Na računu Crnogorskog elektrodistributivnog sistema trebalo bi da bude najmanje 103 miliona eura, koji su po Zakonu o energetici opredijeljeni isključivo za investicije, a ne za neke druge troškove. Aktuelni menadžement CEDIS-a ove i prošle godine nije te pare potrošio za investicije, već za druge namjene, saznaje Pobjeda.
Zatečeno stanje
Prema saznanjima Pobjede, aktuelna uprava CEDIS-a u sastavu ditrektor Vladimir Čađenović i predsjednik borda Rajko Radošević je u aprilu prošle godine, kada je došla na čelo ove kompanije, na računu zatekla 50 miliona eura predviđenih isključivo za investicije. Glavni dio novca koji daju građani kroz plaćanje računa za struju, na kojem se polovina iznosa odnosi na distributivne usluge, a polovina na potrošenu električnu energiju, odnosi se na investicije CEDIS-a u mreži, kako bi građani imali kvalitetnije snabdijevanje električnom energijom. U prethodnoj 2021. godini građani su preko računa za struju izdvojili preko 43 miliona eura za investicije CEDIS-a, a uprava kompanije je potrošila samo nepunih 20 miliona eura, tako da je na računu CEDIS-a ostalo 23 miliona eura novca građana. U tekućoj godini RAE je CEDIS-u opredijelila 48 miliona eura za investicije, a uprava ove elektroenergetske kompanije je za prvih pola godine potrošila samo šest miliona eura. Tim tempom će najmanje ostati 30 miliona eura novca građana u ovoj godini, koje su bile namijenjene za investicije ove kompanije. CEDIS, kao državnu kompaniju, kojom rukovode kadrovi Demokrata i DF-a, na čelu sa direktorom Vladimirom Čađenovićem i predsjednikom borda direktora
Rajkom Radoševićem, finansiraju građani na način što plaćajući račune za struju izdvajaju novac za finansiranje CEDIS-a. Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti odobrava iznos opredijeljen za investicije, koji je sastavni dio odobrenog troška CEDIS-a. Način kontrole trošenja novca je definisan Zakonom o energetici.
Tišina
Iz CEDIS-a od utorka nijesu odgovorili na pitanja Pobjede koliko u ovom trenutku imaju na računu novca opredijeljenog isključivo za investicije, te da li je CEDIS, prošle i ove godine, ova sredstva koja su bila namijenjena za investicije upotrijebio za neke druge namjene i ako jeste za koje. Ni iz REGAGEN-a ove sedmice nijesu odgovorili na pitanja naše redakcije da li je ovaj regulator izvršio kontrolu trošenja novca koji je CEDIS trebalo da investira u elektrodistributivni sistem u ovoj i prošloj godini. Nijesu odgovorili ni što su pokazale kontrole (nadzor) REGAGEN-a, niti koliko je često Agencija kontrolisala način trošnje novca u CEDIS-u. Investiranje je jedini način opstanka CEDIS-a. U slučaju da se ovaj novac ne uloži u investicije, vrijednost CEDIS-a pada i kompanija se dovodi pred bankrot, jer je osnovica za obračun tarife zapravo sama vrijednost kompanije.
– Da bi znali građani, troškovi za gubitke u mreži, o kojima samo govori aktuelni menadžment CEDIS-a, povećani su najviše za 20 miliona eura po godini. Tako da nije moguće da se sav novac od preko 100 miliona eura potroši za te namjene – kaže izvor Pobjede.
Značajan podatak, koji upućuje na potencijalne malverzacije, je da uprava CEDIS-a nije uradila završni račun u zakonom predviđenom roku, kao i da nije urađena eksterna revizija u kompaniji.
Članom 48 Zakona o energetici regulisan je nadzor nad radom energetskih subjekata. REGAGEN ima obavezu da prati i analizira rad i poslovanje energetskih subjekata u odnosu na stvarne troškove i prihode subjekata koji obavljaju djelatnost za koju Agencija utvrđuje ili odobrava metodologije, cijene ili naknade, te da prati realizaciju investicionih planova operatora prenosnih i distributivnih sistema. Agencija po zakonu vrši kontrolu pravilnosti rada i poslovanja ili zloupotrebe položaja energetskih subjekata na tržištu, kao i kontrolu ispravnosti i tačnosti u finansijskom poslovanju u odnosu na iskazivanje troškova poslovanja koji mogu da utiču na formiranje cijena korišćenja prenosnih ili distributivnih sistema ili sistema za skladištenje.
CEDIS i EPCG izbjegavaju plaćanje PDV-a
Pobjeda nezvanično saznaje i za potencijalnu pronevjeru velikog dijela novca, a to je neplaćanje PDV-a. Prema saznanjima naše redakcije CEDIS i EPCG međusobno ne izdaju mjesečne fakture za svoje usluge i time izbjegavaju višemilionske iznose poreza, čime je država direktno oštećena za iznos PDV-a.