskupljenja sve više osjećaju i potrošači u zemljama eurozone. Stručnjaci procjenjuju da će se taj trend nastaviti: poboljšanje situacije nije na vidiku.

Cijene su u eurozoni visoke kao nikad prije. U julu su u prosjeku bile za 8,9 odsto veće nego u ljeto prošle godine. U Njemačkoj je ta razlika zbog državnih intervencija nešto manja – 7,5 procenata. No, smanjeni porez na gorivo i jeftina mjesečna karta za javni prevoz i vozove prestaju da važe u septembru, a plate će vjerovatno da rastu. Mnogi u uslužnim delatnostima, poput frizera, će zbog poskupljenja energenata morati da povećaju cijene. Očekuju se i veliki izdaci za režije iduće godine, nakon što stanodavci pošalju podstanarima obračun za 2022. godinu. Poboljšanje situacije nije na vidiku.

I proizvođači stalno povećavaju svoje cijene. Stručnjaci su očekivali sporiji rast, ali to se nije ostvarilo. U julu je zabilježen rast od 37,2 odsto. Glavni razlog je drastično poskupljenje energenata, u prosjeku 105 odsto u poređenju sa prošlom godinom. Gas je za godinu dana poskupio za 164 procenata, struja 125, naftni derivati 42 odsto. To su glavni uzroci povećanja cijena u maloprodaji.

Ako se iz povećanja cijena izdvoje dodatni troškovi za energente, proizlazi da su cijene proizvođača sada porasle za samo 14 odsto. To je još uvijek veliko poskupljenje, smatra Ralf Solvin, ekonomski stručnjak njemačke banke Komercbank. On kaže da su pojedine sirovine, poput čelika, u međuvremenu pojeftinile, pa to, prema njegovom mišljenju, ukazuje da će idućih mjeseci biti dostignut vrhunac poskupljenja. Solvin to ocjenjuje kao „prvi oprezan signal da ćemo iduće godine imati nešto manji rast cijena“.

Do tada će, prognoziraju stručnjaci, inflacija u Njemačkoj i dalje da raste – na devet odsto, možda čak i više. Solvin upozorava da to ne znači da će od iduće godine sve biti po starom. „Procjenjujemo da će inflacija i nakon toga ostati na više od dva procenta, dakle i dalje ćemo imati fazu prilično visoke inflacije“, kaže taj ekonomski stručnjak. To je inflacija koja će i dalje premašivati ciljeve Evropske centralne banke (ECB) za stabilizaciju cijena.

Prikrivena povećanja cijena

ECB je u julu po prvi put nakon 11 godina povećala kamatnu stopu u evrozoni. Stručnjaci očekuju da će ona nastaviti da raste, vjerovatno ponovo za 0,5 odsto. „Procjenjujemo da taj korak, koji se može očekivati u septembru, neće biti posljednji, već da će ECB povećavati kamate i iduće godine, kako bi tada bila zaista sigurna da ćemo opet imati smanjenje inflacije“, kaže Mihael Holštajn, glavni ekonomista DZ-Banke. Solvin pak pretpostavlja da će privreda predstojeće zime vjerovatno pasti u recesiju, pa će zato ECB vjerovatno najpre neko vrijeme da pauzira sa povećanjem kamata.

I građani se suočavaju s povećanim potrošačkim cijenama. Tako su proizvođači prehrambenih proizvoda u julu svoje cijene povećali za 21 procenat u odnosu na isti period prošle godine. No, to nije uvijek transparentno, upozorava Centrala za zaštitu potrošača Hamburg. Sve više proizvođača, naime, koristi trikove: recimo, smanje pakovanje proizvoda, ali ne i cijenu. Dakle, za isti novac potrošač dobija manju količinu. Armin Valet iz hamburške Centrale za zaštitu potrošača kaže da ta pojava nije ništa novo, ali da su sada veoma učestale žalbe potrošača na ta skrivena poskupljenja. Ona, prema njegovim procjenama, iznose između 11 i 33 odsto.

Osim toga, često se ne radi samo o smanjenoj količini, već se još i povećava cijena. Armin Valet kaže da se to uglavnom događa kod slatkiša, ali i kod higijenskih proizvoda i kozmetike. Osnovne životne namirnice obično nijesu pogođene tim prikrivenim poskupljenjima. „Litar mlijeka je stvarno još uvijek litar mlijeka“, kaže Valet. No, on računa s tim da će cijene još neko vrijeme nastaviti da rastu.